Po svemu sudeći, Vlada Republike Hrvatske će zbog duga od 70 milijuna kuna, kojeg će podmiriti, krenuti u likvidaciju Brodarskog instituta i rasprodaju njegove imovine. Priča je to koju su oni koji je prate već godinama mogli naslutiti još 2013. godine, kada je ugašen časopis ‘Hrvatska brodogradnja’, a koja toliko neodoljivo podsjeća i na privatizacijski tsunami iz devedesetih, kao i na gašenje Imunološkog zavoda.
Pri čemu su čak i reakcije javnosti iste, preciznije govoreći, uopće ih nema. Zbog duga koji za strukturu državnog proračuna ne predstavlja nikakav bitniji trošak ugasit će se institut s višedesetljetnom tradicijom, ali i s akumuliranim znanjem i u današnjim okolnostima, što je poražavajuće iz više razloga.
Jedan se doista odnosi na tradiciju i veliku prošlost instituta koja je detaljno ispisana u Tehničkoj enciklopediji i dostupna je na linku. No, ostali su razlozi još bitniji. Naime, javnost pripremljena višedesetljetnim pričama o tome kako velika brodogradnja kao industrija predstavlja samo gubitaše koji troše sredstva iz proračuna, a i njeno vrijeme je prošlo i ne ide s turističkim razglednicama, odavno je izgubila svaki interes za očuvanjem te industrije, često i likujući nad njenim polaganim gašenjem.
Uklanjanje studija brodogradnje sa sveučilišta
Zaboravljajući pri tome nekoliko stvari. Čak i da to jeste neupitno tako, o čemu bi se dalo ozbiljno raspravljati, to ne znači da s industrijom trebamo kao društvo izgubiti i znanje. Nema potrebe naglašavati da likvidacija Brodarskog instituta, bez obzira na to što on jeste od 1992. funkcionirao kao d.o.o., a ne kao javni institut, iako u vlasništvu države, predstavlja izravan put u uklanjanje ionako marginaliziranih posebnih studija brodogradnje sa sveučilišta.
U svemu tome ne treba gajiti nikakve iluzije da će studije od nestanka spasiti činjenica da je brodogradnja sadržana u imenu zagrebačkog FSB-a, kao i splitskog FESB-a. Kad se to na koncu dogodi neće ostati nitko da se stvarno pobuni, osim što će možda za neko vrijeme neki ljudi postaviti pitanje gdje nam je brodograđevno znanje, kao što su ga nedavno postavljali za Imunološki zavod.
A stvar je vrlo jednostavna. Kada jednom ugasite instituciju, njeno akumulirano znanje pošaljete u prošlost, a preostale znanstvenike uputite u svijet i k tome ukinete studije, to znanje će nestati jer ga neće imati tko prenositi dalje. I bilo kakvo eventualno novo pokretanje morat će startati od nule.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Potez običnog trgovca nekretninama
Stoga je prosto nevjerojatno s kojom lakoćom se donose ovakve odluke, bez ikakve ozbiljne javne rasprave, i to u dobu koje grozničavo naglašava važnost tehničkih znanosti, odnosno STEM-područja, konfrontirajući ga s društveno-humanističkim znanostima. Što je opet problematična priča za sebe, ali nije tema teksta.
Na koncu, da je brodogradnja kompleksna znanost koju nije jednostavno savladati, ne treba posebno objašnjavati. Jednako kao što nije nužno naglašavati da se to znanje ne mora koristiti isključivo u brodograđevnoj industriji, nego i na drugim poljima, što je Brodarski institut i radio posljednjih godina. Također, to se znanje može prodavati industriji koja ne mora nužno biti fizički u Hrvatskoj.
A svemu tome unatoč, Vlada se odlučila na ovaj korak da bi prodala imovinu, što je potez kojeg je logično očekivati od trgovca nekretnina, a ne od političkog vodstva zemlje koja bi valjda trebala nuditi vlastitim građanima nešto više od rada u turizmu i uslužnim djelatnostima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako je Vlada, poput trgovca nekretninama, pustila Brodarski institut da propadne
Vlada je objavila da planira rasprodati imovinu nekad važnog znanstvenog centra
Kada jednom ugasite instituciju, njeno akumulirano znanje pošaljete u prošlost, a preostale znanstvenike uputite u svijet i k tome ukinete studije, to znanje će nestati jer ga neće imati tko prenositi dalje. I bilo kakvo eventualno novo pokretanje morat će startati od nule
Po svemu sudeći, Vlada Republike Hrvatske će zbog duga od 70 milijuna kuna, kojeg će podmiriti, krenuti u likvidaciju Brodarskog instituta i rasprodaju njegove imovine. Priča je to koju su oni koji je prate već godinama mogli naslutiti još 2013. godine, kada je ugašen časopis ‘Hrvatska brodogradnja’, a koja toliko neodoljivo podsjeća i na privatizacijski tsunami iz devedesetih, kao i na gašenje Imunološkog zavoda.
Pri čemu su čak i reakcije javnosti iste, preciznije govoreći, uopće ih nema. Zbog duga koji za strukturu državnog proračuna ne predstavlja nikakav bitniji trošak ugasit će se institut s višedesetljetnom tradicijom, ali i s akumuliranim znanjem i u današnjim okolnostima, što je poražavajuće iz više razloga.
Jedan se doista odnosi na tradiciju i veliku prošlost instituta koja je detaljno ispisana u Tehničkoj enciklopediji i dostupna je na linku. No, ostali su razlozi još bitniji. Naime, javnost pripremljena višedesetljetnim pričama o tome kako velika brodogradnja kao industrija predstavlja samo gubitaše koji troše sredstva iz proračuna, a i njeno vrijeme je prošlo i ne ide s turističkim razglednicama, odavno je izgubila svaki interes za očuvanjem te industrije, često i likujući nad njenim polaganim gašenjem.
Uklanjanje studija brodogradnje sa sveučilišta
Zaboravljajući pri tome nekoliko stvari. Čak i da to jeste neupitno tako, o čemu bi se dalo ozbiljno raspravljati, to ne znači da s industrijom trebamo kao društvo izgubiti i znanje. Nema potrebe naglašavati da likvidacija Brodarskog instituta, bez obzira na to što on jeste od 1992. funkcionirao kao d.o.o., a ne kao javni institut, iako u vlasništvu države, predstavlja izravan put u uklanjanje ionako marginaliziranih posebnih studija brodogradnje sa sveučilišta.
U svemu tome ne treba gajiti nikakve iluzije da će studije od nestanka spasiti činjenica da je brodogradnja sadržana u imenu zagrebačkog FSB-a, kao i splitskog FESB-a. Kad se to na koncu dogodi neće ostati nitko da se stvarno pobuni, osim što će možda za neko vrijeme neki ljudi postaviti pitanje gdje nam je brodograđevno znanje, kao što su ga nedavno postavljali za Imunološki zavod.
A stvar je vrlo jednostavna. Kada jednom ugasite instituciju, njeno akumulirano znanje pošaljete u prošlost, a preostale znanstvenike uputite u svijet i k tome ukinete studije, to znanje će nestati jer ga neće imati tko prenositi dalje. I bilo kakvo eventualno novo pokretanje morat će startati od nule.
Potez običnog trgovca nekretninama
Stoga je prosto nevjerojatno s kojom lakoćom se donose ovakve odluke, bez ikakve ozbiljne javne rasprave, i to u dobu koje grozničavo naglašava važnost tehničkih znanosti, odnosno STEM-područja, konfrontirajući ga s društveno-humanističkim znanostima. Što je opet problematična priča za sebe, ali nije tema teksta.
Na koncu, da je brodogradnja kompleksna znanost koju nije jednostavno savladati, ne treba posebno objašnjavati. Jednako kao što nije nužno naglašavati da se to znanje ne mora koristiti isključivo u brodograđevnoj industriji, nego i na drugim poljima, što je Brodarski institut i radio posljednjih godina. Također, to se znanje može prodavati industriji koja ne mora nužno biti fizički u Hrvatskoj.
A svemu tome unatoč, Vlada se odlučila na ovaj korak da bi prodala imovinu, što je potez kojeg je logično očekivati od trgovca nekretnina, a ne od političkog vodstva zemlje koja bi valjda trebala nuditi vlastitim građanima nešto više od rada u turizmu i uslužnim djelatnostima.