Nekad je nužno odabrati stranu

Kako posluju Laucove tvrtke? Velika sredstva iz EU fondova, država im dala i 1,5 mil kn za koronu

Bura u Znanstvenom savjetu i dalje bjesni oko optužbi jesu li neki članovi u sukobu interesa. Tu se najčešće spominje Lauca

Nakon brojnih spekulacija u javnom prostoru, istražili smo koliko tvrtke znanstvenika Lauca doista dobivaju na natječajima za EU fondove koje provode hrvatske državne institucije. Gordan Lauc u svojim je istupima sam isticao kako povlače velik novac za projekte, često i direktno iz Bruxellesa, te kako Genos prema analizi Svjetske banke iz 2019. objavljuje neke od najboljih znanstvenih radova u Hrvatskoj. A Telegram je istražio evidenciju Državne riznice i podatke Ministarstva gospodarstva o isplatama na natječajima za EU fondove provedenim u Hrvatskoj

Velika svađa unutar Vladinog znanstvenog savjeta za Covid 19, čiji su se članovi oštro podijelili oko mjera protiv daljnjeg divljanja epidemije, trenutno je u fazi kočenja.

Šef premijerovog kabineta Zvonimir Frka Petešić pred kamerama se posuo pepelom za neodmjerenu reakciju na oštro pismo koje je supotpisalo petero od 13 članova Vladinog savjeta i objasnio da nije tako mislio. Dakle, svi su sve krivo shvatili, Andrej Plenković nije smijenio ”pobunjenike”, samo se Frka Petešić uzrujao pa je burno reagirao. A premijer za to uopće nije ni znao. No, potpisnici su na koncu prihvatili tanku ispriku i nastavljaju raditi u Savjetu uime općeg dobra. Vijest pomirenja puštena je prije nekoliko dana iz Vlade.

No, bura, zapravo, i dalje bjesni jer pitanja oko kojih se zakovitlao sukob u Znanstvenom savjetu i dalje neraspakirana leže na stolu.

Ivan Đikić tražio Laucovu smjenu

Najvažnije je svakako ono koje upire prstom u odgovornost Stožera i Vlade za širenje zaraze i veliku smrtnost koja se, prema mišljenju dijela Vladinog Savjeta, mogla izbjeći da su mjere na vrijeme pooštrene i da se nije toliko kalkuliralo. Ali ostaje nerazjašnjeno i to zbog čega su pojedini članovi Savjeta – dok je postotak oboljelih i hospitaliziranih skakao u nebo – iskakali iz paštete relativizirajući opasnost od virusa i tumačeći trendove na način koji je dio Savjeta smatrao znanstveno potpuno neutemeljenim.

To se pitanje više puta postavljalo u raspravama unutar Znanstvenog savjeta, uvijek garnirano sumnjama da je tome razlog sukob interesa koji je određene znanstvenike motivirao da drukaju u korist politike umjesto u korist znanosti. Član koga se najčešće povezivalo sa sukobom interesa je molekularni biolog dr. Gordan Lauc, a neki članovi Savjeta bili su do te mjere bijesni na njegove istupe da su tražili njegovu smjenu.

U subotu je Lauc najavio da će tužiti sve i svakoga kako bi zaštitio ugled svojih tvrtki i svoj vlastiti te da je u tom smislu već poduzeo potrebne radnje. To je u medijima shvaćeno kao direktna prijetnja.

Ugledni znanstvenik i uspješan poduzetnik

Lauc je redoviti profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, predavač na stranim sveučilištima, autor značajnog broja radova, ali uz to uspješan privatni poduzetnik.

Vlasnik je tvrtki Genos i Genos Glycoscience, te suvlasnik u trećoj koju je pod imenom Genos DNA laboratorij osnovao 2014. da bi većinski paket kasnije prodao. Osim što radi na znanstvenim projektima, što je njihova osnovna djelatnost, Genos na tržištu prodaje svoj proizvod GlycanAge, zatim test za određivanje biološke dobi, testove za utvrđivanja očinstva, test intolerancije na laktozu, a svojedobno je najavljeno i lansiranje njihovog testa za dijabetes. Imaju 50 zaposlenih.

Lauca je za sukob interesa otvoreno optužio poznati znanstvenik dr. Ivan Đikić, a s njime i dr. Dragana Primorca, liječnika i genetičara, Sanaderovog ministra znanosti, koji je danas suvlasnik privatne Bolnice Sveta Katarina i također član Vladinog znanstvenog savjeta za Covid.

Obojica su mu odgovorila da fantazira.

Od države dobio novac za istraživanje COVID-a

Dr. Lauc je novinarima izjavio da njegove firme ne posluju s državom ni u čemu što je vezano za ovu epidemiju želeći naglasiti da spram Vlade nije ni na koji način u položaju ovisnosti.

To je formulirao ovako: ”Genos ne prodaje ovlaživače. Genos ne prodaje testove na SARS-CoV-2. Genos ne prodaje antigenske testove. Genos ne prodaje serološke testove. Osobno ne dobivam provizije od prodaje maski, ovlaživača, sprejića za nos, reagencija za testiranje. A nisam niti plaćen za svoj rad u Znanstvenom savjetu Vlade”.

Zvuči moćno i uvjerljivo. No, kad se malo pretresu razni Laucovi poslovi, stvar izgleda nešto drugačije. Jer profesor i njegove tvrtke u značajnoj mjeri ipak jesu ovisni o državi pa čak i preko projekta koji je povezan s ovom pandemijom.

Lauc je, naime – već kao imenovani član Vladinog znanstvenog savjeta za Covid – u travnju ove godine izabran na natječaju Hrvatske zaklade za znanost kao jedan od dobitnika Vladine potpore za projekt koji se direktno tiče upravo Covida 19, o kome Lauc savjetuje tu istu Vladu.

Novac osiguran iz Europskog fonda za razvoj

Dakle, iz budžeta koji je Vlada ove godine izdvojila za poticanje znanosti vezane uz pandemiju, Laucovoj tvrtki Genos pripao je grant od 1,49 milijuna kuna za studiju ”Glikani kao biomarkeri i funkcionalni efektori teškog oblika Covida 19”. Ugovor za financijsku donaciju Hrvatske zaklade za znanost, organa Vlade koji raspodjeljuje određeni fond javnih sredstava, Laucu i ostalim dobitnicima ljetos je uručio osobno premijer Plenković.

O državnom financiranju može se kod dr. Lauca govoriti i kroz druge podatke do kojih smo došli. Njegova tvrtka Genos postala je 2017. godine dobitnica izdašne financijske injekcije i preko državne agencije HAMAG-BICRO koja pokriva gospodarstvo, inovacije i investicije. Ta državna agencija dala je Laucovom Genosu 18 milijuna kuna nepovratnih sredstava koja se osiguravaju kroz Europski fond za regionalni razvoj. Vlada mu je lani odobrila i 2,2 milijuna kuna za jedan četverogodišnji projekt.

Angažman u Znanstvenom centru izvrsnosti

Savjetnik Vlade za koronakrizu dr. Gordan Lauc angažiran je i u tijelu registriranom pri Sveučilištu u Osijeku preko koga se aplicira za novac koji Hrvatskoj stiže iz europskih fondova. Zove se ”Znanstveni centar izvrsnosti u personaliziranoj brizi o zdravlju”. Dr. Lauc je voditelj njihove znanstvene jedinice za istraživanja u glikoznanosti, dok je druga – za istraživanje, proizvodnju i medicinsko ispitivanje funkcionalne hrane – situirana na Medicinskom fakultetu u Osijeku, gdje je i Lauc nekad radio.

Među ustanovama s kojima surađuje Znanstveni centar izvrsnosti, na službenim se stranicama navode Laucova privatna tvrtka Genos i privatna bolnica Dragana Primorca Sveta Katarina. Voditelji istraživačkih timova među ostalima su Dragan Primorac i Ozren Polašek, također član Vladinog savjeta za koronu.

Transferi javnog novca koji dolaze iz EU fondova

O poslovnoj svestranosti dr. Lauca i dr. Primorca svjedoči i činjenica da su njihove tvrtke – Genos i Bolnica Sveta Katarina – 2017. potpisale ugovor o strateškoj suradnji s državnim znanstvenim Institutom Ruđer Bošković ”s ciljem komercijalizacije rezultata znanstvenih istraživanja”.

No, posvetimo se napokon i financijskom poslovanju privatnih tvrtki profesora Lauca, koje, kako je vidljivo i u službenim bazama podataka, primaju od države transfere javnog novca.

Nalazimo, dakle, da je glavna Laucova tvrtka Genos d.o.o., koju je registrirao 2007. godine sa sjedištem u Osijeku, preko države ove godine primila ukupno 9,361 milijun kuna. Taj podatak zapisan je u evidenciji Državne riznice Ministarstva financija i možda još nije konačan jer godina još nije zaključena. Skoro cijeli iznos uplatilo je Laucu Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, preostalih 143.758 kuna Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Drugoj Laucovoj tvrtki, Genos Glycoscience d.o.o., isplaćeno je 251.680 kuna.

Lauc: 80 posto naših prihoda čine istraživački projekti

Prošle godine ista su ministarstava Laucovom Genosu transferirala ukupno 1,2 milijuna kuna, 2018. skoro šest milijuna, a 2017. oko 7,3 milijuna.

Zamolili smo stoga vlasnika Genosa da nam pojasni za što se njegovim tvrtkama isplaćuju sredstva s adresa navedenih Vladinih ministarstava i o kojem se ukupnom iznosu ugovora radi. Dr. Lauc nam je odgovorio da Genos radi na mnogo projekata pa je financijsko izvješće za 2020. godinu još uvijek teško specificirati.

”Budući da je Genos akreditirana znanstveno-istraživačka organizacija, oko 80 posto naših prihoda čine različiti istraživački i istraživačko razvojni projekti”, objašnjava za Telegram. ”U ovom trenutku, u Genosu se realizira ukupno 13 projekata, a svi su usmjereni razvoju glikanskih biomarkera za personaliziranu medicinu, ili razvoju analitičkih metoda za analizu glikana. Šest projekata financira program Obzor 2020, tri financira Hrvatska zaklada za znanost i četiri Europski strukturni i investicijski fondovi. Naši znanstveno-istraživački projekti u potpunosti su financirani sredstvima projekta, dok troškove istraživačko-razvojnih projekata sa 80 posto financiraju strukturni fondovi, a sa 20 posto udjela tvrtka Genos”, rekao nam je dr. Lauc.

Devet milijuna kuna ove godine

Kako bismo pribavili konkretnije odgovore, obratili smo se potom Ministarstvu gospodarstva. Odatle nam je stigao odgovor o projektima i iznosima potpora za Laucove tvrtke. Navode da je, na temelju ugovora iz 2016. godine koji će se do kraja realizirati do 2021., tvrtki Genos odobreno 53,179.363 kuna bespovratnih sredstava. Time će biti pokriveno 80 posto troškova projekta ”Centar kompetencija u molekularnoj dijagnostici”, a ostatak od 20 posto uložit će sam Genos. Cilj projekta je, citiramo, ”razvoj globalno novih proizvoda i usluga (…) spremnih za komercijalizaciju odmah po završetku projekta”.

Tablica koju je Telegramu nakon upita poslalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, uz ogradu: ‘Ističemo da su ovi projekti i njihova provedba ugovoreni u vrijeme bivšeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta’

Kao partneri Genosa u ovom poslu navode se Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević, Dječja bolnica Srebrnjak, Medicinski fakultet iz Splita, zagrebački Farmaceutsko-biokemijski, Prirodoslovno-matematički i Kineziološki fakultet, Institut Ruđer Bošković, te firme Biognost, Exaltum ultra i Consortium. Od ukupno 53 milijuna kuna, Genosu je ove godine isplaćeno nešto manje od devet.

Kako financijski stoje tvrtke profesora Lauca

Drugi projekt za koji Genosu stižu uplate preko države je ”Nova generacija visokoprotočnih glikoservisa” koji se provodi od 2016. do 2020. Za taj im je pripalo skoro 18 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Treći grant (2019. do 2021.) iznosi 628.020 kuna bespovratnih sredstava, a namijenjen je za uvođenje informacijskih sustava u upravljanje laboratorijem. Četvrti tekući projekt je ugovoren s Laucovom manjom tvrtkom Genos Glycoscience kojoj je dodijeljeno oko 629.000 kuna za ”unapređenje poslovnih procesa”. Uplate za sve te projekte su obročne.

U ovoj maloj analizi pod radnim naslovom ”ima li sukoba interesa”, ostaje nam još da promotrimo kako financijski stoje Laucove tvrtke. U sudskom registru stoji da je pretprošle i prošle godine glavna Laucova tvrtka Genos poslovala s prihodima nešto većim od rashoda. Lani su prihodovali 14,3 milijuna kuna uz troškove od 13,6 milijun kuna. Genos Glycoscience prihoduje puno manje, lani oko 1,5 milijuna, preklani 800 tisuća, i posluje oko nule.

Kako će bilanca izgledati za ovu godinu, tek će biti objavljeno, no – kad se sve zbroji i oduzme – očito je da značajan dio prihoda Genosu donose financijski transferi države. Utoliko na Laucovo članstvo u savjetodavnom tijelu Vlade – koja istodobno sufinancira projekte njegovih tvrtki – doista pada sjena ozbiljnog sukoba interesa.


* Na ovom tekstu surađivao je i novinar Andrej Dimitrijević