Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Kako je Vlada napumpala 'najsveobuhvatniji' paket do 21 milijardu kuna? Pa, obuhvatila je doista sve, čak i antikne mjere ministra Marića

O mjeri koja se našla u jesenskom paketu pomoći odlučeno je još prije ljeta

FOTO: Patrik Macek/Pixsell, Davorin Visnjic / Pixsell

Glupost i marketing. Tako je, prije nekoliko dana, šef Reformista Radimir Čačić govorio o 21 milijardi kuna iz Vladinog antikriznog paketa jesenskih mjera. Basnoslovan iznos napumpan je, pojasnio je svoj stav Čačić, samo kako bi zvučao dobro. “Marketinški, zato što se time može reći da se preko 6 posto BDP-a Hrvatske daje u pomoć, a Europa daje 2”, prisnažio je.

U megapaketu tako su se našli i studenti, odnosno mjera za studentski rad o kojoj je uoči turističke sezone ranije ove godine odlučio bivši ministar financija Zdravko Marić. Studenti su, naime, pred ljeto apelirali na Marića da im podigne porezne limite do kojih mogu zarađivati, a da istodobno ostanu na poreznoj kartici roditelja ili skrbnika.

Argumentirali su da minimalna studentska satnica iznosi 29,30 kuna pa relativno brzo dosežu porezni limit od 15.000 kuna, pogotovo ako tijekom praznika rade u turističkoj sezoni. Marić je u konačnici pristao, apostrofirajući kako sektor turizma ima velike zahtjeve za radnicima. Pozdravila je to i ministrica turizma Nikolina Brnjac. Nekoliko mjeseci kasnije, Marićeva mjera za studente uoči turističke sezone, osvanula je u Vladinom nabildanom antikriznom paketu.

Princip antikriznog paketa

Telegram je već pisao o tome kako je Vlada u paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu utrpala svašta, čak i stari natječaj koji su zabrljali. Istim principom tu su završili i studenti s poreznim limitima studentskog rada, uvećanim u Marićevo doba zbog kontinuiranog rasta minimalne studentske satnice i zahtjeva iz turističkog sektora.

“Prepoznajući potrebe mladih, već smo ranije donijeli odluku kojom se povećava neoporezivi iznos primitka za učenike i studente s 15.000 kn na 24.000 kn (za 60%) koji se tijekom svog školovanja žele uključiti na tržište rada i žele steći radno iskustvo, kao i dodatan prihod”, stoji u Vladinim mjerama za kriznu jesen.

Računica antikriznog paketa u ukupnom iznosu od 21 milijarde kuna, a kojom se diči Andrej Plenković, kaže da ova konkretna studentska mjera teži 246 milijuna kuna. O toj je “mjeri”, međutim, odlučeno u potpuno drugačijem kontekstu.

Studentska akcija uoči ljeta

“Znamo da u turizmu postoji velik nedostatak radne snage, zbog čega postoji potreba i za stranim radnicima, a kako se najavljuje jako dobra sezona, očito je da će taj nedostatak ove godine biti izraženiji nego prije. Mislimo da su studenti idealni za poslove u turizmu, posebno s obzirom na to da se radnike najviše traži u vrijeme praznika, no, nažalost, zbog načina kako su limiti sada definirani, većina ne može raditi dulje od dva mjeseca jer otprilike u tom roku već probiju limit i prestaju svojim roditeljima biti olakšica”, kazao je Jutarnjem krajem svibnja predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Neven Pintarić.

Tada su studentski predstavnici lansirali i peticiju kojom su pokušavali utjecati na ministarstva obrazovanja i financija kako bi ostvarili ono što su naumili. U svojoj su akciji upozoravali kako se porezni limit od 15.000 kuna nije mijenjao od 2017., a istovremeno je rasla minimalna studentska satnica.

Minimalna studentska satnica

Ona se, prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova, definira prema iznosu minimalne bruto plaće u Republici Hrvatskoj. Kako su rasle plaće, rasla je i minimalna studentska satnica zbog čega su studenti sve brže probijali propisane limite. Za ovu godinu, propisana minimalna satnica studentskog rada u Republici Hrvatskoj iznosi 29,30 kuna pa se učestalijim radom porezni limiti brzo probijaju.

Voda je došla do grla uoči sezone jer se limit od 15.000 kuna još brže doseže dobro plaćenim sezonskim poslovima. Studenti su tražili da se novi limit postavi na 22.500 kuna. Njihov se zahtjev spojio sa situacijom u sektoru turizma odakle su otvoreno podržali studentsku inicijativu zbog nedostatka radne snage.

Konačno, 30. lipnja – nakon nekoliko razgovora sa studentima – Marić izvještava o podizanju ovog poreznog limita na 24.000 kuna. U jednom od istupa na ovu temu, bivši ministar financija je rekao: “Studenti žele raditi, no istovremeno imamo i apel sektora kao što su turizam, građevina ili trgovina na malo kojima nedostaje radne snage”.

Milijun po milijun do 21 milijarde

Njegovu odluku o povećanju limita odmah je pozdravila ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac. “Ovo je još jedan dokaz da Vlada kontinuirano i sustavno poduzima sve mjere kako bi proces zapošljavanja radne snage u sektoru turizma i ugostiteljstva bio što učinkovitiji”, izjavila je i dodala kako se time povećavaju mogućnosti za zapošljavanje većeg broja mlade domaće radne snage u njenom resoru, posebno tijekom ljetnih mjeseci kada je i potražnja najveća.

U brzom premotavanju unaprijed, mjera donesena u posve drukčijem kontekstu, procijenjena na 246 milijuna kuna, sada je dio Vladinog paketa mjera za jesen. Milijun po milijun, nebitno odakle i otkada, do 21 milijarde.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više