Kakve su šanse da pregovori koji upravo počinju u Beču zaustave rat u Siriji?

John Kerry i Sergej Lavrov navodno će ponuditi neke mjere za ublažavanje krize

US Secretary of State John Kerry (C L) and Russian Foreign Minister Sergei Lavrov (C R) chat before talks with 17 nations, the European Union and United Nations at the Hotel Imperial on October 30, 2015 in Vienna, Austria. Kerry and other leaders are in Vienna to discuss solutions to the conflict in Syria. AFP PHOTO / JOE KLAMAR
FOTO: AFP

Na dosad najširim mirovnim pregovorima od početka rata u Siriji, koji počinju danas u Beču i na kojima će sudjelovati Iran, Saudijska Arabija i SAD, sudionici će se pokušati dogovoriti kako okončati jedan od najopasnijih svjetskih sukoba u zadnjih nekoliko desetljeća.

Na pregovore nisu pozvani ni sirijska vlada ni oporba, već će se rješenje nastojati dogovoriti u suradnji dviju zemalja koje su u toj regiji zapravo oponenti – Irana, koji podržava režim Bašara al-Asada, i Saudijske Arabije, koja je na strani Asadovih protivnika, piše Guardian.

Uoči razgovora nije bilo promjena u tvrdokornim pozicijama obje strane pa je nada u napredak mala. U protekle četiri godine Iran nije odustao od svog inzistiranja da Asad ostane na čelu Sirije, kao i da se očuva njegov utjecaj u Damasku, što je usko povezano s odnosom prema Izraelu. S druge strane, Saudijska Arabija inzistira na Asadovu odlasku s vlasti, nakon čega bi prijelazna vlada trebala utrti put do mira.

Rusija postala bitan faktor

Nakon što se krajem rujna u sirijske sukobe uplela Rusija, ta je zemlja također postala bitan faktor u rješavanju krize. Moskva je istaknula da podržava priopćenje sastavljeno nakon dva ranija sastanka u Ženevi, na kojima sirijski čelnici ipak nisu uspjeli postići dogovor. No, Vladimir Putin je ranije ovog tjedna glatko odbio prijedlog da Asad odstupi i pozvao ga da dođe u Moskvu u posjet, umjesto da ga potakne na raspisivanje prijevremenih izbora.

Na svakom je koraku vidljivo pomanjkanje zajedničkih stavova, čak i kad se radi o borbi protiv tzv. Islamske države – sporno je tko se treba i gdje točno te protiv koga boriti. Regionalni vojni dužnosnici i dalje inzistiraju na tome da Rusija usmjeruje najmanje 85 posto svojih zračnih napada na položaje sirijske oporbe, a ne na one ISIS-ove, koji su istočnije.

U međuvremenu, Amerika nakon uspjeha nuklearnih pregovora s Iranom nastoji rebrendirati tu zemlju kao ‘dobrog susjeda’, iako su taj sporazum oštro odbacili Rijad, Katar i zemlje Zaljeva, čiji su predstavnici također doputovali u Beč. Jedan je viši diplomat kazao: “Pozvali su grabežljivce na gozbu. A očekuju da budu pristojni i dobro se ponašaju prema konobaru”.

Sirija dovedena do točke raspada

Regionalni i svjetski promatrači kažu da su oštre suprotnosti koje vladaju u Siriji dovele zemlju do točke raspada. Više od polovice prijeratnog stanovništva zemlje od 20 milijuna ljudi je raseljeno, veliki broj je otišao iz države, a više od 300.000 ih je od ljeta krenulo prema Europi. Ruske intervencije, zbog kojih je nad sjeverozapadnom Sirijom uspostavljena zona zabrane letenja, služe zapravo više interesima Rusije nego što štite ljude koji još ondje žive.

Uoči summita američki državni tajnik John Kerry rekao je kako su on i njegov ruski kolega Sergej Lavrov dogovorili nekoliko koraka koji bi mogli smanjiti intenzitet sukoba. Kerryjeva inicijativa može postati središnja točka sastanka čiji će sudionici sada po prvi put biti u istoj prostoriji.

Diplomacija SAD-a dosad je više puta pokazala svoju nemoć po ovom pitanju, no sada bi se to možda moglo promijeniti, smatraju neki saudijski ministri. “Ako se to bude promijenilo, makar i s oštrijim priopćenjem nakon sastanka u Beču, onda je to dobra stvar”, rekao je jedan viši saudijski dužnosnik. “Ali, sukob neće ovdje biti okončan, a ni u skorije vrijeme.”