Kako nekom normalnom uopće objasniti skandal s Hrvatskim studijima? Pokušali smo
Tijekom protekloga tjedna, pljuštale su međusobne optužbe, žalbe i kaznene prijave oko Hrvatskih studija. Donosimo kontekst
Tijekom protekloga tjedna, iz dana u dan donosili smo vam novosti oko najnovije drame na Hrvatskim studijima – prethodno odjelu, a sada spornom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Aktualna situacija svodi se na sukob Ministarstva obrazovanja i Sveučilišta u Zagrebu oko pravnog uređenja Hrvatskih studija. S ukopanih pozicija, tijekom tjedna su pljuštale međusobne optužbe, žalbe i kaznene prijave, a u fokusu su ministrica Blaženka Divjak, njen prethodnik i sada dekan Fakulteta hrvatskih studija Pavo Barišić, rektor Sveučilišta Damir Boras te Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Sve je eskaliralo upisom novoosnovanog fakulteta u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu bez, kako tvrde iz Ministarstva i Sindikata znanosti, nužne suglasnosti da je osnivanje fakulteta u skladu sa zakonom. Priču je iz dana u dan, kroz pravno-akademsku zavrzlamu, sve teže pratiti pa u pregledu, kroz 10 točaka, donosimo najvažnije naglaske.
1. Odakle novi prijepori oko Hrvatskih studija?
Sredinom prosinca 2019., Senat Sveučilišta u Zagrebu donosi odluku prema kojoj Hrvatski studiji iz prijašnjeg pravnog uređenja – sveučilišnog odjela – postaju fakultet. Rektor Boras za dekana imenuje filozofa Pavu Barišića, a imenuje i 34 člana Fakultetskog vijeća. Nekoliko dana kasnije, na konferenciji za medije Sindikata znanosti, Vilim Ribić problematizira novoosnovani fakultet; tvrdi da su Hrvatski studiji nasilno i nezakonito postali fakultet.
Pritom detaljno pojašnjava kako je Hrvatskim studijima, da bi se predstavljali i djelovali kao fakultet, nužna suglasnost resornog ministarstva da je pretvorba u fakultet provedena u skladu sa zakonom. Sindikatu je sporno i da novi dekan sklapa nove ugovore o radu s dosadašnjim zaposlenicima, ali i rektorovo imenovanje dekana i stručnog vijeća.
2. Je li HS dosad dobio suglasnost Ministarstva?
Ministarstvo Blaženke Divjak već mjesec dana eksplicitno tvrdi kako nikad od Sveučilišta ili Hrvatskih studija nisu zaprimili odluku o osnivanju fakulteta na koju moraju dati (ili uskratiti) suglasnost, ovisno o tome je li sukladna sa Zakonom o znanosti. Naime, prema Zakonu, visoko učilište “može započeti obavljanje djelatnosti i izvođenje određenih studija nakon upisa u Upisnik visokih učilišta i registar pri trgovačkom sudu”.
Da bi ustanova bila upisana u registar trgovačkog suda, nužno je od nadležnog ministarstva “zatražiti ocjenu sukladnosti odluke o osnivanju javne ustanove sa zakonom”; pritom su relevantni Zakon o ustanovama i Zakon o sudskom registru.
Sedmog siječnja 2020. Hrvatski studiji upisani su u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, a pet dana kasnije ministrica Divjak za Telegram je potvrdila kako Ministarstvo nije zaprimilo odluku Sveučilišta o osnivanju Fakulteta hrvatskih studija niti zahtjev za mišljenje o sukladnosti te odluke sa zakonom.
3. Što tvrde s Hrvatskih studija?
Dekan Pavo Barišić, inače bivši ministar obrazovanja, optužio je svoju nasljednicu Divjak da laže i opstruira HS; priopćenjem je poručio kako je Fakultet hrvatskih studija još 19. prosinca 2019. elektroničkom poštom dostavio Ministarstvu odluku Senata Sveučilišta u Zagrebu od 10. prosinca 2019. o osnivanju Fakulteta. Osim toga, Barišić je u priopćenju istaknuo kako je Ministarstvo “taj dopis primilo i na njega odgovorilo 20. prosinca 2019.”.
U ovom trenutku, iz Sindikata za Telegram poručuju kako će se pismom obratiti rektoru Borasu sa “zahtjevom da se kao najodgovornija osoba za zakoniti rad Sveučilišta bez odgode pobrine da se sve nepravilnosti razjasne i otklone”.
4. Sukob eskalira; što čini Ministarstvo?
Na Barišićevu tvrdnju o opstrukciji HS-a, iz Ministarstva promptno odgovaraju, inzistirajući na tome da od njih nikada nije zatraženo rješenje o sukladnosti osnivanja Fakulteta hrvatskih studija sa zakonom. Pojašnjavaju kako su od HS-a zaprimili Odluku Senata o osnivanju Fakulteta i to “u popratnoj dokumentaciji zahtjeva za povećanje plaće dekana i prodekana” te da to ne može biti temelj za upis Fakulteta u Upisnik visokih učilišta.
U tom trenutku, Ministarstvo upućuje Državnom odvjetništvu prijedlog za ulaganje žalbe na rješenje o upisu Hrvatskih studija u sudski registar, što DORH i čini. Oglašava se i sindikalist Ribić te postavlja pitanje kako je moguć upis Fakulteta hrvatskih studija u registar bez prethodne suglasnosti Ministarstva. “Ili se radi o potpunoj nekompetentnosti sudaca (…) ili je riječ o umreženosti čelnih ljudi sveučilišta s pojedinim korumpiranim sucima”, spekulira.
5. Kako Barišić reagira na žalbu DORH-a i Divjak?
Na samom kraju tjedna, sukob se rasplamsava; Barišić pokreće upravni spor i podnosi kaznenu prijavu protiv ministrice Divjak zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti. Ministrici stavlja na teret da u postupku reakreditacije Hrvatskih studija od 2018. do 2020. nije izdala potvrdu o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, i to nakon što je primila pozitivnu akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje.
Odgovara ministrica, tvrdeći da ju Barišić pokušava zastrašiti kaznenom prijavom “u trenutku kada inzistiramo na provođenju zakonom propisane procedure osnivanja fakulteta”. Iz Sindikata, pak, poručuju kako je “Pavo Barišić, koji djeluje nezakonito, podnio kaznenu prijavu protiv ministrice zbog njenog zakonitog djelovanja u korist studenata i nastavnika”.
6. Zašto Divjak već dvije godine ne potvrđuje dopusnicu HS-u?
Iako su Hrvatski studiji u svibnju 2018. dobili pozitivnu Akreditacijsku preporuku Agencije za znanost i visoko obrazovanje, s preporukom da im se izda dopusnica za daljnji rad, ministrica Divjak ne potvrđuje dopusnicu. Kako je pisala srednja.hr, ministrica je Agenciji za znanost i visoko obrazovanje vratila pozitivno mišljenje o Hrvatskim studijima na “ponovno razmatranje” zbog prethodno spornog pravnog statusa Hrvatskih studija.
Ministarstvo je posljednje dvije godine stava da “se ne može izdati potvrda onim visokim učilištima koja djelatnost obavljaju suprotno propisima”. Ministarstvu je, naime, od dolaska Blaženke Divjak na dužnost ministrice, zakonski sporna i prethodna pretvorba Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel u siječnju 2017.
7. Zašto je sporan prethodni pravni status Hrvatskih studija?
Hrvatski studiji kao sveučilišni centar izvodili su studije u sedam znanstvenih polja; Senat Sveučilišta u siječnju 2017. pretvorio je HS iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel koji, prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti, može izvoditi studijske programe u samo jednom znanstvenom polju. HS je kao odjel nastavio izvoditi studije u sedam znanstvenih polja i upravo je to sporno Ministarstvu znanosti.
8. Postoji li sudski epilog sporne promjene u sveučilišni odjel?
Da i ne. Naime, Sindikat znanosti u veljači 2017. podnio je tužbu Upravnom sudu u Zagrebu u vezi promjene pravnog statusa Hrvatskih studija iz sveučilišnog centra u odjel. Upravni sud se u veljači 2018. proglasio nenadležnim za rješavanje tog postupka i sve je prebacio na Visoki upravni sud. No, Visoki upravni sud u studenom 2018. također se proglasio nenadležnim, ocjenjujući kako je nadležan baš Upravni sud. Od tada u javnosti nema novih informacija o ovome sporu.
9. Je li Ministarstvo ranije preispitalo pretvorbu?
Da. Jedan od prvih poteza Blaženke Divjak kao ministrice bilo je, u kolovozu 2017., provođenje upravnog nadzora nad Hrvatskim studijima i Sveučilištem. “U predmetnom nadzoru utvrđene su nepravilnosti, a s kojima je upoznato i Sveučilište u Zagrebu koje je sukladno Statutom propisanim ovlaštenjima nadležno za daljnje postupanje”, istaknuli su nam iz Ministarstva.
Na upravni nadzor Ministarstva nad HS-om, Sveučilište na čelu s rektorom Borasom u listopadu 2017. odgovorilo je ustavnom tužbom kojom su zatražili da se ministarstvu ukine zakonska mogućnost upravnih nadzora nad sveučilištem.
10. Je li, do dolaska Divjak u Ministarstvo, problematiziran pravni status Hrvatskih studija?
Da i ne. Promjenu je problematizirao Sindikat, studenti Hrvatskih studija okupljeni u inicijativu ‘Studenti govore’, dio tadašnjih profesora s Hrvatskih studija kao i, tada još uvijek, sveučilišna profesorica Divjak. S druge strane, u vrijeme promjene pravnog statusa, na čelu Ministarstva bio je sadašnji dekan HS-a Pavo Barišić kojemu promjena nije bila sporna.
U posljednjim mjesecima svog kratkotrajnog mandata, Barišić pokreće pokušaj izmjena Zakona o znanosti kojima bi sveučilišni odjel mogao izvoditi studijske programe u jednom ili više znanstvenih polja, nasuprot dotadašnjeg isključivo jednog polja. Podsjećamo, HS su djelovali u sedam polja. U Povjerenstvu koje je radilo na izmjenama tog zakona, između ostalih je imenovani član bio rektor Damir Boras. Dolaskom Divjak u Ministarstvo, u potpunosti se obustavlja takav pokušaj izmjena Zakona o znanosti.