Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu na teži su način naučili što je to discovery abuse. Tehnika poznata i kao burying [zakopavanje] mahom se koristi u američkom pravosuđu, a smatra se zlouporabom i kao takva kažnjava od strane sudova.
Discovery process predfaza je sudskog postupka u kojoj strane moraju jedna drugoj „otkriti karte“ i pokazati kojim materijalima raspolažu. Nekad međutim u tim materijalima može biti i dokumenata koji odmažu samom imatelju te on pribjegne metodi zakopavanja konkretnog dokumenta u hrpi drugih pa sudu i protivnoj strani dostavi tisuće stranica dokumentacije u kojem će se taj jedan utopiti.
Pritom se ne može smatrati da je došlo do prijezira suda (contempt of court) jer je obveza dostavljanja materijala ispunjena, ali je pronalaženje „krunskog dokaza“ bitno otežano. U velikim parnicama koje prati obimna dokumentacija takva praksa zna proći nekažnjeno, ali su sudovi na takve manevre najčešće spremni i ako ih prozru, slijede sankcije. Općenito se takvo postupanje ne smatra fer-plejem.
Potez feudalnog vladara
A točno to je Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu nekidan napravila vlastitim studentima. U 2000 stranica koje su im dostavili svega 2 dana (obveza po Statutu je 8 dana) prije sjednice Fakultetskog vijeća zakopali su i podatak da cijena ECTS boda za izvanredne studente skače za 20% (na 120 kuna) što u prijevodu znači 1.200 kuna skuplju školarinu. Ali nije taj podatak samo bio sakriven među 2000 stranica drugih materijala već je i na toj stranici gdje je naveden, bio dobro zakamufliran.
Vrijednost ECTS boda je i prije iznosila 120 kuna, ali za redovne studente koji imaju puno više predavanja i na koje se troši znatno više vremena. Za izvanredne studente je bilo povoljnije (100 kuna). Uprava je u tom moru dokumenata jednostavno navela da naknada troškova po upisanom ECTS bodu iznosi 120 kuna pritom se pozivajući na propis naziva “Pravila participiranja redovitih studenata u troškovima studija”. ‘Naravno, ništa sporno, pa tako je bilo i prije’, pomisliše studenti. I kad su naknadno shvatili da su preveslani, Uprava im je lakonski odvratila – ‘pa sami ste za to glasali’.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Čak nije toliko sporno da se podiže (zapravo izjednačava) cijena ECTS boda, sporan je motiv i pogotovo je sporan način. Obnova zgrade fakulteta (ako je točno da je motiv) preko leđa studenata zvuči kao potez feudalnog vladara koji povećava porez da bi izgradio novu palaču. Možda bi čak i to studenti pregrmjeli i iskazali solidarnost s institucijom u kojoj su odabrali dovršiti svoje obrazovanje, ali ono što će neizbježno dovesti do studentskih prosvjeda je činjenica da Pravni fakultet svoje studente uči da budu nepošteni.
Jeftini trikovi iz američkih filmova
Budućim odvjetnicima, sucima i javnim bilježnicima je Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu poslala poruku da se koriste jeftinim trikovima iz američkih filmova kako bi došli do cilja. I onda se čudimo kakvo nam je pravosuđe…
Sve se to događa u vrijeme kada je Google predstavio svoj program Career Certificates kojim će omogućiti mladim ljudima da za svega 6 mjeseci steknu znanja koja će im osigurati da se zaposle na izvrsno plaćenim poslovima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Poslodavci koji sudjeluju u programu su primjerice Intel, Sprint, Hulu i Bank of America. Google je shvatio gorku istinu – današnji klinci ne žele studirati 5 godina. Ali žele steći znanja koja će im omogućiti da na tržištu rada budu konkurentni i dobro zarađuju. Google je uvjeren da je za takvo što dovoljno 6 mjeseci i tek djelić školarine koju bi studenti inače platili fakultetima.
Uprava je, uz to, prekršila i Statut
A istovremeno Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu, umjesto da cijeni te svoje studente koji se nisu zaputili u inozemstvo nego su i dalje voljni provesti najmanje 5 godina učeći pravo u Hrvatskoj, podvaljuje povećanje školarine tako da njihovi predstavnici to ne primijete. Pritom kršeći Statut tog istog Pravnog fakulteta. U godini kada je nakon jesenskog upisnog roka na fakultetima ostalo nepopunjeno čak 10.000 mjesta.
Uprava Pravnog fakulteta međutim još uvijek ima priliku izmijeniti ovu odluku ako se budu vodili riječima nedavno preminule sutkinje Vrhovnog suda SAD-a Ruth Bader Ginsburg koja je komentirajući kontroverznu odluku suda u predmetu Hobby Lobby zaključila da se i oni koji donose odluke mijenjaju pa da to što su danas imali slijepu točku ne znači da neće sutra progledati.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako je Pravni fakultet jeftinim trikom preveslao vlastite studente i podvalio im skuplje školarine
Zagrebački odvjetnik Vlaho Hrdalo u tekstu za Telegram analizira poskupljenje školarine na Pravnom fakultetu
Budućim odvjetnicima, sucima i javnim bilježnicima Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu poslala je poruku da se koriste jeftinim trikovima iz američkih filmova kako bi došli do cilja. I onda se čudimo kakvo nam je pravosuđe...
Vlaho Hrdalo odvjetnik je iz Zagreba, specijaliziran za digitalna prava i zaštitu privatnosti. Završio je poslijediplomski studij diplomacije s disertacijom o digitalnim slobodama. Predsjednik je Udruge za blockchain i kriptovalute, a na Pravnom fakultetu u Zagrebu predaje Konzularno pravo. U tekstu za Telegram komentira lukavi manevar koji je odigrala Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu kako bi izigrali Fakultetsko vijeće i studentima povisili školarinu za 1200 kuna
Studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu na teži su način naučili što je to discovery abuse. Tehnika poznata i kao burying [zakopavanje] mahom se koristi u američkom pravosuđu, a smatra se zlouporabom i kao takva kažnjava od strane sudova.
Discovery process predfaza je sudskog postupka u kojoj strane moraju jedna drugoj „otkriti karte“ i pokazati kojim materijalima raspolažu. Nekad međutim u tim materijalima može biti i dokumenata koji odmažu samom imatelju te on pribjegne metodi zakopavanja konkretnog dokumenta u hrpi drugih pa sudu i protivnoj strani dostavi tisuće stranica dokumentacije u kojem će se taj jedan utopiti.
Pritom se ne može smatrati da je došlo do prijezira suda (contempt of court) jer je obveza dostavljanja materijala ispunjena, ali je pronalaženje „krunskog dokaza“ bitno otežano. U velikim parnicama koje prati obimna dokumentacija takva praksa zna proći nekažnjeno, ali su sudovi na takve manevre najčešće spremni i ako ih prozru, slijede sankcije. Općenito se takvo postupanje ne smatra fer-plejem.
Potez feudalnog vladara
A točno to je Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu nekidan napravila vlastitim studentima. U 2000 stranica koje su im dostavili svega 2 dana (obveza po Statutu je 8 dana) prije sjednice Fakultetskog vijeća zakopali su i podatak da cijena ECTS boda za izvanredne studente skače za 20% (na 120 kuna) što u prijevodu znači 1.200 kuna skuplju školarinu. Ali nije taj podatak samo bio sakriven među 2000 stranica drugih materijala već je i na toj stranici gdje je naveden, bio dobro zakamufliran.
Vrijednost ECTS boda je i prije iznosila 120 kuna, ali za redovne studente koji imaju puno više predavanja i na koje se troši znatno više vremena. Za izvanredne studente je bilo povoljnije (100 kuna). Uprava je u tom moru dokumenata jednostavno navela da naknada troškova po upisanom ECTS bodu iznosi 120 kuna pritom se pozivajući na propis naziva “Pravila participiranja redovitih studenata u troškovima studija”. ‘Naravno, ništa sporno, pa tako je bilo i prije’, pomisliše studenti. I kad su naknadno shvatili da su preveslani, Uprava im je lakonski odvratila – ‘pa sami ste za to glasali’.
Čak nije toliko sporno da se podiže (zapravo izjednačava) cijena ECTS boda, sporan je motiv i pogotovo je sporan način. Obnova zgrade fakulteta (ako je točno da je motiv) preko leđa studenata zvuči kao potez feudalnog vladara koji povećava porez da bi izgradio novu palaču. Možda bi čak i to studenti pregrmjeli i iskazali solidarnost s institucijom u kojoj su odabrali dovršiti svoje obrazovanje, ali ono što će neizbježno dovesti do studentskih prosvjeda je činjenica da Pravni fakultet svoje studente uči da budu nepošteni.
Jeftini trikovi iz američkih filmova
Budućim odvjetnicima, sucima i javnim bilježnicima je Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu poslala poruku da se koriste jeftinim trikovima iz američkih filmova kako bi došli do cilja. I onda se čudimo kakvo nam je pravosuđe…
Sve se to događa u vrijeme kada je Google predstavio svoj program Career Certificates kojim će omogućiti mladim ljudima da za svega 6 mjeseci steknu znanja koja će im osigurati da se zaposle na izvrsno plaćenim poslovima.
Poslodavci koji sudjeluju u programu su primjerice Intel, Sprint, Hulu i Bank of America. Google je shvatio gorku istinu – današnji klinci ne žele studirati 5 godina. Ali žele steći znanja koja će im omogućiti da na tržištu rada budu konkurentni i dobro zarađuju. Google je uvjeren da je za takvo što dovoljno 6 mjeseci i tek djelić školarine koju bi studenti inače platili fakultetima.
Uprava je, uz to, prekršila i Statut
A istovremeno Uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu, umjesto da cijeni te svoje studente koji se nisu zaputili u inozemstvo nego su i dalje voljni provesti najmanje 5 godina učeći pravo u Hrvatskoj, podvaljuje povećanje školarine tako da njihovi predstavnici to ne primijete. Pritom kršeći Statut tog istog Pravnog fakulteta. U godini kada je nakon jesenskog upisnog roka na fakultetima ostalo nepopunjeno čak 10.000 mjesta.
Uprava Pravnog fakulteta međutim još uvijek ima priliku izmijeniti ovu odluku ako se budu vodili riječima nedavno preminule sutkinje Vrhovnog suda SAD-a Ruth Bader Ginsburg koja je komentirajući kontroverznu odluku suda u predmetu Hobby Lobby zaključila da se i oni koji donose odluke mijenjaju pa da to što su danas imali slijepu točku ne znači da neće sutra progledati.