Kako Sabor, institucija koja donosi sve naše zakone, brljavi s papirima za popravak vlastite zgrade
Naprosto nisu u stanju uzeti novac iz EU fonda
Krajem studenog ove godine, Hrvatski sabor konačno je raspisao natječaj za popravak svoje zgrade, oštećene u lanjskom potresu. Otkad im je iz Fonda solidarnosti EU odobreno 87,6 milijuna kuna za taj posao, prošlo je bilo već skoro šest mjeseci.
Ali taj naoko jednostavan zadatak – raspisivanje natječaja za izradu projektno-tehničke dokumentacije i konstrukcijsku obnovu same zgrade – u slučaju hrvatskog parlamenta, čini se, ne ide sasvim jednostavno.
Problem s cijenom radova
Telegram je nedavno već pisao o potencijalnim problemima s obnovom saborske palače. Saboru su se, na primjer, obratili potencijalni izvođači s dosta ozbiljnom tvrdnjom – da je predviđena cijena radova preniska, pogotovo za zgradu koja je zaštićeno kulturno dobro, a da su uz to cijene građevinskih materijala, opreme i radova posljednjih mjeseci skočile. Njihova primjedba nije prihvaćena.
No, to očito nije jedina poteškoća s obnovom zgrade državne institucije u kojoj se donose svi naši zakon. Nakon što je natječaj konačno objavljen, dokumentacija o nabavci morala je već dva puta biti promijenjena. Jednom zbog omaške u pisanju natječaja, a drugi puta zbog rokova.
Dvije promjene dokumentacije
Svega nekoliko dana nakon što je natječaj raspisan, javlja se tvrtka – očito zainteresirana za ovaj posao – i traži pojašnjenje dokad bi ustvari trebali sve odraditi. Jer u dva natječajna dokumenta našli su, čini im se, različite rokove za različite faze radova pa traže razjašnjenje. Primjedba je prihvaćena, a dokumentacija ispravljena i precizirana.
Dan kasnije u oglasnik javne nabave stiže, međutim, nova promjena. Naručitelj, ovoga puta samoinicijativno, mijenja dokumentaciju na način da skraćuje rok za donošenje odluke o odabiru ponuditelja – umjesto 90, novi je rok 30 dana. Dakle, nakon što natječaj krajem prosinca završi, državne službe imat će mjesec dana, a ne tri mjeseca da odaberu najpovoljniju ponudu.
Hvatanje europskih rokova
O razlozima za to možemo samo spekulirati – mada se logično nameće tek jedno objašnjenje. Rokovi za trošenje EU novca za obnovu, onih 87,6 milijuna kuna koje su Saboru odobreni u lipnju, vrlo su kratki. I Sabor i svi ostali korisnici Fonda solidarnosti imaju još samo pola godine da novac iskoriste (ako rok, o čemu smo ranije pisali, ne bude produžen). U takvim okolnostima ne čini se najmudrije otezati s odlukom o najboljem ponuđaču.
Uostalom, baš smo o tom problemu, utrci s kratkim rokovima, nedavno pitali i sam Sabor: smatraju li da je moguće sav posao na saborskoj zgradi (koja je, ponovimo, i zaštićeno kulturno dobro) dovršiti do 30. svibnja (kako su predvidjeli zbog Fonda solidarnosti) i što ako radovi dotad ne budu gotovi, imaju li možda već u vidu alternativni izvor financiranja.
Iz Sabora su nam tada objasnili da se radi o hipotetskim pitanjima na koja ne mogu odgovarati.