Kako je Plenković posudio Trumpovu strategiju i definirao hrvatsko tumačenje modernog suverenizma

Pitanje je, međutim, bi li premijer Plenković bio tako odriješit da je Pompeo posjetio Hrvatsku godinu ili dvije ranije

02.10.2020., Hotel Excelsior, Dubrovnik - Susret i sastanak americkog drzavnog tajnika Mike Pompea i premijera Andreja Plenkovica.
Photo: Grgo Jelavic/PIXSELL
FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL

Premijer Andrej Plenković iskoristio je susret s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom u Dubrovniku da prvi puta javno i vrlo precizno definira hrvatsko tumačenje pojma novog, modernog suverenizma. Izjavio je kako je Hrvatska čvrsto opredijeljena za razvijanje političkog, vojnog, sigurnosnog strateškog partnerstava s SAD-om, ali, kad je u pitanju gospodarska i ekonomska suradnja sa svijetom, pa i s Kinom, tada će Zagreb voditi računa ponajprije o vlastitim nacionalnim interesima.

Hrvatska će, istaknuo je Plenković, usklađeno djelovati s NATO paktom i EU, ali pri tomu zadržava pravo da sama odlučuje i određuje koji su njeni primarni ekonomski i gospodarski interesi. Takvo “tvrdo” stajalište Hrvatske izazvalo je iznenađenje u diplomatskom zboru u Zagrebu, jer se ono tumači kao otvoreno odbijanje zahtjeva Mikea Pompea da se ekonomska i politička suradnja s Kinom smanji na najmanju moguću mjeru.

Na tragu Trumpove strategije

No, Pompeo se takvom odgovoru premijera Plenkovića nije mogao usprotiviti jer je to politika na tragu strategije američkog predsjednika Donalda Trumpa “America First” kojom je počelo urušavanje dosadašnjeg globalnog političkog i ekonomskog poretka.

Povod za Plenkovićev istup bila je izjava državnog tajnika Mikea Pompea da Hrvati moraju dobro otvoriti oči kad se upuštaju u poslovanje s Kineskom komunističkom partijom. Također je istaknuo kako su SAD uočile da kineske predatorske aktivnosti koriste isključivo Pekingu, “te da prečesto ne idu na ruku državi u kojoj su komercijalno aktivni”.

Poučak o formatu ‘Kina+17’

Bila je to jasna poruka kako Washington ocjenjuje sve intenzivniju gospodarsku suradnju Hrvatske i Kine. Plenković je odgovorio Pompeu kako trgovinska razmjena s SAD-om iznosi 650 milijuna dolara, a s Kinom oko milijardu dolara. To je rezultat, kazao je Plenković, čestih susreta i razgovora s kineskim državnicima te je dodao kako “sve ide teže bez redovitih susreta, pa i gospodarska razmjena”.

Time je aludirao na činjenicu da godinama niti jedan visoki dužnosnik SAD-a nije pohodio Hrvatsku, dok su susreti s kineskim dužnosnicima vrlo intenzivni i redoviti. Plenković je također spomenuo format “Kina+17”, kooperacijsku platformu između država Srednje i Istočne Europe i Kine kojoj je cilj promicanje poslovanja i ulagačkih odnosa država. Među zemljama koje sudjeluju u toj platformi su Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, dakle, sve odreda članice EU.

Plenković je ocijenio kako je to “fenomenalno” za Kinu, jer na taj način razvija komunikaciju s pola članica Europske unije, što bi samo u bilateralnim okvirima bilo nemoguće. Plenković je istakao kako “prije je tog formata, nama za pet susreta s kineskim vodstvom, trebalo 25 godina. Zato je i nama koristan za bolju ekonomsku suradnju. To što su se oni dobro sjetili ne znači da drugi ne trebaju osmisliti format šireg okvira”. Bila je to vrlo jasna poruka premijera Plenkovića Washingtonu da se i od SAD-a očekuje da se više angažiraju na razvoju međusobne ekonomske suradnje.

Usklađenost s Milanovićem

Naime, za razliku od Kine koja se itekako trudi razvijati gospodarske odnose, SAD do sada nisu pokazale apsolutno nikakav interes za konkretnu ekonomsku suradnju s Hrvatskom. Primjerice, inzistirali su na izgradnji LNG terminala na Krku preko kojeg će SAD izvoziti svoje viškove plina u ovaj dio Europe, ali pri tomu im nije palo na pamet da sufinanciraju taj vrlo skupi projekt.

Plenkovićev istup, premda, dakako, u neusporedivo umjerenijem tonu, kao da je usklađen, a nije, s izjavom predsjednika Zorana Milanovića. On je ustvrdio kako nas se Amerikanci nisu sjetili četiri godine, a za to vrijeme nismo imali s njima nikakve odnose. Milanović je zaključio da je Pompeo htio razgovarati o nečem ozbiljnom, već je mogao doći u Zagreb.

Premda se u Zagrebu ponavljalo kako državni tajnik Mike Pompeo dolazi u Dubrovnik zbog dogovora o ukidanju viza i dvostrukog oporezivanja, pokazalo se da mu je primarni cilj bilo nešto posve drugo. Došao je uvjeriti Zagreb da ne kupuje kinesku tehnologiju za 5G mrežu te da smanji na minimum ekonomsku suradnju s Kinom. To međutim nije nikakvo iznenađenje jer je Pompeo na tim temama inzistirao za svojih posjeta Grčkoj i Italiji, a u kolovozu Poljskoj, Češkoj, Sloveniji i Austriji.

Reakcija kineskog veleposlanstva

Pod tim američkim pritiskom popustile su, među ostalim, Češka, Danska, Estonija, Latvija, Velika Britanija, Poljska, Rumunjska, Švedska, Slovenija, Francuska, Grčka, Izrael, Albanija, Australija, Kanada, Norveška, Japan i Vijetnam. Te su države zabranile upotrebu Huaweijeve 5G mreže u svojim državama. Slovenija, Poljska, Rumunjska, Estonija i Latvija pristale su čak potpisati deklaraciju o “5G sigurnosti čiste mreže”, kojom se odriču prava na suradnju s kineskim tehnološkim divom Huawei.

U povodu Pompeovih izjava kinesko veleposlanstvo u Zagrebu optužilo je SAD da nepromišljeno kleveće Kinu i kineske tvrtke bez ikakvih dokaza. “Njihov stvaran cilj nije zaštita privatnosti ili održavanje cyber sigurnosti, već učvršćivanje vlastite digitalne hegemonije kako bi druge zemlje lišili prava na razvoj. Čvrsto ćemo podržati relevantne tvrtke kako bi zaštitile svoja legitimna prava i interese, a štitit ćemo i pravila međunarodne trgovine”.

Talijanska strategija

Za razliku od brojnih drugih država Portugal je ovih dana javno dao do znanja da će nastaviti suradnju s Kinom te da neće pristati na prijetnje i ucjene koje stižu iz SAD-a. I za posjeta Italiji, ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio saslušao je zahtjeve Pompea, ali je kratko odgovorio kako je Rim svjestan upozorenja te da s ozbiljnim interesom prima američku sugestiju koja stiže iz Washingtona. Ali, ništa više od toga.

Plenković se očito opredijelio za talijansku strategiju, budući da China Road and Bridge Corporation, jedna od najvećih kineskih građevinskih kompanija gradi Pelješki most, dok u zaleđu Senja kineska tvrtka Norinco International Cooperation Ltd. upravo izvodi radove na najvećem vjetroparku u Hrvatskoj. To je prva velika kineska investicija u Hrvatskoj koja će omogućiti da se snaga čuvene senjske bure pretvori u električnu energiju.

Dobar premijerov potez

Sredinom listopada iz brodogradilišta u Šangaju stiže brod “LNG Croatia” koji će biti plutajući terminal na Krku i koji će omogućiti transfer američkog LNG plina u Europu. Probni rad LNG na Krku počet će u studenom, a od 1. siječnja iduće godine LNG terminal na Krku započinje s komercijalnim radom. Sva tri projekta vrlo se uspješno razvijaju, a za Hrvatsku doista nema nikakve opasnosti da bi moglo doći do uplitanja Kine u njene unutarnje odnose, što sugerira Mike Pompeo.

Dok god je tako, dok Hrvatska ima velike koristi od suradnje s Kinom, zaista nema nikakva razloga da se povinuje američkim zahtjevima. Zbog toga je jako dobro i važno za Hrvatsku, za njenu suverenost i samosvojnost, da Andrej Plenković nije bespogovorno pristao na zahtjeve Bijele kuće kako su to učinile, primjerice, vlade Slovenije, Mađarske ili Poljske.

Pitanje je međutim bi li premijer Plenković bio tako odriješit da je Pompeo posjetio Hrvatsku godinu ili dvije ranije. Ovako, svega mjesec dana prije američkih predsjedničkih izbora, kad je pobjeda Donalda Trumpa krajnje upitna, Plenković je očito smogao snage oduprijeti se krajnje neprincipijelnim zahtjevima SAD-a.

Milanovićeva tirada

Uostalom, predsjednik Zoran Milanović otišao je još i puno dalje pa se, bez presedana, grubo okomio na Donalda Trumpa. Što je doista posve neuobičajeno kad je riječ o odnosima između dvije države. No, očito je hrvatski predsjednik već unaprijed otpisao sadašnjeg predsjednika, pa je pred američkim veleposlanikom u Hrvatskoj Robertom Kohorstom, optužio Trumpa da huška, potiče na mržnju i kako je upropastio položaj SAD-u svijetu.

Zaključio je tiradu opaskom kako je Pompeo došao da bi “probao uvaliti Hrvatskoj američke avione”. Pravo je čudo da veleposlanik nije napustio berbu grožđa na kojoj se Milanović obrušio na predsjednika Trumpa. Što bi, dakako, izazvalo golem diplomatski skandal te dodatno opteretilo odnose između dvije države.

Premda je ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman ocijenio kako je posjet Mikea Pompea bio sjajan, jasno da Washington neće biti zadovoljan jer je dobio odbijenicu što se mnoge države nisu usudile učiniti. Vjerojatno će Hrvatska, kako bi udovoljila američku stranu, na kraju ipak kupiti američke vojne zrakoplove F16. Ako ostane samo na tomu, ako nam, primjerice, SAD zbog svega ipak ne ukinu vize ili dvostruko oporezivanje, onda će to biti najmanji problem. Jer F16 su, objektivno govoreći, i najkvalitetniji zrakoplovi koji se nude Hrvatskoj.