Kako je Putin smjenom svog bliskog saveznika, nekadašnjeg kolege u KGB-u, pomalo zastrašio rusku elitu

The Economist analizira posljednje Putinove kadrovske zamjene

Russian President Vladimir Putin stands as he enters the hall to give a press conference with his Turkish counterpart in Konstantinovsky Palace outside Saint Petersburg on August 9, 2016.
Putin said on August 9 that restoring trade ties with Turkey will take time and work, after his first meeting with counterpart Recep Tayyip Erdogan since Ankara shot down a Russian warplane last November. / AFP PHOTO / ALEXANDER NEMENOV
FOTO: AFP

Priroda politike iz Kremlja nalikuje na njezin fizički izgled – utvrda okružena visokim zidinama, dok njezina unutrašnjost nije vidljiva onima koji se nalaze izvan njih. Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin otpustio Sergeja Ivanova 12. kolovoza ove godine, to je popraćeno samo šturim videom u kojem je Puti zahvalio svom šefu ureda na 17 godina službovanja.

Pravi razlog tom potezu ostao je zagonetka otvorena za nagađanja. Takva tajnovitost nije iznimka, ona je vodeći princip ruske visoke politike. “Imamo sistem koji vjeruje da može raditi što želi, bez objašnjenja”, rekao je Gleb Pavlovski, bivši savjetik s Kremlja. Ivanov je bivši KGB ovac iz St. Peterburga – poput Putina, kojeg su doživljavali kao najutjecajniju figuru uz samog predsjednika.

Odluka da ga zamijeni 44-godišnjim Antonom Vainom uklapa se u obrazac Putinovog zamjenjivanja starih drugova mlađim poslušnicima. “Oni koji se ne uklapaju u Putinovu viziju novih ciljeva odlaze”, kazao je Aleksej Česnakov nekadašnji član predsjedničke administracije. “No, nitko osim predsjednika ne zna koji su to novi ciljevi”, dodao je.

Osjetljiv trenutak za promjene kadrova

Ova zamjena dužnosnika dolazi u vrlo osjetljivom trenutku, analizira The Economist. Parlamentarni izbori se približavaju, a ruska ekonomija je i dalje slaba. Napetosti s Ukrajinom se povećala nakon ruskih optužbi o pokušaju terorističkog napada na Krimu. Rusija istovremeno povećava svoje akcije na Bliskom istoku, ovog tjedna su organizirali nova bombardiranja u Siriji iz baza u Iranu.

Postavlja se pitanje što ova rošada nagovještava? Želi li Putin isforsirati ranije predsjedničke izbore iduće godine, kako bi obnovio svoj mandat i pokrenuo potrebne gospodarske reforme? Ili možda planira odstupiti s predsjedničke pozicije u 2018.?

Je li Dimitrij Medvedev, njegov nasljednik iz 2008., opet kandidat za tu poziciju? Ili Putin traži novog nasljednika? “U stvari, ne znamo mnogo”, rekao je ekspert za rusku politiku Mark Galeotti za The Economist. Može se uočiti obrazac Putinovih poteza. Tako je prošle godine smijenjen s dužnosti Vladimir Jakunin, upravitelj Ruskih željeznica. Bio je Putinov dobar prijatelj poznat po svom rasipničkom načinu života.

Smjene visokih dužnosnika

Ove je godine Putin stvorio nacionalnu gardu, kojom je udaljio dugogodišnje saveznike zaduživši ih za pitanje borbe protiv narkotika i migrante. Nove ljude postavio je na čelo najmoćnijih odjela koji se bave ekonomskim kriminalom u Nacionalnoj agenciji za sigurnost (FSB). U srpnju je šef carine Andrej Beljaninov odstupio sa svoje pozicije, nakon što su agenti FSB-a u raciji pronašli zalihe novca u njegovoj kući. Kako je proračun sve slabiji, takvi korumpirani dužnosnici postali su preskupi, pretpostavljaju neki analitičari.

Ivanov je 2014. godine ostao bez sina, koji se utopio te je ta obiteljska tragedija mogla ostaviti traga na Putinovom čovjeku. Ipak, zadržat će moćnu funkciju u Savjetu za sigurnost, što opet pokazuje kako je pretjerano govoriti o bilo kakvom Putinovom izbacivanju Ivanova. No ipak, neki izvještaji kažu kako je Ivanov već dulje vrijeme isključen iz najužeg kabineta. Neki analitičari pretpostavljaju kako Putin više ne želi neovisno vijeće savjetnika u kojem sjede njegovi stari prijatelji koji mu se obraćaju kao jednaki.

Prestrašene ruske elite

Ovakva osvježenja na samom vrhu, sigurno zastrašuju rusku elitu. Bez javne politike, sistem koji je stvorio Putin ne proizvodi nove kadrove. Dok je Komunistička partija u Sovjetskom savezu obučavala i unapređivala nove vođe, današnja Rusija oslanja se isključivo na nepotističke veze.

U svojoj dugogodišnjoj vladavini, Putin se značajno posvetio problemu kadroviranja. Nakon osvajanja predsjedničkog mandata 2012. stvorio je kanale za regrutaciju, objašnjava Nikolaj Petrov, politički analitičar.

Preliminarni izbori, koje je ranije ove godine organizirala stranka Ujedinjena Rusija, poslužila je kao inkubator novih lica, rekao je Andrej Kolesnikov iz Moskovskog Carnegie Centra. Predsjednik je čak podržao i nacionalnu akademiju za nadarenu djecu u Sočiju.

Smijenjeni šef Putinova kabineta, Sergej Ivanov
Smijenjeni šef Putinova kabineta, Sergej Ivanov AFP

Prijatelji tjelohranitelji na novim pozicijama

Ipak, kada je riječ o novim zadacima Putin se oslanja na ljude koje zna osobno. Ove godine zaposlio je bivše tjelohranitelje kao guvernere u tri regije. Još jedan bivši tjelohranitelj, Viktor Zolotov, upravlja nacionalnom gardom. Politički savjetnik Jevgenij Minčenko tvrdi kako nova generacija Putinovih ljudi svoju karijeru duguje isključivo predsjedniku. “Morali bi bili lojalni, efektivni i bez ideologija”, kaže Minčenko.

Nova desna ruka Vladimira Putina, ipak nije bio tjelohranitelj, ali je također cijelu karijeru proveo uz njega. Radio je u administraciji odjela za protokol, Vaino je planirao Putinov raspored, pratio ga na putovanjima i nosio mu kišobran. Oleg Matvejčev, bivši administrator u predsjedničkom uredu opisuje Vaina kao rigoroznog, čestitog i dobro odjevenog.

Audicija za novog pomoćnika

Vaino je unuk predsjednika Komunističke partije Estonije, svoju karijeru je započeo kao diplomat u Tokiju. Kao birokrat koji se vjerojatno neće suprotsavljati Putinu, moguće da administraciju ureda pretvori u manje utjecajnu i više tehnokratsku. Vjerojatno je to i audicija za Vainovu buduću ulogu. Bivši zaposlenici predsjedničkog ureda ubrojili su u njegove potencijalne funkcije onu – Sergeja Nariškina, sadašnjeg glasnogovornika Dume, Sergeja Sobjanina, gradonačelnika Moskve ili onu Medvedeva, sadašnjeg premijera.

Vainovo promaknuće može otvoriti vrata većim promjenama. Nakon izbora može doći do izmjene ministara. No gdje će te promjene odvesti zemlju i dalje ostaje tajna. “Oni vjeruju da je tajnovitost moć”, objasnio je politički analitičar Kiril Rogov.