Kako se Plenkoviću u samo nekoliko dana istopila predizborna prednost

Prvi i najteži udarac iz crkvenih redova

Prvi i najteži udarac takvoj strategiji HDZ-a zadao je glavni urednik tjednika Glas Koncila Ivan Miklenić. On je, naime, HDZ neizravno optužio u svom komentaru da sazivanjem parlamentarnih izbora u srpnju nameće političku i politikantsku borbu za vlast te da tako bježi od suočavanja s krizom.

Miklenić je također upozorio da bi politička odluka o prijevremenom raspuštanju Hrvatskoga sabora, što je preduvjet za raspisivanje parlamentarnih izbora, značila upravo “bijeg od suočavanja s krizom”. Objasnio je kako smatra da je sadašnji tijek krize pokazao koji su nužni zaokreti u hrvatskoj gospodarskoj politici, te da ih političari koji stvarno žele služiti dobru hrvatskoga društva i hrvatske države ne bi smjeli ni ignorirati ni odgađati.

“Ne učini li sadašnja garnitura ništa glede tih vrlo konkretnih i prepoznatljivih zahtjeva i potreba, glede jačanja proizvodnje, osobito poljoprivredne, glede jačanja stupnja energetske i financijske neovisnosti, nego radije raspusti Hrvatski sabor, sljedeća će se vladajuća garnitura s tim istim pitanjima suočavati sa zakašnjenjem dugim barem godinu dana jer ranije ne će biti sposobna pohvatati ni sve konce da bi mogla donositi prave odluke” istakao je Miklenić te je zaključio kako “gubitak tako relativno velikog razdoblja u krizi obično ima katastrofalne posljedice.”

Propali dodvornički potezi

Tako oštro reagiranje glavnog urednika Miklenića, koje, bez sumnje, odražava stajalište vrha Katoličke crkve, zaprepastilo je vrh HDZ-a. Nadali su se, naime, da će cijeli niz dodvorničkih poteza koje je povukla vlada Andreja Plenkovića, poput pokušaja legaliziranja zabrane rada nedjeljom preko kriznog stožera, udobrovoljiti Kaptol.

No komentar Miklenića, za kojeg su izvori bliski vrhu Katoličke crkve sigurni da je objavljen uz suglasnost kardinala Josipa Bozanića, pokazuje da premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ne uživa bog zna kakvu potporu Kaptola.

Zašto je Kaptol nezadovoljan?

Jedan od razloga nezadovoljstva Crkve je težak poraz Ive Stiera na unutrastranačkim izborima u vladajućoj stranci. To je u vrhu Katoličke crkve doživljeno kao nož u leđa, jer je Stier, opće je poznato, političar koji uživa bezrezervnu potporu Kaptola. S obzirom na to da je Stier, iako je bio favorit, doživio pravi izborni debakl, ispao je iz najužeg stranačkog vodstva pa će od sada biti potpuno marginaliziran. Vrh Katoličke crkve za takav neslavni politički slom Ive Stiera smatra izravno odgovornim upravo Andreja Plenkovića.

Osim toga vrh Katoličke crkve više se ne želi kao prije čvrsto vezati uz HDZ jer je ta stranka u ozbiljnim sukobima s konzervativno-desničarskim skupinama čvrsto vezanima uz Kaptol. U takvoj situaciji vrh Katoličke crkve ne može poduprijeti HDZ jer bi u tom slučaju ušao u ozbiljan spor s radikalno desničarskim pokretima koje predvodi Željka Markić, koja je bila prva predsjednica stranke Hrast te čelnica građanske inicijative U ime obitelji.

Greške HDZ-ovaca po Kolindinom receptu

Nisu to međutim jedini udarci koje posljednjih tjedana doživljava vladajuća stranka. Mnogi, naime, upozoravaju da bi zbog toga skori parlamentarni izbori po mnogo čemu mogli podsjećati na nedavne predsjedničke izbore. Za predizborne kampanje, po priznanju njenih najbližih suradnika, Kolinda Grabar Kitarović s dva je katastrofalna javna nastupa počinila političko samoubojstvo te sigurnu pobjedu pretvorila u uvjerljivi poraz.

Prvo je u egzaltiranoj predstavi u Kninu, svojim najblaže rečeno nekontroliranim ponašanjem, zaprepastila javnost, a potom je uništila sve svoje šanse trabunjanjem u Osijeku o plaćama od 8 tisuća eura koje će ona osigurati. Sada su slične pogreške napravili neki od važnijih članova HDZ-a.

Stožer preko noći prokockao povjerenje javnosti

Najprije je Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, član nacionalnog stožera civilne zaštite i HDZ-a, napravio nevjerojatan gaf kad je izjavio, kako bi obranio ideju izbora početkom ljeta, da ljudi mogu izaći iz samoizolacije i glasovati. Zbog toga što je policija mjesecima proganjala sve koji su izlazili iz samoizolacije, takav istup Capaka isprva je izazvao opće zaprepaštenje, a potom je Stožer postao čak i predmetom ismijavanja.

Dan nakon tog katastrofalnog nastupa, Davor Božinović, šef kriznog stožera, reagirao je krajnje neprimjereno i nervozno, pa je čak ponizio Capaka ne dozvolivši mu da odgovori na jedno pitanje novinara. Takvo ponašanje, ali i još nekoliko ispada ministra unutarnjih poslova Božinovića, izazvali su opće zgražanje, ali su i razotkrili paničnu žurbu HDZ-a da što prije raspiše izbore. Tako je Stožer koji je do sada dobivao najviše ocjene za svoj rad, gotovo preko noći prokockao povjerenje javnosti.

Plenković shvatio da mu se prednost topi

Građani su se, naime, uvjerili da je krizni stožer prestao biti tijelo koje upravlja krizom vodeći se epidemiološkim i zdravstvenim kriterijima te da se pretvorio u predizborni štab HDZ-a. Uostalom da su članovi Stožer izgubili svaku mjeru vidjelo se već i po tomu što su se počeli ponašati kao estradne zvijezde, dijelili su medijima svoje slike iz djetinjstva, ponašali se da su filmske dive, trčali su iz jednog televizijskog studija u drugi, pojavljivali su se svagdje pa čak i u ženskim časopisima.

Svjestan da mu se stečena prednost počela ubrzano topiti Plenković je odlučio pod svaku cijenu isforsirati izbore početkom ljeta. Zbog toga su, a ne zbog turizma, prije vremena otvorene granice jer su druge države i dalje zatvorene za putovanja. No, time se želi stvoriti dojam potpune normalnosti.

Sretna okolnost – podjednako neuvjerljiv SDP

Jedina olakotna okolnost za HDZ je to što nasuprot sebe ima podjednako neuvjerljiv SDP. Zahvaljujući ponajviše svom predsjedniku Davoru Bernardiću, SDP se nikako ne može nametnuti kao prava alternativa vladajućoj stranci. Što je važnije socijaldemokrati s ovim vodstvom ne ostavljaju baš dojam da bi mogli uspješnije upravljati krizom od HDZ-a.

Vodeći ljudi stranke žive u iluziji da mogu računati na sve glasove koje je na predsjedničkim izborima dobio Zoran Milanović. No to je nemoguće jer se Davor Bernardić ne može uspoređivati sa Zoranom Milanovićem koji se već u prvim postizbornim nastupima pokazao kao pravi lider. Zbog Bernardićevih nespretnih i nesretnih nastupa, zbog toga što je na silu preuzeo vlast u SDP-u zahvaljujući “šalabakterima” kojima je pokopao demokraciju u stranci, brojni glasači ljevice i lijevog centra koji su svoj glas dali Milanoviću, na parlamentarnim izborima neće glasovati za SDP. Naprosto neće izaći na glasovanje jer nemaju povjerenja u Bernardićevu ekipu.

Od nedostatka konkurencije do rekordno slabe izlaznosti

Štoviše dio glasača Zorana Milanovića smatra kako bi za SDP, ali i za Hrvatsku, bilo puno bolje da socijaldemokrati izgube izbore kako bi napokon došlo do smjene nesposobne Bernardićeve garniture. Tada bi se napokon ukazala prilika da se SDP kadrovski obnovi te da na čelo stranke dođu mladi ljudi bez političkih repova. Doduše, ima onih koji upozoravaju da se Bernardić i njegova ekipa neće mirno povući te da će eventualni poraz opravdavati epidemijom koronavirusa.

Osim toga da SDP i osvoji vlast zasigurno bi brzo propao, kao što se to može dogoditi i HDZ-u, jer ni jedni ni drugi nemaju dovoljno stručnih i sposobnih ljudi koji bi mogli izvući zemlju iz katastrofalne ekonomske situacije u koju ćemo zapasti ujesen. Problem je međutim u tomu što su Domovinski pokret Miroslava Škore te Most Bože Petrova još puno nesposobniji od HDZ-a i SDP-a, pa je za očekivati da će skori izbori biti vjerojatno zapamćeni po rekordno maloj izlaznosti birača koji neće htjeti nikome dati svoj glas.