Kako su vladika Irinej, patrijarh Porfirije i beogradski gradonačelnik ovaj tjedan u Srbiji oživjeli 90-e

Donosimo redoviti tjedni pregled događaja iz Hrvatske i svijeta

A Serbian Radical party supporter kisses photos of war crimes suspects Radovan Karadzic (L), Ratko Mladic (C) and Vojislav Seselj (R) at the party rally in Belgrade, 24 February 2006. Radovan Karadzic and Radko Mladic are the most wanted war crimes fugitives, while Vojislav Seselj has been detained at the UN tribunal in The Hague for three years, pending trial. A Serbian ultranationalist party on Thursday urged fugitive Bosnian Serb general Ratko Mladic not to surrender to the UN warcrimes court, despite mounting pressure on Belgrade to hand over one of the most wanted suspects of the Balkan wars in 1990s.       AFP PHOTO / DIMITAR DILKOFF (Photo by DIMITAR DILKOFF / AFP)
FOTO: AFP

Ukratko - ako je netko i pomislio da je život otišao dalje nakon rata, nije

Protekli tjedan bio je pun događaja. Od tragikomičnog prosvjeda desnice protiv Vlade, preko Erdoganovog regionalnog putovanja, Vladinih protukriznih mjera, do afere oko korupcije u pravosuđu, užasne nesreće vlaka, smrti britanske kraljice, do novog vala oživljavanja devedesetih u Srbiji, uspješne ukrajinske protuofenzive, europskog zlata vaterpolista i Dinamove pobjede, a na koncu i proslave 80. godišnjice osnutka partizanske mornarice.

Prosvjed

Ono što je pompozno najavljivano kao pravedni narodni bunt protiv zločinačke i nenarodne vlasti, završilo je očekivano kao ridikulozni skup krajnjih desničara, klerikalaca i pogubljenih ljudi koji podupiru svaku populističku akciju. To, naravno, ne znači da ova vlast nije zaslužila svaku vrstu kritika i da bi svaki pristojni premijer odavno raspustio Vladu i raspisao izbore, no ovakav prosvjed njihovom ostanku na vlasti samo pomaže.

Erdogan

Trostruki posjet novog turskog sultana, Erdogana, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, imao je za cilj bildanje njegovog ega, učvršćivanje ekonomskih interesa Turske, podršku Bakiru Izetbegoviću u predizbornoj kampanji i okupljanje ljudi fasciniranih autokratskim nacionalizmom.

Što jednako vrijedi i za Aleksandra Vučića, trojac iz BiH predsjedništva, kao i za Zorana Milanovića. Ako od svega ostane barem autoput između Beograda i Sarajeva i islamski kulturni centar u Sisku, bit će dobro. No, ono što je najtužnije je to da je oporbena, intelektualna i nevladina scena u regiji, s izuzetkom Hrvatskog novinarskog društva, odšutjela to o kakvom se tipu vlasti radi u Turskoj i koga se dočekuje kao etiopskog cara Haile Selasija svojevremeno.

Vladine protukrizne mjere

Bio je ovo i tjedan u kojem je Vlada donijela čitav niz protukriznih mjera koje uključuju ograničavanje cijena električne i toplinske energije, kao i cijena osnovnih prehrambenih namirnica, potom umirovljenički energetski dodatak i subvencije poduzetnicima, javnom i neprofitnom sektoru, poljoprivrednicima, ribarima, prometu, javni prijevoz. Drugim riječima, odluke nisu beznačajne, a koji će biti njihovi stvarni efekti, javnost nije imala prilike previše razmatrati, s obzirom da je tu životno važnu temu zasjenila smrt britanske kraljice Elizabete II.

Smrt britanske kraljice

Sasvim je jasno da smrt osobe koja je nadživjela svoju eru i koja je predstavljala neupitnu celebrity figuru na toj razini može zanimati ljude. Ali, ovolika posvećenost toj temi promjene na britanskom prijestolju, koje je simbolično i ne mijenja ništa bitno ni u politici Velike Britanije, kao i zemalja Commonwealtha, je nevjerojatna. Godinama sam mislio da jedino teoretičari zavjere pridaju britanskoj kraljici čarobnjačke moći, ali izgleda da sam se prevario.

Nesreća vlaka

Hrvatsku je proteklog tjedna potresla i stravična nesreća vlaka pred Novskom, koja je odnijela tri života i još jednom, vjerojatno opet tek na par dana, stavila u fokus sramotan odnos prema željeznicama.

Dok čitav svijet gleda kako ulagati u njega i modernizirati željeznički prijevoz, HŽ se raspada, do Splita ima jedna linija dnevno zimi, kolodvor u Pločama je prije par godina zatvoren, da bi tek na inzistiranje Željeznica Federacije BiH bio od ove godine opet otvoren, ali samo za vrijeme sezone, zbog dolaska vlaka iz Sarajeva.

Strategijom razvoja željeznice se nitko ozbiljno ne bavi, zaposlenika je sve manje, minusi logično sve veći, a o obnovi Unske pruge koja je slavodobitno najavljena nakon 2000. godine više nitko i ne govori.

Mito u pravosuđu

Bio je ovo i tjedan otkrivanja afere mita u pravosuđu, i to upravo one sutkinje koja je oslobodila Horvatinčića u procesu zbog smrti talijanskih nautičara, i to baš na temi mešetarenja atraktivnim zemljištem uz more. Riječ je, ukratko, o tipskom slučaju onoga što se u Hrvatskoj, mimo velikih ideoloških priča, događa. A bez stvarnog povjerenja u pravosuđe, države i njenog autoriteta i vjere u demokraciju jednostavno nema.

80. godišnjica partizanske mornarice

Nakon što su devedesetih, posebno u Dalmaciji, partizanski spomenici letjeli u zrak, atmosfera se ipak toliko promijenila da je ovog vikenda obilježena 80. godišnjica osnutka partizanske mornarice kraj Slomljenog krila u Podgori, a sve uz službenu suorganizaciju općine. Istina je da je antifašizam od početka u Ustavu zemlje i da admiral Škorpik ima ulicu na periferiji Zagreba, ali tek posljednjih godina ta baština je stekla istinsko pravo građanstva, što je jedna od ljepših vijesti uopće.

Žive devedesete u Srbiji

U Srbiji su, pak, devedesete nikad življe, zbog čega se teško odlučiti je li užasnija vijest to što je vladika Irinej odlikovao Vojislava Šešelja ili što je beogradski gradonačelnik Aleksandar Šapić ponosno objavio fotografiju s ratnim zločincem Veselinom Šljivančaninom.

A sve skupa u tjednu u kojem se i vrh SPC-a, točnije patrijarh Porfirije, javno izjasnio protiv održavanja Europridea u Beogradu, a usput odlikovao i Viktora Orbana. Ukratko, ako je netko i pomislio da je život otišao dalje nakon rata, nije.

Ukrajinska protuofenziva

Nakon što je rat u Ukrajini već duže vrijeme nestao iz fokusa javnosti, uspješna ukrajinska protuofenziva oko Harkova, vratila ga je u fokus, uz najavu moguće ratne prekretnice. No, za definitivnu potvrdu tog zaključka valja još neko vrijeme pričekati.

Dinamo

Je li pomoglo fizičko Mamićevo odsustvo ili to što se konačno ne rasprodaju ključni igrači na početku sezone, no Dinamo je postao ozbiljan europski klub, koji čak i u nevjerojatno teškoj skupini Lige prvaka više nije potpuni autsajder. Još kad bi Mamić definitivno ostao bez utjecaja, a stadion počeo sličiti na nešto, stvari bi bile još i bolje po zagrebački klub.

Europsko zlato

Vaterpolisti su, pak, u Splitu, nakon dvije iznimno teške utakmice protiv Italije i Mađarske, uzeli europsko zlato, pri čemu je jedna od ljepših scena te pobjede bila na licu izbornika Tucaka, kad je shvatio da nema dalje. O tome, pak, da će Spaladium arena nakon ovog finala staviti ključ u bravu i vjerojatno istrunuti kao spomenik Sanaderovom dobu i užasnim splitskim gradonačelnicima, drugom prilikom.