Kako su raspoređene snage NATO-a oko Ukrajine i Rusije i koji su im idući potezi
Helikopteri u Poljskoj i Latviji, vojnici u Njemačkoj i Rumunjskoj
Predsjednik RH Zoran Milanović sudjelovat će danas na sastanku šefova država i vlada članica NATO saveza. Na njemu bi trebali biti dogovoreni idući koraci saveza, nakon brutalnog napada Rusije na Ukrajinu. Dok se taj dogovor očekuje, u zemljama koje graniče s Ukrajinom već su počela razmještanja NATO snaga.
Tako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg još u četvrtak, dakle odmah nakon ruskog napada, naredio vojnim zapovjednicima saveza da intenziviraju obrambene pripreme savezničkih teritorija. Stotine borbenih zrakoplova i vojnih brodova su u pripravnosti, a trebao bi se povećati broj snaga na istočnom krilu NATO-a. Stoltenberg je najavio da će NATO braniti svaki pedalj teritorija svojih članica.
Vojne mornarice u Mediteranu
Doduše, već se jučer otvorilo pitanje izostanka NATO-ve značajnije prisutnosti u Crnom moru, dok je istovremeno uočeno značajno pozicioniranje ruske mornarice u Mediteranu.
U ovom trenutku turska mornarica trebala bi biti ta koja bi se tamo trebala suprotstaviti ruskim brodovima. Nakon današnjeg sastanka možda stigne i nova zapovijed, ali i konkretniji podaci o rasporedu vojnih brodova NATO-saveznika.
Za sada su svi zapovjednici dobili naredbu da osiguraju žurno prebacivanje svojih postrojbi.
Dodatne američke snage u Europi
Pentagon je još u četvrtak objavio da šalje još sedam tisuća svojih vojnika u Europu gdje se već nalazi pet tisuća pripadnika američkih vojnih snaga. Oni bi trebali biti raspoređeni u Njemačkoj.
Dio bi ih mogao biti upućen i u Rumunjsku, a Francuska se već ponudila da će predvoditi nove borbene skupine na tom području. NATO je nad Rumunjskom već pojačao i nadzor iz zraka u sklopu zajedničkog patroliranja nebom.
Borbeni zrakoplovi NATO-a započeli su nadzor i ostalih savezničkih teritorija čim je Rusija pokrenula invaziju. Još prošli tjedan dodatne NATO-ve zračne snage stigle su u Poljsku gdje je podignuta i privremena baza.
Snage za brzi odgovor
Danas bi NATO trebao odlučiti i hoće li aktivirati svoje snage za brzi odgovor. Riječ je o postrojbama koje mogu brojati do 40 tisuća pripadnika, a hrvatsko Ministarstvo obrane jučer je objavilo da je Hrvatska spremna deklarirati 10 svojih pripadnika tijekom ove i iduće godine. Predsjednik Milanović smatra kako bi oni trebali biti pozicionirani u Mađarskoj, no o tome će se na sastanku čelnika država članica NATO-a danas tek raspravljati.
Inače, unutar snaga za brzi odgovor djeluje kopnena brigada od 5000 pripadnika. Čine ju vojnici iz Francuske, Njemačke, Poljske, Portugala i Španjolske. I oni su već u pripravnosti, a raspoređeni su od Baltika do Crnog mora.
Strah od Putina na Baltiku
Litva je zbog ruskog napada na Ukrajinu već proglasila izvanredno stanje, te se zajedno s Estonijom, Latvijom i Poljskom pozvala na Članak 4 ugovora NATO saveza koji predviđa konzultacije unutar NATO-a u slučaju da bude ugrožen teritorij bilo koje od zemalja članica.
Svega nekoliko sati nakon invazije 20-ak američkih helikoptera Apache stigli su u zračnu bazu Lielvarde u Latviji. Glavni tajnik Stoltenberg zato je najavio slanje dodatnih NATO snaga dalje na istok.
Ugroza za Zapadni Balkan
Premijer Andrej Plenković danas je u Bruxellesu europske partnere upozorio i da je izrazito važno voditi računa o situaciji na Kosovu, u Crnoj Gori i BiH.
Prema njegovim riječima, za stabilnost na Kosovu zadužen je KFOR, dok je u BiH još aktivna europska mirovna misija Althea koja će se sada pojačati. Na poziv zapovjednika Althee već je jutros reagirala Austrija slanjem 120 svojih vojnika, a očekuje se da će biti aktivirane i rezerve vojnika iz Rumunjske, Bugarske i Slovačke.