Politika & Kriminal

Kako trenutno stoje EU članice koje bi trebale povući i hrvatsko gospodarstvo

S Njemačkom, Italijom i Slovenijom imamo intenzivne trgovinske i turističke veze. Ovakvo je trenutno zdravstveno i gospodarsko stanje u tim državama

FOTO: AFP
Za još članaka ovog autora pretplatite se na newsletter autora.

Kad je, nakon 15 sati vožnje, vlak pun turista stigao na kolodvor, činilo se da se život nastavlja tamo gdje je u proljeće naprasno stao. Početkom srpnja 2020. godine, tri i pol mjeseca nakon što je pandemija koronavirusa blokirala cijelu Europu, razdragani putnici iz Češke i Slovačke iskrcali su se u Rijeci.

Dolazak vlaka iz Praga poklopio se s početkom trećeg kvartala, zbog turizma izuzetno važnog za hrvatsko gospodarstvo. O novoj ljetnoj sezoni u ovom je trenutku, dakako, još uvijek prerano govoriti: u naredna tri-četiri mjeseca, štošta se može promijeniti, uključujući i jedan od ključnih elemenata – koliko će brzo europske zemlje uspjeti prevladati trenutne probleme s usporenim cijepljenjem protiv Covida-19.

Europa: zabrinjavajuća situacija

Može se, međutim, predviđati da će na stanje našeg gospodarstva utjecati ono što se događa u zemljama s kojima imamo intenzivne gospodarske i turističke veze. Mada je godina na početku, a špica sezone relativno daleko, provjerili smo kakva je trenutno situacija u državama koje bi, posredno, mogle utjecati i na naš gospodarski oporavak.

U cijeloj Europi stanje s pandemijom u ovom momentu nije baš ohrabrujuće. Sve se češće govori o mogućem trećem valu, niz država – uostalom, i Hrvatska – suočeno je s rastom broja novootkrivenih slučajeva zaraze, dok dio zemalja ponovno najavljuje zatvaranje, što za sobom povlači i gospodarske posljedice.

Njemačka: na rubu trećeg vala

U takvim okolnostima upozoravajuće vijesti ovih dana stižu iz Njemačke, najjače europske ekonomije, koja zbog svoje veličine utječe na cijelu Europsku uniju, a onda i na Hrvatsku. Prošlotjedni podaci Državnog zavoda za statistiku potvrdili su da je ta država, po vrijednosti izvoza i uvoza, i u pandemijskoj godini bila naš prvi trgovinski partner iz EU-a. Lani je, osim toga, na Jadran stiglo najviše gostiju upravo iz Njemačke, oko 1,4 milijuna – gotovo dvostruko više nego iz, primjerice, Slovenije.

Početkom ožujka njemačke vlasti dogovorile su da će se zemlja početi otvarati u fazama. No, ublažavanje restrikcija ovisi o brzini širenja zaraze: bude li se situacija pogošavala, ograničenja će ponovno biti uvedena. Baš danas iz Instituta Robert Koch stiglo je ozbiljno upozorenje – zaraza se opet širi eksponencijalno.

“Upravo smo na krilu trećeg vala. To se više ne može osporiti. I u ovom trenutku ublažili smo ograničenja, što je ubrzalo eksponencijalni rast”, izjavio je epidemiolog RKI-ja Dirk Brockmann za televiziju ARD, prenosi Reuters.

Italija: ‘ukinut’ uskršnji vikend

Pri vrhu ljestvice europskih država, s kojima Hrvatska ima intenzivne trgovinske i turističke zemlje, redovito je i Italija. Tako je bilo i prošle godine: statistika DZS-a o uvozu i izvozu za 12 lanjskih mjeseci, Italiju svrstava na drugu poziciju, iza Njemačke, a po broju turističkih dolazaka u top deset europskih zemalja.

Italija, koja je prije godinu dana bila prva europska država u karanteni, sada je ponovno u djelomičnom lockdownu. Većina Talijana od ponedjeljka živi pod restriktivnim mjerama, kojima vlada u Rimu pokušava usporiti širenje zaraze. U normalnim godinama hrvatski turistički djelatnici redovito su računali da će im za produženi uskršnji vikend talijanski gosti popuniti sobe i apartmane.

Ove godine o tome ne treba niti razmišljati: talijanska vlada namjerava za Uskrs dodatno postrožiti mjere, pa će cijela zemlja od 3. do 5. travnja biti proglašena tzv. crvenom zonu, područjem u kojem vrijede najstroža ograničenja, primjerice, zatvaranje svih trgovina koje nisu nužne i zabrana izlaska iz kuća, osim zbog kupovine namirnica, posla ili zdravstvenih razloga.

Slovenija: bolje, ali ne i idealno

U susjednoj Sloveniji, pak, situacija se, zasad, počela smirivati. Uz Njemačku i Italiju, Slovenija je godinama najveći vanjskotrgovinski partner Hrvatske s područja Europske unije, što su potvrdili i podaci o robnoj razmjeni u 2020. godini koje je zavod za statistiku objavio prošlog četvrtka.

I u turizmu su slovenski gosti pri vrhu ljestvice. U lanjskoj pandemijskoj sezoni stiglo je gotovo 770 tisuća Slovenaca, što je, doduše, upola manje nego gostiju iz Njemačke, no Slovenija je ipak bila drugo emitivno tržište za domaći turizam. Veze Hrvatske i Slovenije pritom su još i intenzivnije, kad se uzme u obzir da puno ljudi iz susjedne zemlje na hrvatskoj obali ima kuće za odmor, pa redovito ljetuju u Hrvatskoj.

Unatoč nešto povoljnijoj situaciji – prema dostupnim podacima, sedmodnevni prosjek novih potvrđenih slučajeva zaraze stagnira – vlada u Ljubljani zaključila je da još nije vrijeme za ozbiljnije ublažavanje mjera. Od prošlog tjedna, primjerice, škole opet rade uživo, dok su terase restorana i kafića otvorene tek u dvije od 12 slovenskih regija. Stanje je “stabilno, ali ne i idealno”, ocjenila je epidemiologija Mateja Logar koja vodi savjetodavni tim za Covid-19.

Gospodarstvo: BDP u padu

Mjere kojima se nastoji usporiti i suzbiti širenje zaraze nužno imaju i gospodarske posljedice. Europski statistički ured objavio je prije tjedan dana podatke o BDP-u u eurozoni i EU koji su pokazali da je Hrvatska u zadnjem kvartalu prošle godine bila među državama s najvećim godišnjim padom BDP-a.

U posljednja tri mjeseca 2020. godine domaće gospodarstvo palo je za 7,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pandemija je ozbiljno uzdrmala i naše najvažnije trgovinske partnere u EU, ali je udar na njihov BDP ipak bio nešto blaži: talijanski je pao za 6,6 posto, slovenski za pet posto, a njemački za 3,6 posto.

Otkrijte još članaka kao ovaj u Telegramovim newsletterima

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu