Kako se socijaldemokrati, zeleni i liberali misle dogovoriti o novoj njemačkoj vladi
Očekuje se početak formalnih koalicijskih pregovora koji bi na vlast trebali dovesti trostranački savez i Olafa Scholza kao kancelara
Tri tjedna nakon izbora, na kojima su nakon gotovo 20 godina pobijedili socijaldemokrati, u Njemačkoj bi ovoga tjedna mogli krenuti formalni pregovori o formiranju nove vlade između SPD-a, Zelenih i FDP-a. Predsjedništvo socijaldemokrata odobrilo je početak pregovora u petak, Zeleni su to učinili na stranačkom kongresu tijekom vikenda, a službena odluka liberala očekuje se danas.
Krajem prošlog tjedna, pregovarači triju stranaka objavili su da su uspješno završili pripremne razgovore koji su pokazali da socijaldemokrati, zeleni i liberali mogu naći zajednički nazivnik za formiranje tzv. semafor koalicije, nazvane prema temljenim bojama triju stranaka, crvenoj (SPD), žutoj (FDP) i zelenoj (Zeleni).
Sada se očekuju formalni pregovori koji će, budu li uspješni, rezultirati novom vladom. U tom slučaju Olaf Scholz, koji je trenutno vicekancelar i ministar financija, naslijedit će Angelu Merkel na dužnosti kancelara.
O čemu su dosad razgovarali
Pripremni razgovori služili su kako bi se utvrdilo ima li, među tri političke stranke koje se dosta bitno razlikuju po stavovima i politikama koje zagovaraju, dovoljno zajedničkog – i spremnosti na kompromis – da bi mogle pregovarati o formiranju vlade. Rezultat je dokument od 12 stranica u kojem su formulirali osnovne točke koje će poslužiti kao baza za formalne koalicijske pregovore.
Kao „progresivna koalicija možemo utvrditi smjer za desetljeće društvene, ekološke, ekonomske i digitalne obnove“, navode ambiciozno, napominjući da se nije razgovaralo o svim temama, niti se o svakoj temi raspravljalo u detalje. Kao što je to uobičajeno u politici i životu, dokument je kompromis – svaka od triju stranaka nešto je dobila, a nečeg se morala odreći kako bi dogovor u konačnici bio moguć.
Minimum zajedničkih politika
U dokument koji je, dakle, temelj za pregovore i postizanje koalicijskog sporazuma ušli su pojedini zahtjevi svih triju stranaka, dok su od nekih prioriteta morali odustati. SPD-u je bilo bitno povećanje minimalne plaće, odnosno satnice sa 9,60 na 12 eura u prvoj godini mandata, što su budući partneri prihvatili, iako liberali tim predizbornim obećanjem nisu bili oduševljeni.
No, liberali bi trebali biti zadovoljni što je dogovoreno da će Njemačka i dalje biti fiskalno odgovorna, s uravnoteženim proračunom, i da neće biti podizanja poreza. Osim toga, Zeleni su odustali od inzistiranja na ograničenju brzine na autocestama od 130 kilometara na sat, prijedlog koji je u redovima liberala bio vrlo nepopularan.
Elektrane na ugljen trebale bi „u idealnom slučaju“ biti ugašene do 2030. godine, navodi se u dokumentu, što je ustupak Zelenima, kao i veliki naglasak na obnovljive izvore energije, primjerice solarne panele koji bi trebali postati obavezni na novim poslovnim zgradama. Dogovoreno je i financiranje izgradnje sto tisuća novih stanova godišnje, što je odgovor SPD-a i Zelenih na krizu priuštivih nekretnina koja je nedavno eskalirala u Berlinu.
Hoće li dogovoriti koaliciju?
Stranke su se brzo dogovorile oko polazišta za formalne koalicijske pregovore, što ukazuje na snažan interes da se formira zajednička vlada. Prije četiri godine, kada se razgovaralo o tzv. Jamajka koaliciji – CDU/CSU-a, Zelenih i liberala – puklo je puno ranije, već na pripremnim razgovorima. No, tada su i političke okolnosti bile drugačije.
Liberali su od 2009. do 2013. bili u koaliciji s Angelom Merkel. Na izborima 2013. stranka nije uspjela proći ni izborni prag, nakon čega je na čelo stranke došao njezin sadašnji lider Christian Lindner. Četiri godine kasnije Lindner je naprasno prekinuo razgovore o Jamajka koaliciji, poručivši da je „bolje ne vladati, nego vladati loše“.
Moguće je, međutim, da je tada procijenio da nije vrijeme da se liberali, koji su se upravo počeli politički oporavljati, ponovno uključe u koaliciju s jačim partnerima. Nakon još jednog mandata u oporbi, ovog rujna povećali su broj osvojenih mjesta sa 80 na 92. Izvjesno je da bi propuštenu priliku za vladanje stranačko članstvo prihvatilo puno teže nego prije četiri godine.
Kad će Njemačka dobiti vladu?
Ako se pita Olafa Scholza, vjerojatnog budućeg kancelara, Njemačka bi novu vladu mogla dobiti do Božića. Tu je procjenu Scholz podijelio s novinarima prošlog tjedna. To bi bilo znatno brže nego prije četiri godine, kada je formiranje vlasti nakon izbora trajalo gotovo šest mjeseci (među ostalim, i zbog ranije spomenute propasti razgovora oko Jamajka koalicije).
Angela Merkel, koja nakon 16 godina odlazi u političku mirovinu, ima šanse postati najdugovječnija njemačka kancelarka u poslijeratnoj povijesti. Dosad je najduže na dužnosti bio Helmut Kohl. Deutsche Welle je, pak, svojevremeno izračunao da bi Merkel mogla imati duži kancelarski staž ako njemački parlament ne potvrdi novu vladu i kancelara do 17. prosinca ove godine.