Kako su sudovi u Europi rušili restrikcije koje su vlasti uvodile u borbi protiv korone
Hrvatski Ustavni sud uskoro će odlučivati o odlukama Nacionalnog stožera
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović najavio je ovoga vikenda da će ta institucija uskoro odlučivati o ustavnim tužbama koje su građani, poduzetnici i političari podnosili zbog strogih restrikcija uvedenih radi suzbijanja epidemije koronavirusa. Šeparovićeva najava stigla je nakon što je predsjednik Republike Zoran Milanović nazvao Nacionalni stožer civilne zaštite, koji je donosio te mjere, paraustavnim tijelom.
Ljudi su se, podsjetimo, Ustavnom sudu žalili da su im prekršena prava, među ostalim zato što su morali zatvoriti firme ili zato što je bilo ograničeno slobodno kretanje po zemlji, a neki su problematizirali i to što je mjere donosio Nacionalni stožer, a ne Hrvatski sabor. Zbog restriktivnih odluka nacionalnih vlasti, uvedenih tijekom proljeća, posla su imali sudovi i u drugim europskim zemljama.
O potezima austrijske Vlade
U Francuskoj, Njemačkoj, Austriji… građani, nevladine udruge i poduzetnici obraćali su se različitim sudskim instancama, smatrajući da su neke mjere koje su donosile njihove vlasti pretjerane. Najčešće se radilo o odlukama tamošnjih vlada – stožer je, koliko se može procijeniti, svojevrsna specifičnost Hrvatske – kao i u nedavnom slučaju Austrije u kojoj je reagirao upravo Ustavni sud.
Suci su sredinom srpnja ocijenili da neke mjere, koje je vlada Sebastiana Kurza donosila kako bi suzbila širenje koronavirusa, nisu bile ustavno utemeljene. Sudske odluke, kojima se propituju potezi vlade u Beču, bavile su se zabranom okupljanja, ali i ravnopravnom tržišnom utakmicom, odnosno položajem poduzetnika.
Neravnopravna utakmica
Građani su se žalili sudu zbog zabrane ulaska, boravka i kretanja na javnim prostorima (koja je uvedena na početku epidemije). Sud je zaključio da je takvom vrstom opće zabrane ministar za socijalna pitanja, zdravstvo i zaštitu potrošača prešao zakonske okvire te da su se odluke mogle temeljiti samo na zakonu koji dopušta zabrane za posebna područja, a ne opći policijski sat.
Kada je krenulo labavljenje mjera, austrijska vlada je odlučila najprije otvoriti dućane do 400 kvadrata površine te željezarije i vrtne centre. Za njih je karantena ukinuta sredinom travnja, ali austrijski suci smatraju da za takve dvostruke kriterije – jer su ostale vrste velikih trgovina ostale zatvorene do početka svibnja – nije postojao nikakav objektivan razlog. Nakon sudskih odluka, postavlja se pitanje hoće li onima koji su sankcionirani zbog kršenja ovih restrikcija biti vraćen novac.
Provjera Janšinih odluka
Vladinim postupcima bavili su se i slovenski ustavni suci. Dogodilo se to, primjerice, i u jeku epidemije, sredinom travnja, kada se netko anonimno požalio na odluku kabineta Janeza Janše s kraja ožujka kojom je ograničeno kretanje izvan matične općine.
Slovenski ustavni sud je tada donio privremenu odluku kojom je naložio vladi da svakih sedam dana mora provjeriti je li takva restrikcija opravdana, zatim odlučiti hoće li je produžiti i o tome obavijestiti javnost. Janšina vlada htjela je, naravno, da prijava bude odbačena, dok je podnositelj tražio da se ograničenje odmah suspendira do konačnog pravorijeka suda – ovo je zapravo bio kompromis.
Polemični nadzor dronovima
U europskim zemljama ima više primjera kada su se sudovi morali umiješati oko restrikcija koje su nacionalne vlasti uvodile ili imale namjeru uvesti. Suočene s velikim porastom broja zaraženih i smrtnih slučajeva od Covida-19, povremeno su vlasti u europskim državama pribjegavale doista polemičnim metodama kako bi prisilile ljude da se pridržavaju propisanih pravila.
U Francuskoj je problem izazvao nadzor poštivanja mjera uz pomoć dronova. Pozivajući se na moguće kršenje prava na privatnost, sud je zabranio u svibnju policiji da koristi takve dronove s kamerama kako bi kontrolirala poštuju li Parižani mjere socijalnog distanciranja, odnosno da se ne okupljaju u većim skupinama,. Prigovor su podnijele nevladine udruge.
O vjerskim okupljanjima
Prema izvješću RFI-ja, vlastima su suci dali dvije opcije: ili da donesu zakonski propis kojim će se precizno definirati uvjeti korištenja dronova te uz koji će dobiti i dopuštenje nacionalnog tijela za zaštitu osobnih podataka ili da dronove opreme na način koji će jamčiti da se ljude, koje dronovi snimaju, ne može identificirati.
Francuski sud u svibnju je reagirao i na zabranu vjerskih okupljanja. Nakon što je krenulo popuštanje nekih restrikcija, uključujući i mjera koje su se odnosile na okupljanja općenito, na snazi je ostala opća zabrana okupljanja na mjestima za molitvu, osim u slučaju pogreba kojima je smjelo prisustvovati do 20 ljudi.
Također na prigovor pojedinaca i organizacija, sud je zaključio da je takva mjera neproporcionalna. Nekoliko dana kasnije, prema izvješću Reutersa, ministarstvo unutarnjih poslova dozvolilo je vjerska okupljanja, ali pod određenim uvjetima, poput nošenja maske i održavanja socijalne distance od najmanje metra.
Njemački regionalni lockdown
Nakon što je prošao vrhunac prvog vala epidemije, a stroga karantena u europskim zemljama popustila, sudske instance i dalje imaju posla s anti-epidemijskim potezima nacionalnih i lokalnih vlasti, ovoga puta uglavnom zbog povremenih lokalnih žarišta zaraze. Tako je, primjerice, bilo prije par tjedana bilo u Njemačkoj.
Nova žarišta koronavirusa u Njemačkoj su se počela pojavljivati u klaonicama, pa se takav slučaj u lipnju dogodio i na području Gűtersloha u pokrajini Sjeverna Rajna -Vestfalija. Oko 1.300 zaposlenika bilo je pozitivno na koronavirus, pa je zbog toga uveden regionalni lockdown, prvi nakon što je Njemačka u svibnju krenula s popuštanjem mjera. Karantena je krajem lipnja produljena na još tjedan dana.
Ciljani pristup restrikcijama
Taman prije nego što je produljenje isteklo, tamošnji sud se pozabavio pritužbom jedne lokalne tvrtke koja je smatrala da se nove restrikcije ne bi trebale odnositi i na njih jer posluju u drugom dijelu regije, gdje broj slučajeva zaraze nije velik.
Sud se zapravo složio s tom konstatacijom. Prema pisanju BBC-ja, zaključio je da za opći regionalni lockdown više nema potrebe i da su vlasti imale dovoljno vremena za donošenje ciljanih pravila. Mada je produljenje restrikcija, kako smo spomenuli, upravo bilo pred istekom, jasno je da ovakva presuda traži od vlasti bolje targetiran pristup u borbi s koronavirusom.