Kako je zagorski moćnik, bivši HDZ-ovac, na sudu dokazao da ga je država pokrala. Sad ćemo svi to platiti

Presečki grupa dobila je sudski spor protiv države koja je pogodovala njihovoj konkurenciji

FOTO: Marko Jurinec/PIXSELL

Borba za prevlast u autobusnom prijevozu dvije tvrtke u Hrvatskom zagorju, uplitanje politike na strani jedne, te milijunski iznos koji će zbog nezakonitih odluka državnih tijela biti sada isplaćen iz državnog proračuna, srž su obračuna Presečki grupe i Potočki prometa, te Krapinsko-zagorske županije za lokalne autobusne linije.

Presečki grupa uspjela je na sudu dokazati da ih je upravo Krapinsko-zagorska županija, čije je odluke podržalo i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, oštetila nezakonitim oduzimanjem polazaka na liniji između Krapine i Breznog. Polaske na toj istoj liniji mimo pravila dodijelili su Potočki prometu. Trgovački sud u Zagrebu donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj zbog tih nepravilnih odluka Ministarstva i Županije, Republika Hrvatska sada mora Presečki grupi platiti gotovo dva milijuna kuna kao naknadu za izgubljenu zaradu nakon nezakonitog ukidanja polazaka.

Ima li Presečki monopol u Hrvatskom zagorju?

Presečki grupa godinama održava brojne linije u Zagorju, među kojima je i prijevoz učenika. Firma se već gotovo 30 godina bavi i međunarodnim prijevozom, a u svom vlasništvu ima i nekoliko lokalnih autobusnih kolodvora. Njezin vlasnik Antun Presečki, poznati je zagorski poduzetnik, koji se popeo i na listu najbogatijih Hrvata. Iz politike se, kako je sam priznao u nekoliko intervjua, povukao još 1994. godine. Do tada je bio u HDZ-u.

Te davne 1999., krajem prosinca, Presečki u ime svoje kompanije podnosi Krapinsko-zagorskoj županiji zahtjev za izdavanje odobrenja za polaske autobusa na liniji između Krapine, Straže i Breznog. Ova linija zbog velikog broja djece koja ju koriste za dolazak u školu oduvijek je atraktivna. No, umjesto da tada donese odluku, županijsko Povjerenstvo za linijski prijevoz putnika prolongira rok za podnošenje zahtjeva do kraja veljače 2000. godine. Na taj način otvara mogućnost prijave i ostalim prijevoznicima.

PIXSELL/Facebook

Nezakonite odluke Županije i Ministarstva

Novonastalu situaciju koristi tvrtka Potočki promet koja tek 28. veljače 2000. podnosi zahtjev za prijevoz putnika na ovoj istoj liniji, te ju u konačnici i dobiva. Osim prolongacije roka u donošenju ove odluke pojavio se još jedan problem. Naime, u Povjerenstvu je, doznat će se kasnije, sjedio i vlasnik Potočki prometa, Josip Potočki. Iz njegove tvrtke u nekoliko su navrata zamjerali Presečkom želju za monopolom u prijevozu u Zagorju.

Ministarstvo svoju odluku objašnjava izmjenama stajališta zbog otvaranja novih cesta. Uvjeravali su kako se uopće ne radi o novoj liniji, već o izmjeni stajališta na postojećoj.

Antun Presečki s tim obrazloženjem se ne miri. U ime svoje tvrtke izražava nezadovoljstvo, te ulaže žalbu Ministarstvu prometa. Nakon što ga tamo odbijaju podnosi tužbu Upravnom sudu. Želi srušiti rješenje kojim su njegovim autobusima ukinuti polasci. Sud ga odbija, pa ulaže još jednu žalbu Ministarstvu. I ono ga odbija.

Država: Nismo mi krivi za štetu prijevozniku

U još jednom pokušaju da dokaže kako donošenje odluke nije bilo zakonito, Presečki kreće s novom tužbom na Upravni sud. Presudom donesenom 2007. sud ipak zaključuje kako je Potočki grupa podnijela zahtjev izvan roka. Naime, taj rok Povjerenstvo nije smjelo produžiti, pa je i rješenje kojim su polasci na liniji Krapina-Brezno dodijeljeni toj tvrtki, poništeno.

Naknadno ni Ministarstvu nije preostalo ništa drugo nego ukinuti sporno rješenje, a u ožujku 2008. Presečki grupi odobreni su željeni polasci.

Kada je Antun Presečki u ime svoje kompanije zatražio odštetu od države, predstavnici Republike Hrvatske na sudu su primjetili kako je i on bio u Povjerenstvu koje je prolongiralo rok za podnošenje zahtjeva za linijski promet, a tada uopće nije reagirao.

Sud je na kraju zaključio kako je Povjerenstvo, a kasnije i Ministarstvo, prekršilo Pravilnik o dopusnicama za obavljanje linijskog prijevoza putnika, jer rok jednostavno nije smio biti produljen. Zahtjevi su se, kako je propisano, podnosili u zadnjem tromjesječju tekuće godine. Zbog te greške, Presečki promet nije realizirao oko 11 milijuna kuna prometa, a izmakla im je i dobit od 2,1 milijun kuna.