Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kako su lokalni izbori pokazali da bi se stvari u Poljskoj, koju drže desni populisti, ipak mogle početi mijenjati

Lokalni izbori u Poljskoj su privukli rekordan broj birača. Tko je pobijedio? E sad...

ZADNJA IZMJENA: stu. 6, 2018
Foto: Profimedia, Abaca

Pobjeda poljskih desnih populista, stranke Pravo i pravda (PiS) na parlamentarnim izborima 2015. godine značila je prije svega jednu stvar: Viktor Orban nije (više) sam. Mađarska politika neliberalne demokracije, utemeljena na relativizaciji ljudskih prava, slobode medija, neovisnosti pravosuđa i strogom antimigrantskom retorikom i mjerama, pobjedom PiS-a u Poljskoj počela je postajati pokretom.

On se u narednim godinama solidno proširio po Europskoj uniji, pogotovo u zemljama poput Austrije, Italije ili Češke, a s druge strane oceana dobio je i svoj globalni simbol – Donalda Trumpa.

Šest od 107

Na lokalnim izborima u Poljskoj, čiji je drugi krug održan ovog vikenda, sudjelovala je i sestra premijera Mateusza Morawieckog, Anna Morawiecka. Natjecala se za mjesto gradonačelnice Oborniki Slaskie, malog grada s desetak tisuća stanovnika u jugozapadnoj Poljskoj. Nije dobila ni trećinu glasova.

Od 107 najvećih gradova u zemlji, pak, PiS-ovi kandidati su pobijedili u njih – šest (dosad su vladali u 11). Unatoč velikim očekivanjima u Varšavi, glavnom i najvećem gradu, njihov kandidat je izgubio već u prvom krugu, osvojivši tek 28 posto glasova.

Zaključiti da se nešto u Poljskoj mijenja, i da bi taj, novi val u ovoj velikoj zemlji (preko 38 milijuna stanovnika) u srcu europskog kontinenta mogao pokrenuti šire promjene, bilo bi, međutim, debelo preuranjeno. Rezultati na lokalnim izborima, kao i kod nas, često imaju dva lica i mnogi nakon zatvaranja birališta imaju nekih argumenata kojima se mogu proglasiti pobjednicima.

Kao što je za to itekako imao razloga i PiS.

Referendum

Tko će odlučivati oko komunalnih pitanja u poljskim gradovima, ugovarati održavanje javne rasvjete u Varšavi, ili rekonstrukciju vodovoda u Lodzu, te koje će političke snage upravljati sa 16 poljskih vojvodstava čini se ne pretjerano bitnom činjenicom za globalni poredak stvari u svijetu. Štoviše, lokalni izbori su i u državama u kojima se održavaju manje zanimljivi i u pravilu privlače manje birača.

Međutim, izbori ovog vikenda u Poljskoj su s izlaznošću od 54,96 posto nadmašili sve izbore u toj zemlji od predsjedničkih 2000. godine (u Hrvatskoj je, primjerice, na parlamentarne izbore 2016. godine izašlo 52,59 posto birača). Izlaznost je postavila i rekord za sve lokalne izbore u Poljskoj od pada komunizma naovamo.

Očito je, dakle, da je priča o referendumu o trogodišnjoj vladavini PiS-a, koja je Poljsku dovela do otvorenog sukoba s Europskom unijom, pala na plodno tlo.

Očito je, međutim, da taj referendum PiS nije izgubio. Ali, nije ga ni dobio.

PiS – najbolji rezultat ikad, ali…

Unatoč poražavajućim rezultatima u gradovima, PiS ne samo da je dobio najviše glasova tamo gdje su oni najbolje usporedivi s nacionalnim rezultatima – za sastav skupština u vojvodstvima, nego je taj rezultat za sedam postotnih bodova bolji od onog koji su postigli prije četiri godine i najbolji koji je neka stranka – ikad – postigla na toj razini.

PiS je, dakle, osvojio 34,3 posto glasova za skupštine po vojvodstvima i vlast će obnašati u njih šest ili sedam. Do izbora su imali vlast tek u jednom vojvodstvu i očito je da su ovim rezultatima učvrstili svoju poziciju na vlasti i na nižoj razini od nacionalne. Vojvodstva su, naime, izrazito bitna za korištenje sredstava iz EU fondova, koje Poljska vrlo umješno povlači i koristi za razvoj.

Građanska koalicija spasila petinu mandata

Drugo mjesto je osvojila Građanska koalicija, sa 27,1 posto glasova, čime je potvrdila nužnost svog formiranja. Građanska koalicija je, naime, friški politički projekt. Radi se o političkom okupljanju u kojem su Građanska platforma, stranka desnog centra, liberalni Moderni i mala lijeva Poljska inicijativa koju predvodi poznata feministkinja Barbara Nowacka.

Oni su na ove izbore izašli zajedno prvi put, a analize pokazuju da su u ovakvoj formaciji uspjeli osvojiti oko petine mandata više nego da su išli odvojeno. Ti “izgubljeni” mandati bi uglavnom otišli u korist najjače pojedinačne stranke, PiS-a, pa je izvjesno da će ova koalicija opstati do parlamentarnih izbora iduće godine.

Enigma PSL

Na kojima bi ključnu ulogu mogla imati Poljska narodna stranka (PSL) koja tradicionalno ima svoje birače u poljoprivrednim krajevima. Do 2015. godine bili su u Vladi s Građanskom platformom, a tad su na izborima potpuno podbacili, za dlaku ostavši iznad izbornog praga od pet posto (dobili su 5,13 posto glasova). Njihov rezultat na izborima za skupštine vojvodstava od 12,1 posto u tom svjetlu zvuči kao blistavi uspjeh. Međutim, 2014. godine je na lokalnim izborima PSL osvojio čak 24 posto glasova, samo da bi godinu dana kasnije jedva “preživjeli” na parlamentarnim.

Ovaj podatak jasno podcrtava i razliku između vrsta izbora – odluke na lokalnim izborima se često donose oko tema koje nisu odlučujuće kad se bira državna vlast. No, opći smjer s lokalnih izbora u nekoj zemlji ipak može ukazati na buduće političke trendove.

Put do pobjede je otvoren, ali… kome?

Problem s aktualnim lokalnim izborima u Poljskoj je što je definitivne zaključke jako teško izvući – osim da se radi o izrazito duboko podijeljenoj zemlji, u kojoj gradove drži liberalnija opozicija, a selo, jednako čvrsto, desni populisti iz PiS-a.

Podijeljene su i procjene poljskih analitičara. Slawomir Sierakowski, direktor Instituta naprednih studija u Varšavi, smatra, kako je napisao za The New York Times, da bi, da se ovi rezultati ponove za 12 mjeseci, PiS izgubio vlast. Alex Szczerbiak, profesor politike i komparativnih europskih studija na sveučilištu u britanskom Sussexu, pak, misli drugačije. “Ukoliko opozicija ne uspije proširiti svoju biračku bazu u malim gradovima i na ruralnim područjima, vladajuća stranka ostat će na putu koji je vodi do pobjede na parlamentarnim izborima”, napisao je u analizi izbornih rezultata na svom blogu Szczerbiak.

Rat za svaki glas

U svakom slučaju, zemlji koja od parlamentarnih izbora 2015. godine nije izlazila na birališta sad slijedi žestoki izborni maraton – dogodine su u svibnju europski, najesen parlamentarni, a u ljeto 2020. – predsjednički izbori.

Ulazak u takvu izbornu seriju s rekordnim izlaskom na lokalne izbore i rezultatima na osnovu kojih se ne može proglasiti jasnog pobjednika, znači da Poljsku čekaju izrazito burni mjeseci i politički rat za doslovno svaki glas.

A, valja još jednom podsjetiti, zaokret u najmnogoljudnijoj zemlji čuvene Uspravnice, značajno bi se osjetio i u političkoj stvarnosti Europske unije. Kao, uostalom, i onaj kojem smo svjedočili prije tri godine.

Jasmin Klarić
Telegram autor
119 članaka Više o autoru