Kako su u Vladi zamislili te turističke koridore i koje goste hvataju? Doznajemo detalje
Ključno pitanje za hrvatski i europski turizam je kad će se i pod kojim uvjetima otvoriti granice
Kako se život u Europi polako pokušava vratiti u normalu – otvaraju se trgovine, škole, restorani, kafići, hoteli – pozornost Europske unije zadnjih se dana sve više okreće turizmu. Ta djelatnost, prema podacima za 2018. godinu što ih je objavio Europski parlament, izravno je bila zaslužna za 3,9 posto BDP-a Europske unije, a zapošljavala je 11,9 milijuna ljudi.
Kada se u obzir uzme utjecaj i veza turizma s drugim gospodarskim sektorima, brojke su još i više – 10,3 posto europskog BDP-a i više od 27 milijuna zaposlenih. Za neke zemlje, poput Hrvatske, važnost turizma je i veća. U Hrvatskoj je, prema podacima resornog ministarstva, turizam generirao 17 posto BDP-a, a u ostalim članicama EU-a ta se brojka kreće od 2,6 posto u Slovačkoj pa do 20,6 posto u Grčkoj.
Kad će se otvoriti granice?
U okolnostima kada epidemija još uvijek traje, ključno pitanje koje se pokušava riješiti na razini EU-a jest otvaranje granica: kad će se točno i pod kojim uvjetima ponovno moći putovati. Hrvatska je, s obzirom na udio turizma u našem gospodarstvu, jedna od članica EU-a koje su izuzetno zainteresirane da se što prije nađe u praksi provediv odgovor na ta pitanja.
Jednim od mogućih rješenja, kako smo već pisali, u resornom ministarstvu smatraju stvaranje tzv. turističkih koridora – cestovnih, željezničkih, plovnih ili zračnih “mostova” koji bi omogućili dolazak turista na najbolji mogući način do njihovih destinacija. Iako se detalji još uvijek razrađuju, a ovisit će, dakako, i o epidemiološkoj situaciji, kako neslužbeno doznajemo, već postoje određene ideje kako bi to moglo funkcionirati.
Od kuće do odredišta
Prema onome što se zasad može doznati, ideja pomalo asocira na “korona konvoje”, kako su ih domaći mediji nazvali, odnosno konvoje kamiona koji su, kontrolirano i pod pratnjom, prolazili u tranzitu kroz Hrvatsku u jeku epidemije. Samo što turisti, naravno, ne bi imali policijsku pratnju niti bi na isti način njihovo kretanje bilo kontrolirano.
Umjesto toga, koncept bi se, čini se, uvelike oslanjao na povjerenje – povjerenje gostiju u hrvatske institucije, ali i obrnuto. Ako bi, primjerice, austrijski turist iz Beča odlučio ljetovati u Opatiji, dobio bi detaljne upute kojom cestom će najbrže i najsigurnije stići na odredište. Uz to, preporučilo bi mu se i gdje bi na tom putu mogao stati i odmoriti, natočiti gorivo ili kupiti sendvič.
Naglasak na “starim” gostima
Ne radi se o kontroli potencijalnih turista, objašnjavaju neslužbeno izvori bliski Vladi, nego o tome da im se pruži osjećaj sigurnosti i da im se omogući da putem imaju potrebu za što manje kontakata. Računa se da bi turisti iz europskih država mogli biti zainteresirani za ovakav tip svojevrsne pomoći na cesti te da bi, s obzirom na epidemiološku situaciji, bili skloni slušati preporuke.
Hrvatska, očito je, prije svega igra na svoju zemljopisnu blizinu i mogućnost da se na odredište stigne automobilom, ali i na zasad relativno povoljnu epidemiološku situaciju. Pritom se velik naglasak stavlja na “stare” goste, one koji su godinama, pa i desetljećima naviknuti doći na hrvatsku obalu, koji dobro poznaju vlasnike apartmana ili hotela – pa im zasigurno i više vjeruju – ili, pak, i sami imaju nekretninu u Hrvatskoj.
Kao primjer se pritom spominju slovenski građani, jer dosta velik broj njih ima na našoj obali kuću za odmor. “Oni će sigurno htjeti otići u svoju nekretninu”, optimistično procjenjuje Telegramov sugovornik. To bi, dakako, značilo i da takvi gosti neće unajmljivati apartman.
Testovi i mjerenje temperature
Nakon videokonferencije europskih ministara turizma ovog ponedjeljka, hrvatski ministar Gari Cappelli istaknuo je da će EU pokušati dogovoriti zajednički protokol putovanja koji bi uključivao i poseban dokument, popularno nazvan “Covid-19 putovnica”. Detalji o tom dokumentu još nisu poznati.
Prema dosad dostupnim informacijama, to bi bila svojevrsna potvrda da nositelj “putovnice” nije zaražen koronavirusom. Domaći epidemiolozi su, doduše, prema tome dosta skeptični i to uz prilično uvjerljive argumente, a upravo bi oni, epidemiolozi (ne nužno hrvatski) trebali odrediti što bi sve takav certifikat sadržavao. Osim protokola i Covid-putovnica, kako nam je neslužbeno potvrđeno, u opticaju su i druge ideje, pogotovo za zračni promet. Primjerice mogućnost da putnici, prije ukrcaja na zrakoplove, budu testirani ili da im se mjeri temperatura.
Dogovori s pojedinim zemljama
Iako se govori o zajedničkom, europskom protokolu putovanja, Cappelli je u ponedjeljak izjavio da će se suradnja dogovarati i bilateralno, s pojedinim državama jer nije u svim zemljama epidemiološka situacija ista. Neke zemlje su teže pogođene koronavirusom i već su, doznajemo, dale do znanja da ne žele riskirati preranim otvaranjem granica. Zato je ostavljena mogućnost bilateralnih dogovora, koje Cappelli očekuje do kraja svibnja.
Tu bi, dakle, uskočili turistički koridori, koje smo spominjali, a koji bi zainteresiranim putnicima jamčili koliko-toliko siguran prolaz do odredišta. To bi, naravno, značilo i da hrvatski građani, ako žele, mogu pod istim uvjetima putovati u europske države s kojima je dogovorena suradnja.
Oprez u Berlinu, poruka iz Beča
O tome kako zajednički pomoći europskom turizmu, premijer Andrej Plenković je nedavno razgovarao sa svojim kolegama, među ostalima, s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i austrijskim kancelarom Sebastianom Kurzom. No, u brojnim europskim državama, od Njemačke i Austrije, do Italije, političari više ili manje suptilno daju do znanja svojim građanima da ove godine ne računaju na uobičajeno ljetovanje i da bi možda bilo dobro da svoj godišnji odmor planiraju na nekoj domaćoj destinaciji.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je, kako prenosi Hina, u razgovoru za nedjeljno izdanje Bilda izjavio da natjecanje europskih zemalja u tome tko će prvi dopustiti turistička putovanja “vodi ka nepotrebnim rizicima”. Jasno je, dakle, da u Berlinu nisu skloni žurbi. Austrijski kancelar Sebastian Kurz poručuje, pak, svojim sugrađanima da će on osobno odmor ove godine provesti u Austriji.
Države u niskom startu
Talijanski premijer Giuseppe Conte ističe da će strategija njegove vlade za ovogodišnju turističku sezonu biti poruka Talijanima da odmor provedu u Italiji. Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis najavljuje ovog ljeta summit Europske pučke stranke (kojoj pripada i HDZ) u Grčkoj – mediji tumače da tako želi pokazati da je Grčka sigurna destinacija i potaknuti Europljane sa sjevera i zapada da ljetuju tamo.
Europska unija trenutno možda i pokazuje volju za dogovorom, razmatra protokole i putovnice, ali kad je riječ o ljetu i turizmu, prilično je jasno: bespoštedna borba za svakog Europljanina, koji bi ove godine poželio malo odmoriti, već je počela.