Kako Sveučilište dijeli novac od školarina? Boras daje više profesorima emeritusima nego studentima za stipendije
Objavljeni detalji oko raspodjele 155 milijuna za školarine. Najviše dobiva Borasov Rektorat
Način raspodjele i trošenje javnog novca na Sveučilištu u Zagrebu i dalje je u fokusu javnosti. Prvo je Telegram u ponedjeljak ekskluzivno objavio razmjere zapošljavanja u Rektoratu tijekom posljednjih šest i pol godina rektorskog mandata Damira Borasa; zaposleno je 87 ljudi, od toga 11 tijekom koronakrize i zabrane zapošljavanja. Jučer smo otkrili da razbujali Rektorat na plaće troši dva i pol puta više nego u vrijeme rektora Alekse Bjeliša. Mjesečno na plaće zaposlenih u Rektoratu sada odlazi više od 2,5 milijuna kuna.
Ozbiljnim pismom oglasio se jučer i sveučilišni Odbor za proračun. Upozorili su na niz situacija u kojima više nemaju nikakvu kontrolu nad financijama Sveučilišta, dapače, iz njihovog se pisma lako može iščitati da su gotovo sva ključna sveučilišna financijska pitanja isključivo u rukama rektora Borasa i njegovih najbližih suradnika.
Danas, pak, Jutarnji list donosi detaljne podatke o raspodjeli javnog novca kojeg država doznačava Sveučilištu svake akademske godine za studentske školarine. Od 155 milijuna kuna za školarine, najveći iznos – 37,8 milijuna kuna – odlazi na raspolaganje Borasovom Rektoratu, a fakultetima ostaju značajno manji iznosi.
Tri linije financiranja
Pojasnimo; Sveučilište se financira javnim sredstvima kroz nekoliko linija. Prvo, iz državnog proračuna financiraju se plaće zaposlenika Sveučilišta. Drugo, ukoliko potpiše programske ugovore s Ministarstvom – radi se o modelu financiranja sveučilišta prema ostvarenim rezultatima – Sveučilište za ugovorene i ostvarene rezultate godišnje može uprihoditi milijunske iznose. Programske ugovore iz posljednjeg ciklusa Sveučilište u Zagrebu nije potpisalo.
Treće, za svaku akademsku godinu država Sveučilištu doznačava određen iznos kojim subvencionira studentske participacije, tj. školarine po glavi studenta – u prošloj akademskoj godini zagrebačkom sveučilištu na račun školarina uplaćeno je 155 milijuna kuna. Upravo su na ovaj način financiranja, odnosno raspodjelu novca od školarina, upozoravali pojedini članovi Senata proteklih godina, prvenstveno zbog iznosa koji se od doznake za školarine izdvaja na raspolaganje Rektoratu.
Četvrtina novca od školarina ide Rektoratu
Od 155 milijuna kuna, koliko je država prošle akademske godine doznačila Sveučilištu u Zagrebu za školarine, 24,37 posto izdvaja se za Rektorat. Radi se o iznosu od 37,8 milijuna kuna.
Od toga iznosa, kako danas piše Jutarnji, Rektorat 10 posto ostavlja za svoje poslovanje; radi se o iznosu od 15,5 milijuna kuna. Ostatak ide na interventna sveučilišna sredstva (7,76 milijuna kuna) kojima također koordinira Rektorat, zatim još 2,3 milijuna kuna za međunarodnu suradnju, a 6,2 milijuna kuna za dodatak na mirovine profesorima emeritusima. Zanimljivo, za studentske stipendije izdvaja se 6 milijuna kuna, odnosno manje nego za umirovljene profesore u počasnom zvanju.
Fakultetima daleko manji iznosi nego Rektoratu
Nakon što se 37,8 milijuna kuna izdvoji Rektoratu, za 34 fakulteta i akademije Sveučilišta ostane 117,3 milijuna kuna pa fakultetima ostaju značajno manji iznosi od onoga koji ide Rektoratu. Na primjer, PMF je u prošloj akademskoj godini na račun državne doznake za školarine dobio 8,9 milijuna kuna, FER 10,5 milijuna, Fakultet strojarstva i brodogradnje 5 milijuna, Medicinski fakultet 7,4 milijuna kuna, Agronomski 4,8 milijuna kuna, Filozofski 9,8 milijuna, a Ekonomski nešto više od 10 milijuna kuna.
Sve su ovo iznosi nemjerljivi s onim kojeg, na ime školarina, za sebe izdvaja Rektorat po računici izdvajanja od 24,3 posto. Takav prijedlog raspodjele novca od školarina, u travnju 2019. Senatu je predstavila uprava Sveučilišta u Zagrebu na čelu s Borasom. Do tada su izdvajanja za Rektorat iz sume za školarine iznosila 17 posto, no Senat tada podržava Borasov prijedlog kojim će se za Rektorat iz doznake za školarine izdvajati gotovo 25 posto sredstava.
Zbog koga postoji Sveučilište?
Trebalo je to biti privremeno rješenje kojim bi se pokrpao minus Rektorata, kako su jučer u pismu naznačili članovi Odbora za proračun, no isti se iznos nastavio izdvajati i u narednim akademskim godinama.
Na ovaj način, piše Jutarnji, fakulteti u odnosu na period prije travnja 2019., gube sljedeće iznose: PMF 870.000 kuna, FER i Ekonomski fakultet po milijun kuna, Fakultet strojarstva i brodogradnje 490.000 kuna, Medicinski fakultet 725.000 kuna, Agronomski fakultet 466.000 kuna, Filozofski 960.000 kuna.
Uzevši u obzir podatke o raspodjeli popunjavanja radnih mjesta na Sveučilištu u proteklih pet godina, koje je u ponedjeljak objavio Telegram, a iz kojih proizlazi da je kadrovski daleko najviše prosperirao Rektorat; uzevši u obzir i podatke o raspodjeli novca za školarine, gdje također najviše prosperira Rektorat, nameće se jedino logično, nažalost retoričko pitanje – postoji li Sveučilište zbog studenata ili zbog Rektorata?