Kako je uspjela američka reforma zdravstva (i što nas može naučiti)
Obama će ostati upamćen po reformi zdravstva nazvanoj Obamacare
Kad je Barack Obama postao američki predsjednik čekala ga je planina posla; krah tržišta dionica, slom velikih banaka i ogromna količina novca je u obliku stimuliranja tržišta upumpana u američku ekonomiju. Pred njime su bile godine nesigurnosti, ali jedna stvar je bila sigurna: američko zdravstvo će nastaviti po svome, piše Atlantic.
Zdravstvo je svake godine zapošljavalo sve više administrativnog osoblja, uzimalo sve više novca iz državnog proračuna ali i sve više novca od prosječnih Amerikanaca. Stanje je bilo takvo da su neki analitičari predviđali da će američka potrošnja na Medicare i Medicaid (zdravstvo) i Social Security (mirovine i invalidnine) biti veća od prihoda od svih poreza. Također, predviđanje je bilo da će Affordable Care Act (zakon o povoljnoj brizi) popularno nazvan Obamacare, dodatno povećati izdatke za zdravstvo.
Bitne razlike Hrvatske i SAD
Prije nego počnemo s nastavkom analize Obamacare zakona, potrebno je naglasiti neke bitne razlike između hrvatskog i američkog sustava zdravstva. U SAD-u je osobama lošijeg imovinskog stanja i umirovljenicima dostupno državno zdravstvo kroz programe Medicaid i Medicare. Medicaid je za siromašne i svaka federalna država određuje tko se može prijaviti za taj program. Medicare je program privatnog osiguranja kojeg sufinancira država, u prosjeku nešto manje od pola troška liječenja plati država a ostatak plaća osiguranik.
U Hrvatskoj je svaki državljanin zdravstveno osiguran obveznim osiguranjem a mnogi socijalno ugroženi sugrađani su i dodatno osigurani zdravsvtenim osiguranjem. HZZO pokriva većinu troškova zdravstvenih usluga pa su mnoge udravstvene usluge praktički besplatne. Primjerice, HZZO u potpunosti pokriva trošak lijeka Elaprase koji košta više od 20.000 kuna po bočici.
Analitičari su u krivu
Pet godina nakon što je donesen Obamacare, rast troškova u zdravstvu se usporava. Smanjuje se i broj novih zaposlenih u zdravstvu. Iako raste potražnja za zdravstvenim uslugama i iako cijene rastu, činjenica je da su sve projekcije potrošnje bile pogrešne. Primjerice, Urban Institute je napravio projekciju da će SAD potrošiti 23 bilijuna dolara dolara između 2014. i 2019. samo na zdravstvo. Nedavno objavljena revizija projekcije govori o 2 bilijuna dolara manjoj potrošnji.
I tu se dolazi do pitanja, zašto su svi analitičari pogriješili? Mnogi kažu da odgovor leži u recesiji i još nečem. Međutim, nitko se ne slaže što je to “nešto drugo”. Neki kažu da je Obamacare i mjere štednje koje su time predviđene odgovorne za manju potrošnju, neki kažu da su zaslužni odgovori i osiguravajuće kuće odgovorne za uštede.
Obama – zdravstveni predsjednik
Još uvijek je prerano za reći kakav će utjecaj Obamacare imati na američko zdravstvo u budućnosti, ali je jasno da će Obama biti upamćen kao predsjednik koji je najviše učinio za zdravlje Amerikanaca.