Kako naše školstvo brine o darovitoj djeci? Gotovo nikako. Primjerice, škole s njima rade po pravilniku iz 1991.
Daroviti učenici posve su izgubljeni u školskom sustavu koji ih zapravo nikako ne identificira
Imate li darovito dijete, iznimno je visoka vjerojatnost da ga hrvatski školski sustav neće prepoznati, kamoli dodatno raditi na njegovim potencijalima. Sve će, zapravo, ovisiti o entuzijazmu učiteljice ili nastavnika na kojega je vaš mali genijalac naletio. Ako se u školi nekim čudom namjere da s njim adekvatno rade, morat će se pridržavati važećeg pravilnika o obrazovanju darovite djece iz 1991. godine. Za nadarene srednjoškolce situacija je – primijetit ćete sarkazam – bolja; pravilnik za njih datira u recentniju 1993. godinu.
Školski sustav darovitu djecu ne identificira, ne prati ih tijekom obrazovnog puta, a učitelji i nastavnici često uopće nisu educirani za rad s darovitima. Na sve to ukazuju iz Centra izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije, ustanove koja promiče obrazovanje potencijalno darovitih učenika. Nedavno su pokrenuli kampanju #PrepoznajDarovitost kojom žele potaknuti konačno donošenje novih pravilnika za darovite učenike u hrvatskim školama.
Vrijedni programi
Razgovaramo s Anom Majić, psihologinjom u splitsko-dalmatinskom Centru izvrsnosti gdje okupljaju potencijalno darovite i visokomotivirane učenike. Nude im ono što bi s njima trebale raditi škole. U tri izvannastavna programa, koje održavaju u školama izvan nastavne satnice, okupljaju više od 2000 učenika iz županije, a u tri izvanškolska programa – koje održavaju subotama – okupljaju 400-tinjak učenika godišnje. “Sve to skupa učenicima bude i premalo”, kaže nam Majić.
U izvanškolskim programima provode programe iz matematike, prirodoslovlja te informatike i novih tehnologija; u izvannastavnim programima učenici pohađaju poduzetništvo, baštinu te multimediju i jezik. “Kao psiholog, najveću prednost programa vidim u tome što se djeca druže sa svojim vršnjacima koji imaju iste interese. U anketi koju smo proveli, njih 75 posto kaže da se i privatno druži s djecom koju su upoznali u Centru”, ističe Majić.
Pitanja bez konca i kraja
Situacija kod darovitih je, nastavlja, vrlo šarolika. “Oni u školi mogu imati sve petice, mogu imati i loš školski uspjeh, a mogu biti izvrsni tek u nekim predmetima. Na primjer, imamo jednog učenika koji je izvrstan u tehničkom smjeru, ali na državnoj maturi nije uspio položiti engleski jezik i nije uspio upisati fakultet”, objašnjava Majić. Daroviti, kaže, imaju potrebu ili jako duboko ući u temu koja ih zanima ili oko nje ići u iznimnu širinu.
“Njihova pitanja često nemaju kraja i oni uvijek traže još. Tako da se u Centru trudimo da to dobiju, da im damo smjer u kojem onda mogu dalje”, veli Majić. Nastavnici u školama, dodaje, nemaju vremena niti prostora baviti se darovitima, okupirani su redovitim obavezama pa su daroviti, u pravilu, prepušteni sami sebi. “Iako su djeca s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, darovitu djecu nitko kao takvu ne tretira”, kaže psihologinja.
Izgubljeni u sustavu
Za njih se mogu kreirati individualizirani programi, no oni u praksi ne mogu dobiti rješenje o primjerenom obliku školovanja, poput učenika s teškoćama u razvoju. “Jednom sam prilikom razgovarala s gospođom iz nadležnog ureda koji izdaje takva rješenja, rekla mi je da u 25 godina rada nikada nije izdala nijedno rješenje za darovito dijete. Zašto? Zato što nemate adekvatan obrazac kao za djecu s teškoćama u razvoju”, objašnjava Majić za Telegram.
Pa nastavlja: “Kada nemate rješenje, onda zapravo u školi ne morate raditi ništa pa škole, ako nešto i rade s darovitima, rade neformalno. A kako je sve neformalno, svjedodžbe nemaju adekvatan dodatak, već škole same tiskaju svoje potvrde. Na učeniku je hoće li tu potvrdu nositi dalje sa sobom, primjerice prilikom upisa u srednju školu. Uostalom, nema nikakve protočnosti podataka prilikom prelaska darovitih iz vrtića u osnovnu školu, iz osnovne u srednju i iz srednje na fakultet”, objašnjava naša sugovornica.
Sve je na entuzijastima u školama
Aktualni pravilnik iz, za ove prilike neprispodobivo daleke 1991., nedorečen je i ne prati brojne kurikularne promjene koje su se od tada dogodile. Daroviti učenici trebali bi imati i mogućnost rada s mentorom jedan na jedan u školi. Međutim, nikako nije regulirano kako se to uklapa u satnicu učitelja i nastavnika i kako im se to plaća.
“Naravno, imate entuzijaste koji bez obzira na to rade s darovitima, ali im se to ne upisuje u satnicu. Isto tako, nema nikakve penalizacije za one koji ne rade s darovitima, ako su uopće prepoznati”, naglašava psihologinja. U Centru rade i na edukaciji nastavnika koji im, kaže Majić, otvoreno kažu da nemaju dostatna znanja za rad s darovitim učenicima. Osim edukacija nastavnika, pokrenuli su i radionice za roditelje darovitih.
Nikad usvojena reformska rješenja
Psihologinja Zrinka Ristić Dedić, inače viša znanstvena suradnica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, u sklopu rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi 2016. radila je na okviru za darovite učenike. U nikad usvojenom reformskom dokumentu, za darovite su predvidjeli brojne prilagodbe u redovnom obrazovanju i njihovo puno snažnije praćenje. “U tom smo dokumentu predvidjeli razlikovni kurikulum za darovite učenike, tako da se pred njih postave viša očekivanja i da ih se više orijentira istraživački, projektno i kritički. Drugim riječima, da ih se protegne, da im škola bude izazovna”, pojašnjava Ristić Dedić.
Tu su i individualizirani, mentorski rad, obogaćivanje i ubrzanje programa za njih, učenje u različitim okružjima. Dokument je predviđao i osobni kurikulum za iznimno darovite učenike. “Osim eventualnog ubrzanog prelaska u viši razred, predlagali smo da im se omogući da predmete u kojima su posebno nadareni slušaju s djecom iz viših razreda. Na taj bi način i dalje većinu vremena bili sa svojom dobnom skupinom, a opet bi se razvijali njihovi potencijali”, kaže psihologinja.
Ministarstvo: Radit ćemo na novom pravilniku
Da su svjesni da aktualni propisi ne pružaju optimalna rješenja za darovite učenike, priznaju u Ministarstvu obrazovanja. Za Telegram kažu da im je u narednom razdoblju jedan od ključnih ciljeva posvetiti se pružanju sustavne podrške darovitima. “U sklopu novog zakona o odgoju i obrazovanju, čija je izrada u tijeku i čije se donošenje planira u 2022. godini, ponudit će se jasniji okvir za rad s darovitim učenicima. Uskoro bi, paralelno s tim, trebao uslijediti i rad na novom pravilniku za darovite učenike”, poručuju.
Do tada namjeravaju učiniti i jedan međukorak – izradu Smjernica za rad s darovitim učenicima koje bi se naslonile na dokumente izrađene u prethodnom razdoblju, među njima i Okvir izrađen u sklopu Cjelovite kurikularne reforme. Iz njih će, kažu, preuzeti dobra rješenja i razvojne pravce. “Osobni rast i cjeloviti razvoj svakog djeteta i učenika središnja je misija hrvatskoga odgojno-obrazovnog sustava”, zaključuju iz resornog ministarstva Radovana Fuchsa. Preostaje pričekati da se taj stav očituje u svakodnevici darovitih učenika, u pravilu izgubljenih u sustavu.
