Kako je užasni požar, koji je sravnio grčki kamp, posve ogolio neuspješnu politiku EU-a prema migrantima
Bez privremenog doma ostalo je oko 13.000 migranata. EU sad panično pokušava smisliti što će s njima
Već su jednom bježali, pred progonom, sukobima ili siromaštvom, a sada su opet ostali bez utočišta: u noći s utorka na srijedu požar je poharao jedan od migrantskih kampova u Grčkoj, ostavivši tisuće ljudi čak i bez takvog, privremenog smještaja. Vatra je izbila iza ponoći, a do jutra se kamp Moria pretvorio u zgarište.
Prenapučeni kamp – koji ima kapacitete za oko tri tisuće ljudi, ali se u njemu nalazilo oko 13 tisuća migranata i izbjeglica – nalazi se na grčkom otoku Lezbosu. Prošlog tjedna u kampu je proglašena karantena jer je jedan tražitelj azila bilo pozitivan na koronavirus, a u međuvremenu je potvrđeno još 35 slučajeva zaraze. Još uvijek nije jasno kako je požar izbio. Prema medijskim izvješćima, vlasti istražuju je li do njega došlo slučajno ili je podmetnut.
Dramatično i prije požara
Humanitarne udruge i međunarodne organizacije, međutim, mjesecima upozoravaju na vrlo loše uvjete u grčkim izbjegličkim kampovima. O tome je u ožujku ove godine za Telegram govorio Apostolos Veizis iz organizacije Liječnici bez granica. Upozorio je tada da u kampovima, koji su postali dom tisućama ljudi, mada za to nemaju prave kapacitete, migranti “nemaju odgovarajući smještaj, niti odgovarajući pristup vodi i sanitarijama”.
Situacija je bila zabrinjavajuća i prije izbijanja epidemije koronavirusa u svijetu. U travnju, nakon što je Europa zahvaćena epidemijom, organizacija Human Rigts Watch prozvala je grčke vlasti da ne čine dovoljno da riješe problem akutne prenapučenosti kampova i nedovoljno dostupne zdravstvene skrbi, odgovarajućih sanitarnih uvjeta i higijenskih potrepština kako bi spriječile širenje zaraze koronavirusom. U takvim uvjetima, smatrale su humanitarne udruge, održavanje socijalne distance i osnovne higijene nije moguće.
EU (opet) obećava pomoć
Požar u migrantskom centru ponovno je skrenuo pozornost Europske unije na situaciju u Grčkoj, u koju, zbog njezinog zemljopisnog položaja, stiže tisuće migranata i izbjeglica. Stanje u toj zemlji bilo je u fokusu Bruxellesa i početkom ožujka, nakon što je Turska objavila da više neće sprječavati migrante da krenu na zapad, preko njezine granice, prema EU. Tada su se europski dužnosnici, uključujući i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, sjatili u Grčkoj, obećavajući pomoć.
No, epidemija je migrantske teme ponovno gurnula u drugi plan. Sada su se, međutim, europski dužnosnici opet angažirali. Ministar vanjskih poslova Njemačke (koja predsjeda EU-om) Heiko Maas događaje u kampu Moria naziva “humanitarnom katastrofom” i najavljuje žurnu pomoć EU-a, spominjući i premještaj izbjeglica u druge članice Unije, one koje su u tome spremne sudjelovati. Svaki raniji pokušaj da sudjelovanje država EU u takvim programima bude obavezno neslavno je propadao.
Was in #Moria passiert, ist eine humanitäre Katastrophe. Mit der EU-Kommission und anderen hilfsbereiten EU-Mitgliedstaaten müssen wir schnellstens klären, wie wir Griechenland unterstützen können. Dazu gehört auch die Verteilung von Geflüchteten unter Aufnahmewilligen in der EU.
— Heiko Maas 🇪🇺 (@HeikoMaas) September 9, 2020
Prioritet – djeca bez roditelja
Grčka vlada, koja je proglasila izvanredno stanje na Lezbosu, bavi se, među ostalim, pitanjem smještaja više tisuća ljudi, kojima je vatra uništila šatore i kontejnere u kojima su živjeli. Pred vatrom su bježale tisuće migranata, javljaju novinske agencije, koji su sada ostali bez skloništa. Kathimerini javlja da vlasti planiraju privremeno smjestiti oko tri tisuće ljudi u šatorima, dok pokušava naći alternativno rješenje.
Prioritet je sigurnost i sklonište za ljude iz kampa, tvitala je i europska povjerenica za unutarnje poslova Ylva Johansson, skrenuvši pozornost ponovno na posebno ranjivu skupinu migranata, djecu koja nemaju ni roditelje, niti rodbinu ni skrbnike, a živjela su u kampu. Komisija je još u ožujku inicirala njihovo preseljenje u druge članice EU-a koje su u tome bile voljne sudjelovati.
Njihov broj u kampovima se u međuvremenu smanjio, ali još uvijek nisu sva djeca bez pratnje našla novi dom u drugim EU zemljama. Stoga je, nakon aktualnih dramatičnih događaja, Johansson najavila da će EU, kao hitnu mjeru, financirati da ih se prebaci s grčkog otoka na kopno i da im se osigura smještaj. Radi se o oko 400 djece i tinejdžera.