Politika & Kriminal

Kako nam je u prvom polugodištu 2020. BDP pao 7.8 posto

Guverner Vujčić imao je izlaganje u Saboru

22.10.2020., Rovinj - U hotelu Lone odrzava se godisnja konferencija Zagrebacke burze i Udruga drustava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajucih drustava. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujcic Photo: Srecko Niketic/PIXSELL
FOTO: Srecko Niketic/PIXSELL

Predstavljajući u Saboru polugodišnju informaciju Hrvatske narodne banke (HNB) o financijskom stanju, ostvarenju stabilnosti cijena i monetarne politike u prvom polugodištu lani, guverner Boris Vujčić kazao je kako je uslijed pandemije i potresa realni BDP u prvom polugodištu 2020. snižen za 7.8 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije.

Podsjetio je kako je u prvoj polovini 2020. zabilježena snažna kontrakcija globalnog gospodarstva zbog brzog širenja koronavirusa i uvedenih epidemioloških mjera. Pritom je kod razvijenih zemalja pad realnog BDP-a bio najizraženiji za vrijeme vrhunca proljetnoga pandemijskog vala.

Osobna potrošnja smanjila se za 6,8 posto na godišnjoj razini, pri čemu pad odražava smanjenje raspoloživog dohotka zbog negativnih kretanja na tržištu rada, pad potrošnje usluga čije je pružanje bilo ograničeno epidemiološkim mjerama, ali i manju sklonost građana potrošnji zbog mjere fizičkog udaljavanja i izbjegavanja rizika zaraze te znatnog pogoršavanja potrošačkog optimizma. Takva kretanja odrazila su se i na manje zaduživanje stanovništva, rekao je.

Pad uvoza robe i smanjenje inflacije

Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena usporila se s 1,4 posto u prosincu 2019. na -0,2 posto u lipnju 2020., pod utjecajem smanjenja cijena naftnih derivata uzrokovanog padom globalne potražnje. Širenje pandemije utjecalo je na smanjenje inflatornih pritisaka općenito, a osobito kod usluga povezanih s turizmom zbog znatnog pada broja putnika i kod trajnih potrošnih dobara, zbog smanjenja investicija.

Temeljna se inflacija blago usporila s 1,2 posto u prosincu 2019. na 1,1 posto u lipnju 2020., čemu je najviše pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene pojedinih prehrambenih proizvoda te ugostiteljskih usluga i usluga smještaja.

Pad gospodarske aktivnosti povezan s pandemijom imao je za posljedicu pad uvoza robe znatno jači od pada izvoza, pa je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvoj polovini 2020. zabilježeno smanjenje manjka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. S druge strane, na stanje tekućega i kapitalnog računa nepovoljno je djelovalo znatno smanjenje neto izvoza usluga, na što je osobito utjecao turizam.

HNB je stabilizirao tečaj kune

“HNB je trenutno prilagodio monetarnu politiku koristeći se svim raspoloživim mjerama, nekima od njih prvi put, u cilju očuvanja stabilnosti tečaja i povoljnih uvjeta financiranja za građane, poduzeća i državu”, rekao je Vujčić.

HNB je prodao bankama ukupno 2,7 milijardi eura, nakon čega se tečaj kune stabilizirao, a kunsku likvidnost povučenu prodajom deviza HNB je i više nego nadomjestio drugim mjerama monetarne politike, uključujući strukturne i redovite operacije, smanjenje stope obvezne pričuve i kupnju državnih obveznica na sekundarnom tržištu.

Zahvaljujući tim mjerama kunska je likvidnost dosegnula rekordne razine, a država i privatni sektor mogli su se i nadalje zaduživati kod domaćih banaka po gotovo istim uvjetima kao prije krize, istaknuo je. Ipak, slabljenje gospodarske aktivnosti i potražnje za kreditima odrazilo se na pooštravanje standarda odobravanja kredita, pa se kreditiranje stanovništva usporilo.

Rupa u proračunu

Proračunski manjak od 13,2 milijarde kuna u prvoj polovini 2020. godine odražava negativan utjecaj krize uzrokovane pandemijom na gospodarsku aktivnost, a time i punjenje proračuna.

Privremene mjere za ublažavanje negativnih posljedica krize također su utjecale na pad prihoda uvođenjem poreznih otpisa i rast rashoda isplatom potpora za očuvanje radnih mjesta. To se posebice odnosi na drugo tromjesečje, kada je manjak iznosio gotovo 10 milijardi kuna, stoji u Izvješću.

Izvješće komentirali zastupnici

Ružica Vukovac (klub Domovinskog pokreta) ocijenila je da u izvješću nedostaje dio o teškoj situaciji u proizvodnji hrane i pogodovanju velikim sustavima posebice Agrokoru. “Selo je bilo prezaduženo i bez pandemije, poljoprivredna proizvodnja je nedovoljno poticana u vrijeme krize kako bi se potpomogla zelena tranzicija”, poručila je.

Boris Lalovac (klub SDP-a) rekao je kako su poduzete mjere koje su smirile tržište u nastalim uvjetima kada je zavladala panika i rasprodaje i kada je psihologija građana zaustavila ekonomiju. Dodao je i da se bilježi rast cijena nekretnina nakon potresa, osobito izvan središta Zagreba, kao depoziti građana u bankama.

Grozdana Perić (klub HDZ-a) istaknula je da je Vlada u uvjetima pandemije koronavirusa zaustavila rast nezaposlenosti i pad zaposlenosti poticajnim mjerama i subvencijama. “HNB je spriječio slabljene kune i osigurao deviznu likvidnost i sve je učinjeno kako treba”, ocijenila je.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu