Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako nam je Jandroković, ne znajući tko je lani predsjedao EU-om, nehotice svima napravio uslugu

Predsjedanje nije nikakav povijesni događaj niti izvanredan uspjeh bilo koje članice

ZADNJA IZMJENA: ruj 16, 2019

Nitko dosad nije tako precizno, a koncizno opisao tobožnju povijesnu važnost hrvatskog predsjedanja Europskom unijom i sve navodno sjajne stvari koje nam predsjedanje donosi, kao predsjednik Sabora Gordan Jandroković gostujući u nedjelju na N1. „Hmmm… ne” – glasio je Jandrokovićev odgovor na pitanje novinarke zna li tko je prošle godine u ovo vrijeme predsjedao EU-om.

Da ga je novinarka pitala koje su zemlje u „velikom prasku” prije 15 godina ušle u EU, Jandroković bi to, možemo s velikom sigurnošću pretpostaviti, znao – bila je riječ o povijesnom proširenju Unije na istok Europe. No, informaciju o tome tko je predsjedao EU-om ne prije 15 godina, nego prije 15 mjeseci malotko zna jer predsjedanje naprosto nije nikakav povijesni događaj niti izvanredan diplomatski, politički i ini uspjeh bilo koje članice. Pa tako niti Hrvatske.

Posao kao svaki drugi

Andrej Plenković i njegovi suradnici pokušavaju nas, čini se, uvjeriti u suprotno, podižući pritom očekivanja javnosti od tih šest mjeseci administrativnog posla. Nedavno je, primjerice, šef diplomacije Gordan Grlić Radman predsjedanje EU-om uspio nekako povezati s izjednačavanjem plaća u Đakovu i Münchenu, mada jedno s drugim nema baš nikakve veze. Kako bi uopće već u ljeto sljedeće godine plaće u Hrvatskoj i Njemačkoj mogle biti jednake?

Predsjedanje EU-om je, dakle, prije svega administrativni posao koji je Hrvatskoj „pao” u krilo već sad, u 2020. godini, zbog Brexita. Da Britanci nisu odlučili izaći iz EU-a i zbog toga odustali od svog predsjedanja, na red bismo došli kasnije. Ali bismo svakako došli na red – nema tu nikakvog posebnog diplomatskog uspjeha, to je naprosto posao koji odrađuje svaka članica Unije.

Belgijski slučaj (ne)stabilnosti

Ni argument o političkoj (ne)stabilnosti za vrijeme predsjedanja ne drži previše vodu. „Zamislite situaciju: tijekom predsjedanja dolazi do pada vladajuće većine, do pada vlade, imamo fokus svih protagonista hrvatske političke scene na unutarnja zbivanja, i prestajemo se baviti predsjedanjem EU-om”, zabrinuo se Jandroković.

Od srpnja do prosinca 2010. godine EU-om je predsjedala Belgija. Netom prije, Belgija je imala izbore, a zemlju je narednih 589 dana vodila tehnička vlada. I ništa se strašno nije dogodilo, EU nije propala, niti je belgijsko predsjedanje bilo neuspješno.

Mistifikacija predsjedanja EU-om

U slučaju pada vlade, kaže dalje Jandroković, „sve ostaje na našoj administraciji, koja nije njemačka, francuska ili švedska administracija koja se može nositi s tako zahtjevnim poslovima, ona traži politički leadership”. Nije baš utješno da šef Sabora pokazuje toliko povjerenje u hrvatsku državnu upravu.

Jadrokovićev nastup – činjenica da, dakle, nije znao tko je lani vodio EU – odmah je podsjetilo na pressicu otprije 11 godina, na kojoj se, kao ministar vanjskih poslova, nije mogao sjetiti koja će dva poglavlja Hrvatska zatvoriti u pregovorima s Unijom. Ali u ovom recentnom slučaju predsjednik Sabora nehotice nam je napravio uslugu. Kad se sljedeći put bude mistificirala važnost hrvatskog predsjedanja EU-om, dovoljno je podsjetiti da prvi čovjek parlamenta nije znao tko je taj posao obavljao prije samo 15 mjeseci. Usput rečeno, bila je to Austrija.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
176 članaka Više o autoru
Više s weba