Kako je Vlada zamislila obrazovanje i znanost do 2030.? Reciklirajući teme prisutne zadnjih 15 do 20 godina

Stručnjaci za Telegram govore o strateškom dokumentu Vlade koji definira što želimo od obrazovanja i znanosti do 2030.

ZADNJA IZMJENA: lis 14, 2020

Telegram je već opširno pisao o nacrtu plana Vlade za razvoj Hrvatske do 2030., strateškom dokumentu koji precizira kako bi se Hrvatska trebala razvijati sljedećih 10 godina. Jedan od strateških ciljeva još uvijek neobjavljene Nacionalne razvojne strategije odnosi se na “obrazovane i zaposlene ljude”. Uz to, razvoj znanosti i tehnologije jedno je od ključnih područja za stvaranje konkurentnog, inovativnog i digitalnog gospodarstva do 2030.

O obrazovno-znanstvenom razvoju kako ga vidi Vlada narednih 10 godina, Telegram je razgovarao s četvero stručnjaka u svakome od ovih područja. Prvu stepenicu sustava, rani i predškolski odgoj i obrazovanje (RPOO), Telegramu je komentirala cijenjena pedagoginja i umirovljena profesorica Učiteljskog fakulteta u Rijeci Jasna Krstović. Strateški dokument Vlade na ovo se važno područje odgoja i obrazovanja, primjećuje, osvrnuo tek u – rečenicu i pol.

Vrtić bi trebao biti obvezan i u ranijoj dobi

U nacrtu Strategije tek stoji da će se “posebna pozornost posvetiti ranom odgoju i obrazovanju”, da će se podupirati izgradnja vrtića, sve radi poboljšanja dostupnosti i pristupa RPOO-u. “Nema ničega vezanoga za odgojno-obrazovni dio, tj. kvalitetu RPOO-a, što je imperativ u europskim i svjetskim dokumentima vezanima za ovo područje”, ističe Krstović. U Vladinoj razvojnoj strategiji do 2030., primjećuje profesorica, naglasak je isključivo na socijalnoj dimenziji vrtića, odnosno na konceptu jednakih šansi u pristupu RPOO-u.

“Potpuno je izvan fokusa ostala dimenzija kvalitete RPOO-a, što zapravo ne čudi s obzirom na to da je RPOO u Ministarstvu obrazovanja potpuno nevidljiv, na marginama. Na primjer, već četiri godine postoji dobar kurikulum RPOO-a koji se uopće ne provodi”, objašnjava Krstović i dodaje kako je neophodno da kvaliteta RPOO-a i njegova socijalna dimenzija uvijek idu jedna s drugom. Ovako je RPOO, ističe, zapravo potpao pod domenu socijale, a njegova obrazovna dimenzija kroz Ministarstvo obrazovanja posve je zanemarena.

Dugoročno, smatra Krstović, treba povećati ulaganja u ovu sferu, osigurati da RPOO bude kvalitetan, jednako dostupan, uključiv i cjenovno priuštiv. Valjalo bi raditi, kaže, na profesionalizaciji odgajateljskih zanimanja i osigurati pravni i financijski okvir kojim bi se omogućio javno subvencioniran ili financiran RPOO. U konačnici, govori profesorica, obveznost RPOO-a trebala bi ići i prema ranijim vrtićkim godinama. Danas je u Hrvatskoj za svu djecu obavezna tek predškolska godina, međutim, niti to se često ne poštuje, upozorava.

Bez vizije obrazovanja

O osnovnom i srednjem školstvu kako ga vidi Vlada narednih 10 godina, Telegram je razgovarao s Eli Pijacom Plavšić, izvršnom direktoricom nevladina Foruma za slobodu odgoja i nekadašnjom članicom povjerenstva koje je pratilo provedbu Strategije obrazovanja iz 2014. Nažalost, kaže Pijaca Plavšić, Strategija do 2030. u obrazovnom dijelu uopće ne pokazuje koju viziju Hrvatska ima za obrazovanje. “Dio vezan za obrazovanje izgleda kao da su nabacane ideje i aktivnosti koje se iz dokumenta u dokument prebacuju već više od 25 godina”, govori.

Dodaje kako nema niti jedne inovativne ideje, kamoli reference na istraživanja “po kojima znamo što bi trebalo prioritizirati da sustav bude kvalitetniji”. Izostalo je, ističe Pijaca Plavšić, spomenuti materijalni i društveni položaj odgojno-obrazovnih radnika, zacrtati kako u sustav privući najkvalitetnije kadrove, odrediti se o kvaliteti obrazovanja i o tome kako bi reforma obrazovanja trebala izgledati. “Spominje se dovršetak kurikularne reforme, ali ne znamo po kojem modelu, da ne kažem kako za neke od nas ona zapravo nikad nije ni započela ili je već odavno mrtva”, govori.

Izostavljeno mentalno zdravlje učenika

Podsjeća da je reforma trebala biti kontinuirani proces koji bi se stalno unaprjeđivao pa je ideja iz dokumenta o “završetku kurikularne reforme” izlišna. Nespretno je formulirano, dodaje, da treba povećati vrijeme koje učenici provode učeći; treba povećati vrijeme koje učenici provode u školi i na nastavi, precizira. Razočarana je jer u dokumentu nema niti riječi o razvoju građanskih kompetencija i važnosti rada na mentalnom zdravlju učenika.

“Većina zemalja svijeta to prioritizira upravo sada kao jednu od opasnih posljedica pandemije i socijalne izolacije”, upozorava. Zaključuje pohvalom dokumentu za dio u kojemu se izrazito naglašava važnost jednakog prava na pristup obrazovanju za djecu koja dolaze iz socijalno ugroženih obitelji, djecu s teškoćama i djecu s invaliditetom.

Recikliranje tema

Na visoko školstvo u perspektivi do 2030. osvrće se Nikola Baketa, znanstvenik sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, koji je doktorirao na temu politika visokog obrazovanja. Radi se, kaže, samo o popisu želja u kojemu nije rečeno gotovo ništa. “Ponavljaju se teme oko visokog obrazovanja koje su prisutne zadnjih 15-20 godina. Primjerice, priča se o promjeni zakonodavnog okvira što je tema zadnjih 15 godina, a to se moglo napraviti već u prošlom mandatu ove Vlade”, ističe Baketa. Donošenje novih visokoškolskih zakona, smatra, nije trebalo propisivati kao neki radikalni cilj u desetogodišnjoj perspektivi.

Slično je, kaže, i s ciljem o usklađivanju kvota za upis i potreba tržišta rada. U Strategiji se ne radi, zaključuje, ni o čem novom, već samo o šturom i nedorađenom popisu. Primjerice, jedan je od široko postavljenih prioriteta reforma sustava visokog obrazovanja, i to kako bi se dostigli europski standardi izvrsnosti, veća internacionalizacija, uz povećanje obuhvata visokim obrazovanjem. Ništa novo i vrlo uopćeno.

Potencijalno veliki koraci za znanost

U konačnici, o perspektivi hrvatske znanosti razgovaramo s donedavnim državnim tajnikom zaduženim upravo za znanost. Tome Antičić, znanstvenik s Instituta Ruđer Bošković, kaže da je na dio Vladine razvojne strategije imao tek manji utjecaj. “No ključni prijedlozi Ministarstva znanosti i obrazovanja su se bili uvažili i drago mi je da su oni i dalje u Strategiji”, govori Antičić. Pojašnjava kako se u dijelu vezanom za znanost radi o prioritetima poput poticanja međunarodno relevantnih projekata, reforme sustava znanosti i potpore STEM područjima.

Konkretno, kaže Antičić, projekti i reforme koji bi se trebali provesti su uvođenje financiranja znanstvenih organizacija na temelju međunarodnih rezultata, uz razvoj u području informacijsko-komunikacijske tehnologije, robotike i umjetne inteligencije. “Iz strukturnih fondova za istraživanje i razvoj moglo bi ići više od pet milijardi eura tako da je potencijalni pozitivan učinak tih projekata na našu znanost i visoko-tehnološko gospodarstvo više nego ogroman”, procjenjuje Antičić.

Dodaje, EU pravila nalažu da 30 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u razdoblju od 2021. do 2027. mora biti usmjereno u istraživanje i razvoj. Sve bi se to, za hrvatsku znanost, u desetogodišnjem periodu moglo maksimalno iskoristiti, zaključuje bivši državni tajnik.

Dora Kršul
Telegram autor
370 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program