Kako su potop i ona ukleta brana u Trnju razotkrili kaos koji vlada između Hrvatskih voda i Vodoopskrbe Zagreb

Tko diže branu, zašto nitko nije bio dežuran kad je bio prvi potop i nekoliko suludih detalja

ZADNJA IZMJENA: kol 7, 2020
Foto: Domagoj Vorberger/Facebook/Pixsell

Koliko je apsurdno stanje u sustavu koji na razini grada i države upravlja vodama, pokazuje i posljednji primjer od ovog ponedjeljka, 3. kolovoza, kad je Zagreb pogodila još jedna oluja koja je rezultirala poplavama.

Ipak, one su mogle biti puno veće, poput onih u noći s 24. na 25. srpnja, da ovoga puta Hrvatske vode nisu poslale nekog od svojih ljudi da dežura kod ustave odvodnog kanala Kuniščak.

Sjećate se, to ja ona ustava u koju je Tihomir Blagus, Zagrepčanin kojeg su mnogi prozvali herojem, provalio i ručno podigao branu kako bi obranio svoj kvart od poplava. Uskoro je priveden.

Zašto su sad dizali branu?

Hrvatske vode tada su tvrdile da nije bilo razloga da se brana diže jer ona “služi za zaštitu zaobalja od velikih voda rijeke Save”. Dakle, ne za ispuštanje oborinskih voda. Stoga smo ih sada pitali zašto su u ponedjeljak, kad je bila najavljena još jedna oluja uz bujičine poplave (kao i 24. srpnja), ipak poslali dežurnog da podigne branu.

“Na ustavi u zagrebačkom Trnju dežurao je jedan djelatnik Hrvatskih voda, a prema procjeni dežurnog rukovoditelja obrane od poplave”, počeli su. “Prema najavljenoj prognozi i predviđenim porastima vodostaja na manjim bujičnim vodotocima proglasili smo redovne mjere obrane od poplave na branjenom području C14 u čijem je sastavu i ustava Kuniščak”, objašnjavaju dalje zašto su ondje na dežurstvo ovoga puta rasporedili djelatnika.

Pokazalo se da je to bio dobar potez, jer je i toga dana voda nabujala do te mjere da je radnik morao podići ustavu, odnosno, kako pišu iz Hrvatskih voda, “izvršeno je djelomično podizanje ustave Kuniščak”. Tako je izbjegnuta katastrofa poput one koja se dogodila prije dva tjedna, pa u Trnju voda u ponedjeljak nije uzrokovala veću štetu.

Vodostaj Save prenizak za dežurstvo

Hrvatske vode upitali smo i zašto u ustavi Kuniščak nitko nije dežurao za vrijeme oluje prije dva tjedna. “Za vrijeme posljednje velike oluje, 25. srpnja, nisu bile proglašene redovne mjere obrane od poplave stoga nije nitko bio niti raspoređen na dežurstvu”, odgovorili su nam iz te tvrtke, ne objašnjavajući zašto mjere tada nisu proglašene. Kako i kada se proglašavaju mjere obrane od poplave iz Hrvatskih voda objasnili su nam naknadno.

Prema njihovom odgovoru, vodostaj Save u Zagrebu 24. srpnja bio je prenizak za uvođenje takvih mjera. Bili su svjesni prognoze i vodostaj su pratili, tvrde, pa znaju da nikada nije dosegao kritičnu razinu. „Evidentno je dakle kako za dionice uz rijeku Savu u Zagrebu nije bilo potrebno proglašavati mjere obrane od poplava. Iz tog razloga 24./25. srpnja na predmetnoj dionici obrane od poplave koja obuhvaća i ustavu Kuniščak, nije bilo potrebe da itko bude raspoređen na terenu”, pojasnili su nam.

Potom su ponovo naglasili kako bi oni ustavu otvorili samo da su iz Vodoopskrbe to od njih zatražili. „Još jednom naglašavamo kako oborinska odvodnja nije u nadležnosti Hrvatskih voda. Isto tako, u ovim uvjetima niskog vodostaja rijeke Save (< +40 cm), moglo se je izvršiti otvaranje ustave Kuniščak i na taj način rasteretiti gradski sustav odvodnje, što bi Hrvatske vode svakako i učinile na poziv Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o. Zagreb i u cilju zaštite građana i njihove imovine”, pišu.

Najavljene su bujične poplave

Bez obzira na vodostaj Save, nema sumnje da je bilo vrlo jasno kako bi Zagreb, uz oluju, mogle pogoditi i poplave. Sektor za hidrologiju DHMZ-a na svojim stranicama najmanje jednom dnevno objavljuje hidrološki izvještaj koji uključuje hidrološko stanje i prognozu vodostaja i protoka na području cijele Hrvatske. Kako navode iz DHMZ-a, u slučajevima prognoziranih opasnih hidrometeoroloških uvjeta izvještaj se objavljuje i više puta dnevno. Baš je to bio slučaj 24. srpnja 2020., kada su izdana upozorenja na bujične poplave za središnji i sjeverozapadni dio Hrvatske, kao i za urbanu poplavu u gradu Zagrebu.

“Već u četvrtak 23. srpnja u ponoć hidrološki prognostički sustav EFAS ERIC je ukazivao na značajnu mogućnost bujičnih poplava u središnjem i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske”, pišu iz DHMZ-a. Njihova upozorenja su dan prije oluje i poplava prenijeli apsolutno svi mediji u Hrvatskoj, uključujući i Telegram.

Zaista nije bilo sumnje u to što se sprema

Uz to, Telegram je od DHMZ-a za svaki slučaj tražio i dnevni hidrološki izvještaj za 24. srpnja, u kojem se upozorava na mogućnost poplava u Zagrebu. Tamo, među ostalim, piše da “postoji mogućnost bujičnih poplava na brdskim vodotocima kao što su Bednja, Plitvica, Koprivnica, zagrebački gradski potoci…”. Dakle, upozoravaju na porast vodostaja gradskih potoka.

U istom se izvještaju još jednom upozorava da Zagrebu prijeti opasnost od poplava. “Područje grada Zagreba je u sljedeća 24 sata podložno urbanim poplavama uslijed očekivane intenzivne oborine”, prognozirali su iz DHMZ-a 24. srpnja, uoči nevremena koje je te noći pogodilo grad.

Uporno prebacivanje odgovornosti

Inače, javnost od 25. srpnja proziva Hrvatske vode, u čiji je objekt Blagus provalio, a zbog čega je na kraju brutalno priveden te je proveo dan na policiji. Iz te su se tvrtke branili kako su uoči nevremena učinili sve što su mogli, a krivnju za događaje u Trnju pokušali su prebaciti na Vodoopskrbu, tvrtku koja je dio Zagrebačkog Holdinga. Loptanje odgovornošću ove dvije tvrtke pratimo već dva tjedna, i još uvijek traje.

“Ustava je u nadležnosti Hrvatskih voda, ali nije u sustavu odvodnje Zagreba, tamo imamo mješoviti sustav odvodnje koje se usmjeravaju na uređaj za pročišćavanje Grada Zagreba. Vodoopskrba i odvodnja imala je sva saznanja, ovo nije prvi put da poplavljuje zbog ovakve kiše, a radilo se o 90 litara po metru kvadratnom u kratkom vremenu, bili su upozoreni, znali su. Zašto nisu postavili svoje djelatnike na mjesta na kojima se zna da kanalizacija to ne može progutati?”, kazao je Zoran Čavlović iz Hrvatskih voda nekoliko dana nakon poplave.

‘Vodoopskrba nam se ne javlja’

I u razgovoru za Telegram iz Hrvatskih voda probleme nastale nakon nevremena nastavljaju prebacivati na Vodoopskrbu. “Prema potrebi, ustava se otvara na zahtjev Vodoopskrbe i odvodnje Zagreb i u slučaju potrebe rasterećenja oborinskih i otpadnih voda iz mješovitog sustava odvodnje grada Zagreba, a pod određenim okolnostima, odnosno na prethodni zahtjev Vodoopskrbe i odvodnje Zagreb”, napisali su nam, referirajući se na događaje iz srpnja.

Iz Vodoopskrbe takav zahtjev nisu poslali ni uoči nevremena u ponedjeljak, iako su Hrvatske vode, tvrde u odgovoru na Telegramova pitanja, tu zagrebačku tvrtku pokušale kontaktirati. “Pokušali smo stupiti u kontakt (telefonom i e-mailom) s predstavnicima Vodoopskrbe i odvodnje grada Zagreba, međutim nismo dobili nikakve povratne odgovore”, pišu nam.

Kako su javili neki mediji, u ponedjeljak je u ustavi Kuniščak, osim radnika Hrvatskih voda, bio i direktor Vodoopskrbe Marin Galijot. Od Vodoopskrbe smo još u utorak zatražili odgovore na pitanje o tome što je njihov direktor ondje radio, ali nikakav odgovor do sada nismo primili. Ni iz Hrvatskih voda nisu nam rekli ništa o razlozima za prisutnost direktora Vodoopskrbe u svojem objektu, iako smo ih o tome izravno pitali.

 

Vedran Vrabec
Telegram autor
2017 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program