Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako se država polako počela izvlačiti od odgovornosti za užasne poplave u Gunji i Rajevom selu 2014.

Trgovački sud u Osijeku donio je dvije potpuno oprečne sudske odluke o krivnji RH za poplavu

ZADNJA IZMJENA: ožu. 24, 2019

Trgovački sud u Osijeku donio je nedavno nepravomoćnu presudu prema kojoj Republika Hrvatska nije odgovorna za štetu što ju je županjska tvrtka Seges pretrpjela u velikoj poplavi 2014. nakon pucanja nasipa u Rajevom selu i Račinovcima. Segesu je poplava uništila dio proizvodnje, a šteta je procijenjena na 433 tisuće kuna.

No, sud je odbio njihovu tužbu kojom su tražili da država namiri tu štetu. Predstavnici tvrtke smatrali su da imaju pravo na odštetu jer nasip uz Savu nije bio dobro konstruiran. Sud kaže da je s nasipom sve bilo u redu te da je puknuo jer je voda naprosto bila previsoka.

Ovakvu presudu donosi Trgovački sud u Osijeku. Taj isti sud je prije samo tri mjeseca, drugoj slavonskoj firmi, Šimun d.o.o. iz Osijeka, prihvatio tužbu protiv države i nepravomoćnom presudom naložio Republici Hrvatskoj da joj podmiri 3,6 milijuna kuna štete učinjene poplavom. Drugim riječima, isti sud donio je u svega par mjeseci dvije potpuno različite odluke. Malo smo analizirali kako se mijenjao stav suda.

Zaokret nakon odluke DORH-a?

Da bi doista moglo doći do zaokreta u slučajevima protiv države zbog štete od velike poplave 2014., Telegram je nedavno i najavio. Naime, nakon nekoliko presuda kojima je utvrđeno da je država kriva za izlijevanje Save sada bi se izgleda sudske odluke mogle promijeniti. Ključan moment za to dogodio se početkom ove godine kada je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo 2.467 kaznenih prijava što su ih podnijeli ljudi kojima je imovina tada stradala.

U obrazloženju odluke, tužiteljstvo je navelo kako nije utvrdilo bilo čiju odgovornost jer je do pucanja nasipa došlo zbog iznimno visokog vodostaja rijeke Save, nezabilježenog unazad sto godina i daleko iznad normativnih hidrauličnih opterećenja za koje je nasip građen.

Pri tome DORH uopće nije uzeo u obzir dio zaključka Povjerenstva što ga je nakon poplave osnovalo Ministarstvo poljoprivrede. U njemu su bili austrijski profesor emeritus Heinz Brandl i njegov kolega Wei Wu, nizozemski stručnjak Klas Jan Douben, hrvatski profesori Goran Getvaj i Franjo Verić, slovenski stručnjak Janko Logar te profesor Laslo Nagy.

Zaključak međunarodnih sutručnjaka

Stručnjaci su napisali kako je, prema raspoloživoj dokumentaciji, rekonstrukcija nasipa bila napravljena u skladu s odgovarajućim tehničkim propisima i stručnim pravilima u Hrvatskoj. Međutim, u tim istim dokumentima nije bilo podataka o projektu i popratnim kriterijima za integrirani sustav nasipa koji obuhvaća i tijelo nasipa i podzemno tlo.

Utvrdili su da nisu bile definirane ni mjere za ublažavanje potencijalnog hidrauličkog sloma podložnog tla, dakle. upravo onoga što se u Gunji i Rajevom Selu dogodilo. Nije bilo baš nikakvih ispitivanja hidrauličkog opterećenja nasipa iznad normativnih razina.

Povjerenstvo je zaključilo da je do pucanja nasipa došlo zbog nepovoljnog sastava tla ispod nasipa, no nadležna tijela nisu provela potrebna ispitivanja ni utvrdila da se ispod nadzemnog dijela nasipa nalazi tanak pokrovni sloj gline ispod kojeg su vrlo propusni slojevi pijeska ili šljunka, što uzrokuje hidrauličku nestabilnost nasipa te u konačnici njegovo rušenje.

Sud je prihvatio taj stav stručnjaka

Trgovački sud u Osijeku prihvatio je taj njihov zaključak i u lanjskoj presudi prema kojoj bi država trebala platiti odštetu tvrtki Šimun naveo da su nadležna tijela kojima je bila povjerena briga o nasipu napravila propust. Nisu proveli sve potrebne mjere radi ublažavanja potencijalnog sloma nasipa, niti su izvršena potrebna ispitivanja tla ispod nasipa.

Zbog toga je utvrđena odgovornost države, budući da su u pitanju državne tvrtke koje su održavale nasip. Sud je još naglasio kako državu od odgovornosti nije mogla osloboditi činjenica da se doista radilo o nezapamćenom vodostaju. Jednostavno, da je sve rađeno po pravilima, možda do poplave ne bi došlo.

U međuvremenu DORH odbacuje kaznene prijave obrazlažući pucanje nasipa velikim vodostajem. Dakle, potpuno zanemaruje jedan cijeli dio nalaza stručnog povjerenstva.

Isti sud ne prihvaća stav stručnjaka

Nakon toga slijedi najnovija presuda u slučaju tvrtke Seges. Sada, taj isti Trgovački sud u Osijeku, zaključuje kako država ni za što nije odgovorna i da ne mora platiti štetu. Citira u presudi zaključke stručnog povjerenstva za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajevog sela iz kojih je vidljivo da je u svibnju 2014. vodostaj Save bio ekstremno visok. Razina vode bila je daleko iznad normativnog hidrauličkog opterećenja mjerenog u posljednih 900 godina. Sud ponavlja da je prema raspoloživoj dokumentaciji rekonstrukcija nasipa provedena u skladu s pravilima, ali navodi i dio nalaza prema kojem mjere ublažavanja potencijalnog hidrauličkog sloma podzemlja nisu definirane.

Unatoč tome, sud misli da je samo visoki vodostaj bio razlog zbog kojeg je probijen nasip. “Do proboja nasipa rijeke Save u Rajevom selu i Račinovcima došlo je zbog ekstremno visokog vodostaja, uslijed slijeganja nasipa. To se nije moglo spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Sud smatra da je uzrok štete viša sila te da ne postoji odgovornost Republike Hrvatske”, stoji u presudi.

Ovdje još valja podsjetiti da je odgovornost države, doduše ne za pucanje nasipa već za kašnjenje evakuacije stanovništva, utvrđena i u slučaju pogibije gospođe Ruže Sirotković. Presudom iz siječnja prošle godine, koja još nije postala pravomoćna, sinu ove stradale mještanke Rajevog sela dosuđena je odšteta od 155 tisuća kuna. Platiti bi ju morala Republika Hrvatska.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
402 članka Više o autoru