Nekad je nužno odabrati stranu

Kako je, u velikom zaokretu, došlo do najave novih mjera za spas gospodarstva

Prvi paket, predstavljen prije dva tjedna, izazvao je veliko nezadovoljstvo i oštre kritike među poduzetnicima

28.03.2020. Krapina - Andrej Plenkovic obisao Krapinsko Zagorsku zupaniju koja je bila pogodjena potresom.
Photo: Matija Habljak/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Kada je prije 14 dana u Hrvatskom saboru predstavljao mjere za spas gospodarstva pogođenog epidemijom koronavirusa, premijer Andrej Plenković djelovao je kao da je prilično uvjeren da je taj prvi paket mjera manje-više sve što hrvatskoj ekonomiji treba. Tvrdio je, među ostalim, da su mjere primjerene i sveobuhvatne, pa je zaključio čak i to da je riječ o možda i najkompletnijem paketu mjera u cijeloj Europskoj uniji.

No, paket od 63 mjere, koje je donijela Plenkovićeva Vlada, poduzetnici su od prvog dana ocjenjivali nedostatnim za razmjere krize koja očekuje domaće gospodarstvo. Da „najkompletniji paket“ mjera u Europi neće biti dovoljan, postali su svjesni i u Banskim dvorima: premijer je u međuvremenu u nekoliko navrata najavio da će prvi set mjera biti nadopunjen, a danas, dva tjedna nakon predstavljanja u Saboru, očekuje se prezentacija novog paketa pomoći gospodarstvu – ovog puta „sveobuhvatnog“ i „robusnog“.

Kako je premijer branio mjere?

Predstavljajući prije dva tjedna gospodarske mjere pred saborskim zastupnicima, Plenković ih je uvjeravao da je, u usporedbi s drugim članicama Europske unije, „ovo komplet možda najkompletnijih mjera koji se predstavlja u bilo kojoj članici“. Tvrdio je da su u Vladi te noći radili prvu analizu mjera svih članica EU-a i temeljem nje došli do takvog zaključka. Spomenimo usput da su u to vrijeme – kako je Telegram već pisao – lideri diljem EU-a obećavali „whatever it takes“ pristup, dakle što god bude trebalo za spas posrnulog gospodarstva, pripremajući „ekonomske bazuke“ vrijedne stotine milijardi eura.

Prema zapisniku sa saborskih stranica s te sjednice, Plenković je zastupnicima govorio i da su mjere „vrlo zaokružene i kvalitetne“ te da bi možda malo drugačije gledali na njih da su vidjeli ono što su on i njegovi suradnici vidjeli tu noć (u pogledu mjera drugih država). Zastupnici oporbenih stranaka su, naime, već tada bili skeptični prema Vladinom paketu – ali ne treba smetnuti s uma da je oporbi to i u opisu posla.

Zastupnici HDZ-a su, očekivano, bili izuzetno zadovoljni onime što su Plenković i njegovi ministri tada ponudili: mjere su došle u pravo vrijeme i predstavljaju „doista jedan vrlo, vrlo sveobuhvatan paket mjera“, govorio je tada šef Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić. Dodao je i da HDZ-ovci ne dvoje oko toga da paket ide za tim da se maksimalno smanje posljedice pandemije na hrvatsko gospodarstvo.

Što su tvrdili poduzetnici?

Poduzetnici i njihova udruženja od prvog su dana kritični prema „najkompletnijem paketu“ mjera: od starta su ga smatrali nedostatnim za ono što čega hrvatsko gospodarstvo. Dovoljno je, primjerice, spomenuti da je, odlukom nacionalnog kriznog stožera, preko noći zatvoreno na desetke tisuća lokala diljem zemlje, što je situacija u kojoj se nikad dosad nismo našli; ljudi su ostali bez prihoda, a na koliko dugo, nitko im zapravo ne može reći. Situacija bez presedana traži isto takva rješenje – to je otprilike logika kojom se vode domaći poduzetnici.

Stoga su se odmah pobunili, tražeći konkretnije korake Banskih dvora, prije svega da se tvrtkama koje su u problemima zbog koronavirusa, davanja prema državi ne odgađaju, nego da se otpišu. O tome su iz Hrvatske udruge poslodavaca govorili istog dana kada je Vlada predstavila mjere, a nastavili su pritisak sve do ove nedjelje kada je, primjerice, glavni direktor HUP-a Davor Majetić zatražio od Vlade da hitno donese nove mjere za spas gospodarstva „po principu ‘nula prihoda, nula rashoda’“ – dakle, da se otpišu (a ne odgode) davanja državi, parafiskalni nameti, razne članarine.

Nezadovoljstvo Vladinim mjerama stvorilo je i ad hoc inicijativu Glas poduzetnika, koja je okupila više desetaka tisuća tvrtki i obrta. Iz te inicijative od početka tvrde da su Vladine dosadašnje mjere nedovoljne i da će rezultirati valom otkaza. Njihovo nezadovoljstvo kulminiralo je prošlog tjedna kada su pozvali Plenkovića da smijeni ministra gospodarstva Darka Horvata jer su smatrali da ne uspijeva upravljati svojim resorom u kriznoj situaciji te su od premijera zatražili osnivanje kriznog stožera za gospodarstvo. U međuvremenu su iznijeli i prilično crne scenarije za hrvatsko gospodarstvo u kojima se broj onih koji ostaju bez posla kreće od 150 do čak 400 tisuća ljudi.

Kako je Plenković popustio?

Premijer i njegovi suradnici od početka su tvrdili da je predstavljeni paket mjera – unatoč tome što su ga nazivali sveobuhvatnim i najkompletnijim – inicijalni set koji se, po potrebi, može nadopunjavati. Tijekom proteklih desetak dana nije, međutim, bilo sasvim izvjesno hoće li prihvatiti jedan od ključnih zahtjeva poduzetnika, onaj o otpisu umjesto odgoda.

Novinari su u više navrata pokušali od ministara dobiti jednoznačan odgovor na pitanje hoće li država otpisati davanja, ali su ministri elegantno izbjegavali izravno odgovoriti, uzvraćajući tek rečenicama tipa „u ovom trenutku imamo odgodu“. Primjerice, gostujući na RTL televiziji 27. ožujka (prije pet dana), ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović je izjavio: „U ovom trenutku otpis poreza i doprinosa nismo uračunali“.

Samo tri dana kasnije postalo je sasvim jasno da su se računice iz temelja promijenile. Premijer Plenković je u ponedjeljak najavio novi paket mjera koji će biti “sveobuhvatan” (kao što je, eto, bio i onaj prvi), ali i “robustan”. Prema neslužbenim informacija većeg broja medija, u tom novom setu Vlada će ipak prihvatiti zahtjev poduzetnika da se ide s otpisom, a ne odgodom plaćanja poreza i doprinosa za one tvrtke koje su pogođene epidemijom. Svi detalji novih mjera, međutim, još nisu poznati. No, i ovakve, neslužbene najave, naišle su na početno odobravanje poduzetnika.