Kakvo bezočno lažiranje povijesti: U Osijeku Reihl-Kira proglasili žrtvom velikosrpske agresije
Šefa osječke policije ubio je pripadnik rezervnog sastava MUP-a Hrvatske
Josip Reihl Kir, šef osječke policije ubijen prije 30 godina, 1. srpnja 1991., godine na cesti između Osijeka i Tenje, žrtva je velikosrpske agresije na grad Osijek, Osječko-baranjsku županiju i Republiku Hrvatsku. Njega, dakle, nije ubio Hrvat Antun Gudelj, pripadnik rezervnog sastava MUP-a Hrvatske, već je Reihl-Kir poginuo od velikosrpske ruke. Ova mala revizija povijesti uklesana je na spomen obilježju koje je poginulim osječkim braniteljima i građanima podigao Grad Osijek, povodom Dana hrvatskih branitelja, 28. lipnja 2012.
Spomen obilježje nalazi se, pak, u Kapelici mira, na lijevoj obali Drave, u blizini Sportsko-rekreacijskog centra Copacabana i ondje se, prigodom raznih obljetnica vezanih uz Domovinski rat, polažu vijenci i cvijeće. Jednako kao i Reihl-Kir, žrtva velikosrpske agresije je i bivši potpredsjednik Izvršnog vijeća Grada Osijeka Goran Zobundžija, čije se ime također nalazi na popisu ubijenih branitelja.
No, i njega je, kao i šefa osječke policije, ubio Antun Gudelj. Uz Reihl-Kira i Gorana Zobundžiju, Antun Gudelj je na kontrolnom punktu kojeg su držali pripadnici rezervnog sastava MUP-a, ubio i Milana Kneževića, gradskog vijećnika, a teško ranio Milana Tubića, predsjednika tadašnje Mjesne zajednice Tenja.
Ubojica bježi u Australiju
Svi oni tog kobnog 1. srpnja 1991. bili su u automobilu Milana Kneževića i vraćali su se na pregovore u Osijek iz Tenje kada je Gudelj, znajući tko je u automobilu, jer su Reihl-Kir i Zobundžija prije toga dva puta prešli istu nadzornu točku, počeo sumanuto pucati iz kalašnjikova. Samo u šefa osječke policije tada je ispalio 16 metaka.
Gudelj je, kao što je poznato, iako u društvu nekoliko rezervnih policajaca hrvatskog MUP-a, koji su osiguravali ulazak u Osijek, hladno odšetao s mjesta trostrukog ubojstva, da bi nekoliko dana nakon toga pobjegao u Australiju. Suđeno mu je u odsutnosti, pa je dobio 20 godina zatvora. No, 1996. Gudelj se pojavljuje u frankfurtskoj zračnoj luci gdje ga, temeljem naloga Interpola, njemačka policija uhićuje i izručuje Hrvatskoj.
Čini se, a kasniji razvoj događaja to potkrepljuje, da je Gudelj bio nagovoren na povratak jer je serija BBC-ija Smrt Jugoslavije, u kojoj se govorilo i o ubojstvu Reihl-Kira, prikazana i u Australiji. Tada su tamošnji novinari počeli propitkivati tko je taj čovjek i kako je moguće da se osuđeni trostruki ubojica nalazi na slobodi u njihovoj zemlji.
Amnestija za trostrukog ubojicu
U studenom 1996. Gudelj iz Osječkog zatvora podnosi zahtjev za obustavu kaznenog postupka pozivajući se na Zakon o općem oprostu. Vrhovni sud usvojit će Gudeljevu žalbu na odbijajuće rješenje Županijskog suda u Osijeku, pa se temeljem Zakona o oprostu obustavlja kazneni postupak, Gudelj postaje slobodan čovjek i ponovno odlazi u Australiju.
Zagrebački odvjetnik, u međuvremenu preminuli Slobodan Budak, koji je zastupao udovicu ubijenog šefa osječke policije, Jadranku Reihl-Kir, sredinom 1997. piše ustavnu tužbu protiv rješenja o obustavi postupka, a Državno odvjetništvo krajem ljeta te godine protiv istog rješenja podnosi zahtjev za zaštitu zakonitosti. Ustavna tužba bit će usvojena.
Bezobzirna revizija povijesti
Na zahtjev Hrvatske Australija će u rujnu 2006. Gudelja uhititi u Sydneyu, a 15. srpnja 2007., 16 godina nakon ubojstva, izručiti ga Hrvatskoj. Sudit će mu se po treći put i ponovno će biti osuđen na 20 godina zatvora.
No, zahvaljujući spomen obilježju u osječkoj Kapelici mira, Gudelj je 2012. ponovno, po drugi put, amnestiran. Ondje naime piše kako je Reihl-Kir žrtva velikosrpske agresije, mada je njegov ubojica, Hrvat Antun Gudelj, poznat od prvoga dana i mada mu se u Hrvatskoj za to ubojstvo, u kojem je ubio još dvoje ljudi, a jednog teško ranio, sudilo čak tri puta.