Nekad je nužno odabrati stranu

Kako Vlada misli spriječiti da se s EU fondovima ponavljaju ovakvi slučajevi kao u Požegi?

Pitali smo državna tijela u sustavu upravljanja EU fondovima jesu li i kako reagirali na aktualna medijska otkrića

Premijer Andrej Plenković prošli tjedan je potvrdio da je zbog afere s tajnim snimkama gradonačelnik Požege i HDZ-ov saborski zastupnik Darko Puljašić dao ostavku na svoj saborski mandat. Hoće li za njega biti sankcija i u stranci, odlučit će županijska organizacija HDZ-a.

To je, zasad, sukus političkih reperkusija priče koju je prošloga tjedna objavio Telegram. No, osim ostavke i političkih posljedica, ova je epizoda nanovo otvorila i pitanje kako se raspodjeljuje i koristi novac Europske unije te na koji način država kontrolira njegovo trošenje.

Je li država reagirala?

U aktualnom slučaju iz Požege, iz EU fondova sufinancirana je energetska obnova višestambenih zgrada. Na snimkama, koje je pisao Telegramov Drago Hedl, zabilježeno je kako gradonačelnik i njegov zamjenik nagovaraju tadašnjeg direktora gradske tvrtke Komunalac s kime treba raditi poslove na tom projektu.

Nakon objave snimki, na adrese državnih institucija, od Vlade na niže, poslali smo isti upit. Njegova je suština: je li državni administrativni (a ne istražni) aparat – dakle, onaj koji je zadužen da upravlja sustavom EU fondova, te u njemu utvrđuje eventualne nepravilnosti– na ovaj aktualni slučaj reagirao. Kratki odgovor – još nije. Ali tvrde da hoće.

Kontrola dokumentacije

Duža i detaljnija verzija pojašnjenja stigla nam je iz nadležnih državnih institucija, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. S obje adrese kažu da će ponovno provjeriti što se događalo u spomenutom projektu u Požegi.

To je prije svega zadatak Fonda, objašnjavaju, kao tzv. posredničkog tijela razine 2. Taj birokratski naziv koristi se za tijela koja provjeravaju, primjerice, jesu li u nekom projektu stvarno isporučeni proizvodi i usluge koji su plaćeni, jesu li izdaci koje je korisnik prijavio stvarno postojali i tako dalje.

Fond će, u ovom slučaju, kontrolu provesti ponovno. „Projekti energetske obnove višestambenih zgrada sufinanciranih iz EU fondova u Gradu Požegi su završeni, no obzirom na informacije dostupne u medijima, Posredničko tijelo razine 2 Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost izvršit će ponovnu provjeru dokumentacije projekata”, odgovorili su iz Fonda na naš upit.

Koje su moguće posljedice

Da će Fond opet provjeravati dokumentaciju projekata, potvrđeno nam je i iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. U opširnom odgovoru na naš upit, iz tog resora detaljiziraju kako su se provodili projekti (sklopljeno je, navode, ukupno 13 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i svih 13 projekata je završeno) te koliko je puta, dok je posao trajao, Fond radio provjere.

Iz Fonda, pak, ističu da će, ako prilikom ponovne provjere utvrde nepravilnosti, “poduzeti daljnja postupanja”, u skladu s propisanim procedurama. Iako to ne spominju, općenito je pravilo da u slučaju nepravilnosti iznos kojim se projekti sufinanciraju iz EU fondova može biti i umanjen. Na to je, uostalom, na spornim snimkama upozorio i sad već bivši direktor tvrtke Komunalac koji je inzistirao da se posao mora odraditi po zakonu.

Efikasnija reakcija države

Kako je pisao Drago Hedl, bivši direktor na kraju je ostao pri svome i pozvao i tvrtke iz drugih gradova da konkuriraju za posao, kako bi izbjegao mogućnost da bude nekog dogovora sa strane. Na taj su način, zbog veće konkurencije, troškovi bili manji za pola milijuna kuna.

Prema tome, nepravilnosti – barem onih koje se spominju na snimkama – u naknadnoj provjeri dokumentacije teško da će se naći. No, država bi morala biti u stanju osigurati da ovakvi slučajevi ne ovise o pojedincima, nego da postoji efikasniji sustav koji će bilo kakve pokušaje pritiska i skupog favoriziranja sasjeći u korijenu.