Kakvo iznenađenje. Testiranje kod obiteljskih liječnika se pretvara u kaos: 'Mnoge ordinacije još nisu dobile brze antigenske testove'
Iz KOHOM-a predviđaju veliki epidemiološki problem zbog miješanja potencijalno zaraženih s ljudima koji imaju kronične bolesti
Testiranje brzim antigenskim testovima od danas se provodi u većini ordinacija liječnika obiteljske medicine. Liječnici primarne zaštite se od najave ministra zdravstva Vilija Beroša žestoko protive tome i u više navrata su ustvrdili kako nemaju vremena, ali i prostora testirati pacijente. Tvrde i da će testiranje u njihovim ordinacijama ugrožavati ljude.
Primarni liječnici su se i danas obrušili na Beroša i njegovo ministarstvo. Tako je Jadranka Karuza iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM-a) za HRT rekla da je uvođenje brzog testiranja kod obiteljskih liječnika “nalet i atak na naše ordinacije”. Napomenula je kako su liječnici i ranije testirali brzim antigenskim testovima, ali povremeno i sporadično.
“Službenu obavijest od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva zaprimili smo u petak. Nažalost, to nije prvi puta da tako važne odluke, koje zahtijevaju i infrastrukturno i kadrovsko preustrojavanje, primamo u petak, a one stupaju na snagu već u ponedjeljak. Također nije prvi puta da doznajemo za važne odluke od našeg Ministarstva zapravo iz medija”, poručila je Karuza.
‘Veliki epidemiološki problem’
Karuza je ustvrdila kako mnoge ordinacije još nisu dobile brze antigenske testove unatoč informacijama da je većina ordinacija spremna. Tako potencijalno zaraženi građani u većini mjesta, koji dođu do svojih liječnika kako bi se testirali, to neće moći napraviti.
Miješanje potencijalno zaraženih ljudi s onima koji imaju kronične tegobe, a koji su uglavnom stariji, u čekaonicama Domova zdravlja, Karuza je opisala “velikim epidemiološkim problemom”. Napomenula je i kako građani brzim testiranjem neće moći dobiti EU covid potvrdu, nego da je za to i dalje potreban PCR test.
Beroš je prošlog tjedna rekao kako će covid potvrda na temelju brzog antigenskog testa vrijediti isključivo u Hrvatskoj, jer se na razini EU-a negativni rezultat na brzom testu ne priznaje za dobivanje covid potvrde.
‘Od 50 pacijenata, samo pet ih je bilo negativno’
Karuza je istaknula i još jedan problem – administracijski. “Jedna osoba će testirati, a druga je potrebna kako bi ispisivala rezultate testa i sve ostalo što je potrebno”, kazala je Karuza.
“Zemlja smo koja ima gotovo najblaže epidemiološke mjere u EU. Imamo situaciju da se tih mjera malo tko pridržava, a niti se kontroliraju niti sankcioniraju. Znalo se da nam slijedi adventsko vrijeme, blagdani, skijanje, povratak djece u škole. Mogao se očekivati nagli porast broja zaraženi”, opisala je i dodala:
“Prošli tjedan sam imala više od 500 kontakata s bolesnicima u ordinaciji, 50 sam ih poslala na PCR test, a samo pet ih je bilo negativno, a vrlo vjerojatno će postati pozitivno s obzirom na epidemiološku situaciju u obitelji. Simptomi su takvi da je test vjerojatno bio lažno negativan.”