Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako nam Trumpova politika i padovi burzi ukazuju na to da bi svijet uskoro opet mogla zahvatiti recesija

Jedna od glavni poveznica problematičnih stvari koje se događaju u posljednje vrijeme je Trump

ZADNJA IZMJENA: kol 15, 2019
Foto: Profimedia, UPI

Dramatičan pad cijena dionica na Wall Streetu u srijedu, Dow Jones Industrial Average zabilježio je najveći pad ove godine, potonuo je za 800 bodova ili 3 posto. S&P 500 također se strmoglavio za 3 posto, a jednako je tako opasan pad vrijednosti dionica na azijskim burzama koji se dogodio u četvrtak, premda gubici na burzama u Šangaju i Hong Kongu nisu tako veliki kao u New Yorku. Veliki pad vrijednosti dionica od 2,74 posto zabilježen je i u Australiji. U SAD su najviše pogođeni bankarstvo i industrija.

Dionice Goldman Sachsa pale su za više od 4 posto, Citigroup, jedna od najaktivnijih međunarodnih banaka u SAD-u izgubila je 5,3 posto vrijednosti, dok je Boeing, zrakoplovni gigant, skliznuo za 3,7 posto. Prema mnogim stručnjacima to su posljednja upozorenja prije nego li se svjetsko gospodarstvo sunovrati u recesiju, a do sada su te opomene bile vrlo precizne. Uostalom, cijene nafte, zbog straha od smanjene potražnje, pale su u posljednjih nekoliko mjeseci za gotovo 20 dolara po barelu i sada ne prelaze 58 dolara po barelu.

Kina i Njemačka također usporavaju

Isto tako kineska i njemačka ekonomija ozbiljno usporavanju, a obje su te zemlje na meti Trumpove politike. Takvi negativni trendovi posljedica su globalnog ekonomskog usporavanja, koje je pak uzrokovano cijelim nizom negativnih ekonomskih i političkih šokova koji su posljednjih godinu dana pogodili svjetsko gospodarstvo. Najveći udarac globalnoj stabilnosti zadao je trgovinski rat između Kine i SAD-a, zatim sankcije koje je Washington uveo Iranu i koje bi mogle gurnuti Bliski istok u katastrofalni rat te najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da je spreman povećati carine za proizvode iz EU.

Sveopćem kaosu pridonijela je i odluka Bijele kuće da se povuče iz povijesnog rusko-američkog sporazuma o nuklearnim projektilima srednjeg dometa, zaoštravanje odnosa između dviju nuklearnih sila Indije i Pakistana te nesmiljeni trgovinski rat između Japana i Južne Koreje. Dodatni udarac svjetskom gospodarstvu zadale su najave kako će Velika Britanija izaći iz EU bez dogovora što zdušno potiče Trumpova administracija koja želi oslabiti Europu te najnoviji podaci koji pokazuju da se Njemačka našla pred ponorom recesije ponajviše zbog krize automobilske industrije u svijetu.

Nije teško za zaključiti da je Trump glavni akter problema

Nije teško uočiti kako je glavni akter većine tih događanja upravo američki predsjednik Donald Trump. On je već po ulasku u Bijelu kuću najavio da će promijeniti dosadašnji svjetski ekonomski i politički poredak jer je uvjeren kako svijet, uz pomoć međunarodnih organizacija, već 100 godina pljačka SAD. Stoga prijeti da će napustiti Svjetsku trgovinsku organizaciju, WTO, zbog toga je odustao je o Transpacifičkog sporazuma i NAFTA-e, radi toga napada EU i UN.

Trump ne krije kako više ne želi pregovarati kroz međunarodne institucije, jer to slabi poziciju Washingtona, nego namjerava nametati bilateralne sporazume svakoj pojedinoj državi jer kao najveća svjetska vojna sila tako može najefikasnije ostvariti svoje interese. Trump ne želi okrenuti naopačke samo Ameriku, nego i svijet, a sve to kako bi osvojio još jedan mandat u Bijeloj kući, premda to radi bez ikakvog jasnog strateškog plana.

Većina američkih političkih komentatora i analitičara smatra kako Trump postupa isključivo na temelju intuicije i improvizacije, nanoseći štetu ne samo svijetu nego i vlastitoj državi. Kao što produbljuje političke i ideološke podjele unutar vlastite države, Trump na isti način potkopava dosadašnje osnove svjetskog poretka. Rezultati te njegove politike trebali bi pomoći svim građanima u svijetu da se još jednom uvjere što se događa kad na čelo neke zemlje dođe populist i rasist, ekstremni desničar, nekompetentna, ali bezobzirna i bahata osoba.

Trump ima sreće što su temelji američke ekonomije snažni

Uostalom danas doista zapanjujuće zvuče Trumpove izjave kako su “trgovinski ratovi dobri i laki za pobjedu”, pogotovo sada kad se vidi da ti ratovi nisu ni jednostavni ni povoljni za američku ekonomiju. Što potvrđuju brojne američke industrijske i trgovinske udruge koje upozoravaju da će se svjetska recesija sasvim sigurno preliti i na SAD. Međutim, Trump svoju politiku i samouvjerenost zasniva na gospodarskom prosperitetu zemlje, a na tomu temelji i svoju namjeru da osvoji drugi predsjednički mandat.

No, ako dođe do usporavanja gospodarskog rasta tada će sva ta njegova priželjkivanja pasti u vodi. A da je Trump toga i te kako svjestan, pokazuje odluka o odgađanju povećanja carina za novi paket kineskih proizvoda jer bi to opasno ugrozilo budžete američkih kupaca tijekom božićnih kupovina.

Na Trumpovu sreću temelji američke ekonomije i dalje su vrlo snažni, nezaposlenost je na rekordno niskoj razini od 3,7 posto, a glavni indexi dionica, iako su u srijedu drastično pali, još su uvijek blizu rekordnih razina. Stoga ne čudi što je Janet Yellen, bivša predsjednica Federalnih rezervi, istaknula “da američko gospodarstvo ima dovoljno snage da izbjegne recesiju.”

SAD ne ovisi toliko izvozu kao druge države

Prednost je SAD-a u tomu što ne ovisi kao druge države od izvoza koji predstavlja svega 12 posto njenog bruto domaćeg proizvoda. U Njemačkoj izvoz sudjeluje s gotovo 50 posto u BDP-a, dok u Kini s petinom. Za sadašnje teškoće Trump je optužio američke Federalne rezerve, odnosno Sustav federalnih rezervi koji je privatna institucija ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u.

Trump je na Twitteru zapisao kako “Kina nije naš problem, naš problem je predsjednik FED-a, Jerome Powell, koji je “vrlo kasnio” u smanjenju stopa. Prebrzo ih je dizao, a sada ih presporo smanjuje.” Trump zato inzistira na daljnjem smanjenju kamatnih stopa te zbog toga pojačava pritisak na središnje bankare.

Clintonova i Obamina ostavština je nestala

Većina američkih političkih analitičara upozorava međutim da je Trump promijenio i osnove američke vanjske politike. Više se ne spominju ljudska prava koja su za administracija Billa Clintona i Baracka Obame bile strateška okosnica vanjskopolitičke uloge Amerike. Primjerice, ministar trgovine Wilbur Ross izjavio je kako je razvoj događaja u Hong Kongu “unutarnja stvar” Kine. Svaki dosadašnji američki predsjednik umjesto toga poslao bi žestoko upozorenje Kini da ne upotrebljava silu protiv demonstranata.

No, Trumpu ljudska prava više nisu u fokusu jer i kod kuće olako krši. Isto tako, Trumpa ne zanima trgovinski rat između američkih saveznika Japana i Južne Koreje, jer je opsjednut svojim odnosom sa sjevernokorejskim diktatorom Kim Jong-unom. Trump ne propušta priliku spomenuti kako svako toliko prima “od Kima vrlo lijepa” pisma premda do sada njih dvojica nisu postigli nikakav dogovor.

Mladen Pleše
Novinar
486 članaka Više o autoru
OGLASI
učitavanje...
Više s weba