Kako rade sudovi u vrijeme korone? Odvjetniku nisu poslali ključan e-mail pa čovjek danima nezakonito leži u Remetincu
Ustavni sud RH utvrdio je da je 36-godišnjem okrivljeniku prekršeno ustavno pravo na slobodu
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković već danima izjavljuje kako unatoč koronakrizi te potresu što je pogodio Zagreb, u pravosuđu sve solidno funkcionira. Tvrdi da se sva hitna ročišta održavaju, a da strane u postupku uspješno komuniciraju i na daljinu – elektronskom poštom, video-linkovima ili službenim elektronskim kanalima koji funkcioniraju na sudovima.
Međutim, posljednja odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, donijeta u slučaju 36-godišnjaka iz Rijeke, dokazuje kako ipak ima i ozbiljnih problema u funkcioniranju sudstva, a upitni su i alternativni oblici komunikacije kojima se pokušavaju premostiti problemi nastali zbog mjera Nacionalnog stožera Civilne zaštite na suzbijanju koronavirusa.
Pravo na slobodu zajamčeno je Ustavom
To je u ovom slučaju dovelo do kršenja ljudskih prava čovjeku protiv kojeg je pokrenuta istraga. U konkretnom slučaju radi se o kršenju prava na slobodu. Ono podrazumijeva da nitko ne smije biti lišen slobode bez valjane sudske odluke. Ovom 36-godišnjaku dogodilo se upravo to.
Ustavni sud je u svojoj odluci od 22. travnja utvrdio da je Županijski sud u Zagrebu napravio grešku kad je produžio istražni zatvor okrivljeniku koji kraj sebe nije imao odvjetnika. Čovjeku je time povrijeđeno pravo na slobodu. Ustavni sud RH zato ukida rješenje Županijskog suda u Zagrebu i nalaže mu da ponovno odlučuje hoće li produžiti istražni zatvor 36-godišnjaku.
Čovjeka nezakonito drže u Remetincu?
Iako je trebao ponovno žurno odlučivati jer su postupci vezani za istražni zatvor hitni, Županijski sud u Zagrebu od 22. travnja nije donio novo rješenje. Staro je Ustavni sud ukinuo. I tako se bez ikakve odluke suda 36-godišnjak još uvijek nalazi u istražnom zatvoru u Remetincu.
Njegov odvjetnik Andro Marijanović smatra da je to potpuno nezakonito i neustavno. Zbog toga je cijeli slučaj prijavio i Pučkoj pravobraniteljici tražeći da se njegovom klijentu prestanu kršiti ustavna i ljudska prava.
Kronologija cijelog ovog slučaja
Ovaj 36-godišnjak uhićen je još 30. listopada prošle godine. Sumnja se da je povezan s organizacijom prostitucije i seksualnim zlostavljanjem. Istražni zatvor odlukom Županijskog suda u Zagrebu određen mu je 1. studenog.
Prije nešto više od mjesec dana tužiteljstvo je od suda tražilo da mu istražni zatvor produži. Taj zahtjev sud razmatra na ročištu 27. ožujka. Kako je situacija s koronakrizom već ozbiljno zakomplicirala, okrivljeni je na ročištu sudjelovao putem video-linka. No njegovog branitelja nema.
Je li zapela e-komunikacija ili…?
Odvjetnik Marijanović dobio je doduše 25. ožujka sudski e-mail sa zahtjevom tužiteljstva za produljenjem istražnog zatvora 36-godišnjaku, ali uz njega nije bio priložen poziv za ročište.
Zato odvjetnik 26. ožujka e-mailom obavještava sud da nije primio poziv za ročište, no odgovor ne dobiva. Ročište se 27. ožujka ipak održava, a okrivljenog se uključili putem video-linka iz Remetinca. On se tada protivio produljenju istražnog zatvora. Uvjeravaju ga da je njegov branitelj obaviješten o terminu ročišta, ali da se nije odazvao. Još mu objašnjavaju da se ročište može održati i u odsutnosti branitelja.
I druga sudska instanca ne reagira
Nakon ovog ročišta sud 36-godišnjaku produžuje istražni zatvor. On je na tu odluku 30. ožujka podnio žalbu u kojoj je naglasio da nije imao branitelja zbog čega mu je povrijeđeno pravo na obranu. No, vijeće Županijskog suda u Zagrebu odbilo mu je žalbu uz obrazloženje da je branitelj bio uredno pozvan, ali da nije došao na ročište.
Nakon ove odluke, odvjetnik Marijanović je u ime svog klijenta podnio ustavnu tužbu. U njoj ponavlja kronologiju i naglašava kako branitelj nije dobio poziv za ročište na kojem se odlučivalo o produljenju istražnog zatvora.
Ustavni sud tužbu je prihvatio i utvrdio kako je 36-godišnjaku povrijeđeno pravo na slobodu.
Uhićena osoba ima pravo na odvjetnika
“Ključno je da osoba lišena slobode ima mogućnost iznijeti svoje argumente pred sudom, bilo osobno ili putem punomoćnika, te da ima mogućnost davati primjedbe na navode optužbe. Okrivljeni koji je prethodno izabrao branitelja ima pravo da ga on i zastupa te je sud dužan branitelja pozvati na ročište”, navodi Ustavni sud u obrazloženju odluke.
Primjećuje se kako vijeće koje je odlučivalo o žalbi uopće nije provjerilo sve što su okrivljeni i njegov odvjetnik naveli, odnosno nije provjereno je li točno da odvjetnik nije dobio poziv za ročište. Kao relevantna činjenica uzet je navod iz zapisnika s tog ročišta prema kojem je odvjetnik bio obaviješten, ali se nije pojavio. To, međutim, uopće nije utvrđeno. Zbog toga je Ustavni sud zaključio da je 36-godišnjaku doista povrijeđeno pravo na slobodu, budući da mu je istražni zatvor produljen u postupku koji nije bio zakonit.