Bio je ovo događajima bogat tjedan, u kojem se na domaćoj sceni opet pokazalo autentično lice HDZ-a, uhićenjem Dekanića i nedostatka empatije prema roditeljima-njegovateljima. Možemo je izabrao očekivano novo vodstvo, Hrvoje Zovko ponovno je dabran za predsjednika HND-a, zabilježen je i veliki prosvjed liječnika, kao i pokušaj cenzure koncerta Željka Samardžića u Splitu.
U Bosni i Hercegovini kriza je permanentna, a došlo je i do nasilja na Prideu u Banja Luci. Vučić i Kurti su dvanaest sati pregovarali u Ohridu i došli korak bliže rješenju kosovskog pitanja, a u Crnoj Gori se održavaju predsjednički izbori.
1- Dekanić i roditelji-njegovatelji
Po tko zna koji put pokazalo se to da novinari, u ovom slučaju Drago Hedl, rade posao institucija i da HDZ štiti svoje ljude do krajnjih granica. No, župan Dekanić je na kraju pritvoren, kao i oni za koje se sumnja da su zataškavali slučaj, a premijer se iznova pravio kao da ga sve vijesti tog tipa iznimno šokiraju.
Ono što se također u političkom smislu pokazalo proteklog tjedna jeste to da HDZ tvrdoglavo ne želi pristati na ijedan zahtjev iz oporbe, pa makar ih to koštalo odiuma u javnosti, kojeg su s odbijanjem empatije prema roditeljima-njegovateljima zaslužili.
2. Liječnički prosvjed
No, da ova neosjetljivost ne predstavlja izolirani slučaj svjedoči i veliki prosvjed liječnika na Markovom trgu, kojeg je ministar Beroš lakonski otpisao, čudeći se ispostavljenim zahtjevima. Međutim, sve i da čovjek ništa ne zna o zdravstvenom sustavu koji je na rubu kolapsa, prepun tužnih afera i nepotrebnih smrti, te posluša govore ljudi koji su prosvjedovali i koji ukazuju na preveliku administraciju i masovni odlazak liječnika, jasno vidi da ti ljudi ozbiljno razmišljaju o sustavu i njegovim manama. I da u najmanju ruku zaslužuju pozornost vladajućih.
3. Zovko na čelu HND-a
Hrvoje Zovko je po treći put izabran za čelnog čovjeka HND-a, posve zasluženo, jer je rad ove strukovne organizacije koja ima solidan utjecaj na društvene i političke procese u njegovom dosadašnjem mandatu bio intenzivan i prepoznat, ne samo unutar novinarske struke, nego i u široj javnosti. Što je posebno bitno u situaciji u kojoj se novinarstvo nalazi pred ogromnim izazovima, od egzistencijalnih do pravosudnih.
Članak se nastavlja ispod oglasa
4. Vodstvo Možemo
Možemo je na koncu, pored svih najavljenih iznenađenja, izabralo očekivani dvojac Tomašević-Benčić da ih vodi kroz ‘superizbornu 2024. godinu’. Njih dvoje jesu najprepoznatljiviji ljudi stranke, a i preostali sastav užeg vodstva jeste ona ista jezgra koja je stvorila stranku i vodila je čitavo vrijeme. Ukratko, odluka je logična, a izazov pred koji se Možemo nalazi je ogroman i odnosi se na izgradnju infrastrukture po čitavoj zemlji, i to u kratkom roku, do izbora.
5. Pokušaj cenzure u Splitu
Još otkad je Filip Zoričić zabranio koncert u Puli, bilo je jasno da će se otvoriti Pandorinu kutija, koja ionako nikad nije ni bila zatvorena kako treba. Za što je dovoljno podsjetiti na slučajeve koncerata Bajage u Karlovcu, Hladnog piva u Splitu i Rade Šerbedžije u Vinkovcima. Dakle, Marko Pejnović, ravnatelj Park-šume Marjan zabranio je koncert Željka Samardžića na Sustipanu, što su splitske gradske vlasti odlučile promijeniti pa će se tako koncert na kraju i održati.
Ali, bez obzira na to, očito je da postoji mnogi diljem zemlje koji bi uvodili zabrane i cenzurirali izvođače, pozivajući se na neku imaginarnu ili stvarnu većinu, kao što je upravo napravio sam Zoričić u intervjuu tjedniku Express. Normalizacija takvih praksi bila bi pogubna za stanje demokracije u zemlji, bez ikakvog ali.
Članak se nastavlja ispod oglasa
6. Nasilje u Banja Luci
A do čega vodi stanje svijesti koje bi cenzuriralo ono što im u moralnom i ideološkom smislu ne odgovara, vidjeli smo u Banja Luci u kojoj su fizički napadnuti aktivisti koji su organizirali Pride, kao i novinarka Vanja Stokić, sve uz podršku susjedstva i izjave gradonačelnika Draška Stanivukovića kako je Banja Luka obranila tradicionalne i obiteljske vrijednosti.
Od ostalih vijesti iz BiH vrijedi izdvojiti novo dizanje tenzija od strane Dodika, prijateljski susret Željke Cvijanović i Zorana Milanovića, daljnju opstrukciju formiranja vlasti u Federaciji BiH koja dolazi od strane SDA te činjenicu da je Dodikova vlast odlučila nagaziti novinare i kriminalizirati klevetu, što je dobilo neprimjereno malo pažnje u najvećem dijelu medija u zemlji.
7. Pregovori Vučić-Kurti
I na koncu, Kosovo. Nakon što su Aleksandar Vučić i Albin Kurti proveli dvanaest sati u pregovorima u Ohridu, izgleda da su ipak korak bliže sporazumu, i to bez obzira na Vučićevo ograđivanje s izjavom da ništa nije potpisao, niti će potpisati nezavisnost Kosova. Ukratko, dogovoren je Aneks sporazuma s hodogramom aktivnosti i obavezama jedne i druge strane. Pri čemu je posve jasno da je albanska strana u prednosti, ali je Kurti morao prihvatiti formiranje Zajednice srpskih općima kao prvu aktivnost.
Članak se nastavlja ispod oglasa
8. Izbori u Crnoj Gori
Tjedan su pak zaključili predsjednički izbori u Crnoj Gori, na kojima je izlaznost bila oko 64 % i koji će možda i presudno odlučiti o smjeru zemlje, a vrlo vjerovano će ići u drugi krug za kojeg se bore aktualni predsjednik Milo Đukanović, prosrpskih političar Andrija Mandić i konzervativac Jakov Milatović. Prema prvim rezultatima, u drugi krug će Đukanović i Milatović.
Kako smo došli do toga da su zabrane koncerata po hrvatskim gradovima sve normalnija pojava
Bio je ovo događajima bogat tjedan, u kojem se uhićenjem župana Dekanića opet pokazalo autentično lice HDZ-a
Bio je ovo događajima bogat tjedan, u kojem se na domaćoj sceni opet pokazalo autentično lice HDZ-a, uhićenjem Dekanića i nedostatka empatije prema roditeljima-njegovateljima. Možemo je izabrao očekivano novo vodstvo, Hrvoje Zovko ponovno je dabran za predsjednika HND-a, zabilježen je i veliki prosvjed liječnika, kao i pokušaj cenzure koncerta Željka Samardžića u Splitu.
U Bosni i Hercegovini kriza je permanentna, a došlo je i do nasilja na Prideu u Banja Luci. Vučić i Kurti su dvanaest sati pregovarali u Ohridu i došli korak bliže rješenju kosovskog pitanja, a u Crnoj Gori se održavaju predsjednički izbori.
1- Dekanić i roditelji-njegovatelji
Po tko zna koji put pokazalo se to da novinari, u ovom slučaju Drago Hedl, rade posao institucija i da HDZ štiti svoje ljude do krajnjih granica. No, župan Dekanić je na kraju pritvoren, kao i oni za koje se sumnja da su zataškavali slučaj, a premijer se iznova pravio kao da ga sve vijesti tog tipa iznimno šokiraju.
Ono što se također u političkom smislu pokazalo proteklog tjedna jeste to da HDZ tvrdoglavo ne želi pristati na ijedan zahtjev iz oporbe, pa makar ih to koštalo odiuma u javnosti, kojeg su s odbijanjem empatije prema roditeljima-njegovateljima zaslužili.
2. Liječnički prosvjed
No, da ova neosjetljivost ne predstavlja izolirani slučaj svjedoči i veliki prosvjed liječnika na Markovom trgu, kojeg je ministar Beroš lakonski otpisao, čudeći se ispostavljenim zahtjevima. Međutim, sve i da čovjek ništa ne zna o zdravstvenom sustavu koji je na rubu kolapsa, prepun tužnih afera i nepotrebnih smrti, te posluša govore ljudi koji su prosvjedovali i koji ukazuju na preveliku administraciju i masovni odlazak liječnika, jasno vidi da ti ljudi ozbiljno razmišljaju o sustavu i njegovim manama. I da u najmanju ruku zaslužuju pozornost vladajućih.
3. Zovko na čelu HND-a
Hrvoje Zovko je po treći put izabran za čelnog čovjeka HND-a, posve zasluženo, jer je rad ove strukovne organizacije koja ima solidan utjecaj na društvene i političke procese u njegovom dosadašnjem mandatu bio intenzivan i prepoznat, ne samo unutar novinarske struke, nego i u široj javnosti. Što je posebno bitno u situaciji u kojoj se novinarstvo nalazi pred ogromnim izazovima, od egzistencijalnih do pravosudnih.
4. Vodstvo Možemo
Možemo je na koncu, pored svih najavljenih iznenađenja, izabralo očekivani dvojac Tomašević-Benčić da ih vodi kroz ‘superizbornu 2024. godinu’. Njih dvoje jesu najprepoznatljiviji ljudi stranke, a i preostali sastav užeg vodstva jeste ona ista jezgra koja je stvorila stranku i vodila je čitavo vrijeme. Ukratko, odluka je logična, a izazov pred koji se Možemo nalazi je ogroman i odnosi se na izgradnju infrastrukture po čitavoj zemlji, i to u kratkom roku, do izbora.
5. Pokušaj cenzure u Splitu
Još otkad je Filip Zoričić zabranio koncert u Puli, bilo je jasno da će se otvoriti Pandorinu kutija, koja ionako nikad nije ni bila zatvorena kako treba. Za što je dovoljno podsjetiti na slučajeve koncerata Bajage u Karlovcu, Hladnog piva u Splitu i Rade Šerbedžije u Vinkovcima. Dakle, Marko Pejnović, ravnatelj Park-šume Marjan zabranio je koncert Željka Samardžića na Sustipanu, što su splitske gradske vlasti odlučile promijeniti pa će se tako koncert na kraju i održati.
Ali, bez obzira na to, očito je da postoji mnogi diljem zemlje koji bi uvodili zabrane i cenzurirali izvođače, pozivajući se na neku imaginarnu ili stvarnu većinu, kao što je upravo napravio sam Zoričić u intervjuu tjedniku Express. Normalizacija takvih praksi bila bi pogubna za stanje demokracije u zemlji, bez ikakvog ali.
6. Nasilje u Banja Luci
A do čega vodi stanje svijesti koje bi cenzuriralo ono što im u moralnom i ideološkom smislu ne odgovara, vidjeli smo u Banja Luci u kojoj su fizički napadnuti aktivisti koji su organizirali Pride, kao i novinarka Vanja Stokić, sve uz podršku susjedstva i izjave gradonačelnika Draška Stanivukovića kako je Banja Luka obranila tradicionalne i obiteljske vrijednosti.
Od ostalih vijesti iz BiH vrijedi izdvojiti novo dizanje tenzija od strane Dodika, prijateljski susret Željke Cvijanović i Zorana Milanovića, daljnju opstrukciju formiranja vlasti u Federaciji BiH koja dolazi od strane SDA te činjenicu da je Dodikova vlast odlučila nagaziti novinare i kriminalizirati klevetu, što je dobilo neprimjereno malo pažnje u najvećem dijelu medija u zemlji.
7. Pregovori Vučić-Kurti
I na koncu, Kosovo. Nakon što su Aleksandar Vučić i Albin Kurti proveli dvanaest sati u pregovorima u Ohridu, izgleda da su ipak korak bliže sporazumu, i to bez obzira na Vučićevo ograđivanje s izjavom da ništa nije potpisao, niti će potpisati nezavisnost Kosova. Ukratko, dogovoren je Aneks sporazuma s hodogramom aktivnosti i obavezama jedne i druge strane. Pri čemu je posve jasno da je albanska strana u prednosti, ali je Kurti morao prihvatiti formiranje Zajednice srpskih općima kao prvu aktivnost.
8. Izbori u Crnoj Gori
Tjedan su pak zaključili predsjednički izbori u Crnoj Gori, na kojima je izlaznost bila oko 64 % i koji će možda i presudno odlučiti o smjeru zemlje, a vrlo vjerovano će ići u drugi krug za kojeg se bore aktualni predsjednik Milo Đukanović, prosrpskih političar Andrija Mandić i konzervativac Jakov Milatović. Prema prvim rezultatima, u drugi krug će Đukanović i Milatović.