Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kakve su uopće šanse da Europa ne padne u ekonomsku krizu nakon ovog kaosa u Italiji?

Koronavirus, politički i ekonomski, prijeti Europskoj uniji: mogu li gospodarstvo, Schengen i solidarnost preživjeti ovu krizu?

ZADNJA IZMJENA: ožu 9, 2020
Foto: Getty
Što se upravo događa s koronavirusom:

Panika zbog posljedica epidemije koronavirusa širi se Europom. Drakonske mjere koje je u nedjelju uvela Italija, u pokušaju da spriječi širenje zaraze – stavljajući praktički u karantenu 16 milijuna ljudi na sjeveru zemlje – izazvale su podrhtavanje u cijeloj Europskoj uniji i šire. Od Pariza do Praga širi se strah da će i druge europske države biti prisiljene na radikalne poteze koji će europsko gospodarstvo gurnuti u nove probleme, moguće i novu recesiju.

U ovaj tjedan, Europa ulazi s rastućim strahom od vrlo izvjesnog gospodarskog udara, dok se burze, kako javljaju svjetski mediji, pripremaju za najveći pad još od financijske krize 2008. godine. Cijene dionica na azijskim burama jutros su zabilježile oštar pad – zbog epidemije koronavirusa, ali i neočekivanog pada cijena nafte – a sličan se scenarij očekivao i na europskim burzama. Posljedice se osjećaju i u drugim područjima; zabranjuju se masovnija okupljanja, a u pitanje sve više dolazi schengenski prostor slobodnog kretanja bez graničnih kontrola. Svakodnevni život Europljana preokreće se naglavačke.

Jesu li drakonske mjere učinkovite?

Italija, koja je od europskih zemalja najteže pogođena koronavirusom, zasad je jedina uvela doista drastične mjere nezabilježene u novijoj povijesti demokratskih zapadnoeuropskih društava. Gotovo cijeli sjever zemlje odsječen je od ostatka države, a policija, civilna zaštita i zdravstvene vlasti provjeravaju putnike na željezničkim terminalima u zračnim lukama. Pitanje koje muči mnoge, kako u Italiji, tako i šire jest mogu li se takve bespresedanske restrikcije uopće učinkovito provoditi?

Talijanska vlada nada se da će javnost biti odgovorna i kooperativna jer je to jedino kakvo-takvo jamstvo da će drakonske mjere imati učinka. Njezina nastojanja podržale su javne ličnosti koje preko društvenih mreža pozivaju Talijane da ostanu kod kuće, na čemu im se preko Twittera zahvalio talijanski ministar kulture Dario Franceschini. Problem je, međutim, i u tome što je dio ljudi napustio zone u kojima su sada propisana ograničenja jer je vijest o mjerama procurila u javnost prije nego što su uvedene. Ne želeći biti zatvoreni u ogromnoj karanteni, ljudi su požurili u druge dijelove Italije, koji nisu zahvaćeni drastičnim mjerama. Krenuli su, dakle, i prema jugu zemlje koji će se, bude li se zaraza proširila, još teže nositi s epidemijom od osjetno bogatijeg sjevera.

Hoće li iz Italije krenuti nova kriza?

Mjere ograničenja kretanja, uz zatvaranje muzeja, kazališta, skijališta i drugih mjesta u kojima je moguće okupljanje većeg broja ljudi, primarno su, dakle, pogodile bogatije i razvijenije sjeverne dijelove zemlje, uključujući financijski i gospodarski centar Milano te poznata talijanska turistička središta. Posljedice je lako predvidjeti: taj dio Italije stvara trećinu talijanskog BDP-a i oko 40 posto izvoza.

Ostatak Europe stoga opravdano strepi. Nijemci strahuju da će talijanske mjere naštetiti njihovoj autoindustriji, koja je već pogođena manjom potražnjom na azijskom tržištu, dok se istovremeno upozorava da bi iz Italije mogla krenuti nova ekonomska i financijska kriza. Italija je duboko zadužena zemlja, zbog koronavirusa morat će se zadužiti dodatno, pa se javlja bojazan da bi je to, uz ionako slabo gospodarstvo, moglo gurnuti dublje u ekonomske probleme. A riječ je o trećem gospodarstvu eurozone, koje je, usput rečeno, jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske.

U razgovoru za La Reppublicu, talijanski premijer Giuseppe Conte najavio je i dodatno povećanje potrošnje, nakon što je prošlog tjedna njegova vlada obećala pomoć gospodarstvu u iznosu od 7,5 milijardi eura. Za izlazak iz ove krize, “upotrijebit ćemo sve ljudske i ekonomske resurse”, izjavio je za talijanski dnevni list. Europi je, pak, poručio da se ne može suočiti s ovakvom izvanrednom situacijom koristeći uobičajene mjere.

Što će poduzeti Europska unija?

Mada još nisu uvele restrikcije kakve upravo provodi Italija, sa zebnjom se ovoga tjedna gleda prema Francuskoj i Njemačkoj, gospodarski i politički ključnim državama EU-a, koje imaju sve veći broj potvrđenih zaraza koronavirusom. Francuska je već dogovorila zabranu javnih događaja s tisuću ili više sudionika, u Njemačkoj je ministar zdravstva Jens Spahn pozvao lokalne vlasti da učine isto – jer savezna vlada nema tu ovlast – a Sjeverna Rajna-Vestfalija, pokrajina s najvećim brojem stanovnika, najavila je da će poslušati preporuku.

Očito je da se strah od epidemije širi, pa se tako šire i preventivne mjere, što će nužno imati ozbiljne ekonomske posljedice. O njima razmišlja francuski ministar financija Bruno Le Maire koji od Europske unije traži da smisli “golemi” plan za poticanje gospodarstva kako bi se mogla nositi s posljedicama epidemije. Francuski ministar smatra da Europa mora naći način da izbjegne rizik da nakon epidemije uslijedi nova ekonomska kriza. Uostalom, od one otprije desetak godina još se nije do kraja niti oporavila. U razgovoru za radio France Inter, kako prenosi Reuters, Le Maire najavljuje da će sljedećeg tjedna s europskim kolegama razgovarati o iznosu koji bi bio potreban za plan poticanja europskog gospodarstva.

Gdje je nestala bazična EU solidarnost?

Epidemija koronavirusa sve se više pokazuje i kao politički problem za Europsku uniju. U pitanjima zdravstva zemlje članice su samostalne, što se dosta slikovito pokazalo upravo na ovom primjeru jer svaka država uvodi vlastite mjere, a pritom nestaje bazična solidarnost koja bi trebala doći do izražaja baš u ovakvim, kriznim situacijama.

Lisabonski ugovor, na kojem funkcionira EU, na desetke mjesta spominje solidarnost, no ona je, po svemu sudeći, u slučaju epidemije koronavirusa izostala. Njemačka i Francuska uvele su ograničenja na izvoz zaštitne opreme, poput zaštitnih maski i rukavica, potrebne u suzbijanju širenja zaraze. To je razljutilo druge članice: zbog takvih jednostranih odluka, belgijska ministrica zdravstva Maggie De Block kritizirala je Pariz i Berlin na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu. “Ovo nije u duhu Europske unije”, kazala je, kako prenosi Hina, belgijska ministrica. Duh EU-a, međutim, očito se povlači pred strahom od epidemije.

Hoće li kriza srušiti Schengen?

Koronavirus zaprijetio je i jednom od najistaknutijih postignuća Europske unije. Još na početku širenja zaraze, pojavile su se sumnje u mogućnost da ovu zdravstvenu krizu netaknut prevlada schengenski prostor, područje u kojem nema graničnih kontrola među državama članicama. Virus, dakako, ne poznaje granice, ali će ga vlasti u pojedinim europskim zemljama ipak pokušati zaustaviti na granicama.

Prema pisanju njemačkih medija, nasumične provjere na granicama uvela je Češka, koja je članica Schengena od 2007. godine i okružena je sa svih strana schengenskim državama. Policija će, javljaju mediji, dijeliti informativne letke na deset graničnih prijelaza s Njemačkom, Austrijom i Slovačkom, a uz to, pojedinim putnicima koji se vraćaju u zemlju nasumično će se mjeriti temperatura.

Češki premijer Andrej Babiš još je u nedjelju apelirao na svog talijanskog kolegu Contea da pozove Talijane da zasad ne putuju po Europi. “Italija bi trebala zabraniti svojim građanima putovanja po Europi, jer to ne možemo narediti u Schengenu”, kazao je, prenosi Hina, na češkom tv kanalu CT. No, češka vlada je očito procijenila da apel neće biti dovoljan. U međuvremenu je i Poljska, javlja agencija Reuters, najavila da će na granicama provoditi sanitarne kontrole.

U Britaniji uveli restrikcije na kupnju

Ujedinjeno Kraljevstvo zasad neće uvoditi mjere poput zabrane javnih događaja s velikom publikom, javili su tamošnji mediji nakon jutrošnjeg izvanrednog sastanka koji je sazvao premijer Boris Johnson. Zasad, smatraju, nema potrebe da se, primjerice, odgađaju sportski događaji, ali je britanska vlada u kontaktu sa sportskim udruženjima pa niti nove mjere nisu isključene. Britanija više formalno nije u EU, ali u ovoj zdravstvenoj krizi u stopu prati što poduzimaju članice Unije.

O reakcijama na koronavirus britanska vlada razgovara i s trgovcima. Preko vikenda je BBC izvijestio da su neki (još uvijek rijetki) trgovci već uveli vlastite mjere, u fizičkim trgovinama ili pri online prodaji, ograničivši količinu proizvoda koju građani mogu kupiti. Tako se, prema tvrdnjama BBC-ja, u pojedinim trgovačkim lancima može kupiti samo po pet komada proizvoda poput antibakterijskih gelova i maramica te nekih vrste konzerviranog povrća. Svrha je, očito, spriječiti da pojedinci, u strahu od koronavirusa, isprazne police, a drugi ostanu kratkih rukava.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
379 članaka Više o autoru
Više s weba