Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Kako nam analiza rejtinga pokazuje da Živi zid u 2018. nije eksplodirao koliko se možda čini

Telegramov urednik politike analizira rejtinge političkih stranaka u godini koja ostaje za nama; ovo je treći nastavak, o Živom zidu

Istina, Živi zid je jedina od četiri stranke koje u anketama prelaze nacionalni izborni prag, a koja je u 2018. godini – rasla (s 12,2 do 13,7 posto). I HDZ i SDP i Most su padali, makar malo (okej, ovo “makar malo” se ne odnosi na SDP).

Istina, Živi zid je u odnosu na siječanj 2017. godine skoro udvostručio svoje brojke (sa 7,1 na spomenutih 13,7 u prosincu ove godine). Istina, Živi zid je jedini od velike četvorke i jedan od rijetkih među svim strankama baš u ovom mjesecu imao najbolji godišnji rezultat.

Trend je frend, ali…

Međutim, istina je i to da se čini kako se eksplozivni marš stranke koju najviše vole najmlađi glasači u ovoj godini pomalo usporio. Pogotovo ako se usporedi sa zadnja četiri mjeseca u 2017. kad su Ivan Vilibor Sinčić, Ivan Pernar i društvo sa 7,5 posto podrške nabujali do 11,7 posto.

Rast od tek 1,5 postotnih bodova u 2018. jest napredak, ali u godini koja je bila bremenita aferama vladajućih i samodezintegriranjem SDP-a malo koga može fascinirati i svakako je danas mnogo manje onih kojima se čini da bi Živi zid mogao marširati sve do vlasti nego što je to bilo krajem prošle godine. No, politika je ipak igra na duge staze i u anketama je trend ono što je najvažnije, a za Živi zid je on ipak, kako god bilo, u ovoj godini pozitivan.

Živopisni “lideri oporbe”

Ocjena politika za koje se zalažu živopisni “lideri oporbe” (kako su se samoprozvali nakon što su u jednoj prosinačkoj anketi preskočili SDP) ostaje, naravno, u očima birača. Nekima su izlazak iz EU i NATO-a, udivljenje prema Rusiji (i Turskoj), tiskanje novca, ogromni socijalni transferi, sumnjičavost prema cijepljenju i hejt za migrante alarmantan nagovještaj rasapa hrvatskog društva, ukoliko upravljanje zemljom preuzme Živi zid. Nekima, točnije za 13,7 posto birača, takav program izgleda poput skice puta k obećanoj zemlji.

Jasno je da je Živi zid populizam. Jasno je i da takve politike u današnjoj Europi magnetski privlače razočarane birače, no čini se da hrvatska inačica, bilo zbog svoje radikalnosti, ili zbog političke konzervativnosti samog društva, ipak zasad ne uspijeva ozbiljno ugroziti establishment.

Svibanjska presuda

O tome može li se Živi zid ipak pretvoriti u ozbiljnijeg izazivača tradicionalnim strankama dosta će reći svibanjski izbori za Europski parlament na kojima će euroskeptici po prvi put imati priliku glas dati svojoj opciji, bez ozbiljnijeg straha da bi on mogao propasti u potporama od (čak i do) jedan posto.

Taj rezultat pokazat će i može li se Živi zid pretvoriti u trajniju političku preferenciju hrvatskih građana, ili će, kao i mnogi dosadašnji pokušaji da se uspostavi alternativa HDZ-u i SDP-u pretvori u hit za jedno ljeto/izborni ciklus.

Ako ste propustili analize rejtinga HDZ-a i SDP-a, možete ih pronaći ovdje i ovdje.


P.S. Postoci koji se navode u tekstu su mjesečni prosjeci potpore stranaka u dva redovna istraživanja javnog mnijenja, Cro Demoskop Promocije plus i Crobarometar agencije Ipsos.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više