Kampanje na Facebooku dovele su do Trumpa i Brexita, a mi i dalje ne reguliramo tko to financira. Zašto?
Zanimljivo, Hrvatska podupire sve napore EU za što većom transparentnošću političkih on-line kampanja
Zovu ih “dark ads” i predstavljaju kao jedan od većih problema demokracije danas. Radi se o oglasima koji se pojavljuju u političkim kampanjama, posebno na društvenim mrežama, a za koje se ne zna točno ni tko ih plaća, ni koliko, ni kome se točno i kad prikazuju.
Jasno je koliko time odskaču od precizno reguliranih pravila izbornih kampanja, s postavljenim limitima, izvorima financiranja i strogo definiranom transparentnošću izvještavanja. Mnogi analitičari tvrde i da su “dark ads” imali značajan utjecaj na izbor predsjednika SAD-a i referendum o Brexitu 2016. godine.
Precizno ciljanje
Na domaćem terenu nije teško zamisliti primjer takve vrste političke kampanje; na primjer da se u posljednjih tjedan dana pred izbore, na Facebooku ciljanoj grupi, recimo umirovljenicima koji su radni vijek proveli u brodogradnji, plasira oglas u kojem iz naslova vrišti kako je otkrivena veza Plenkovića/Bernardića/Petrova/Sinčića s izvlačenjem novca iz Uljanika.
Ili da se korisnicima koji često lajkaju tekstove lijevih političara i pjesme punk bandova, na timelinu pojavljuje oglas u kojem stoji kako Dalija Orešković/Bernardić/Mrak-Taritaš pripremaju privatizaciju zdravstva. A da pritom – u niti jednom slučaju – nije naznačeno ni da se radi o predizbornim oglasima i da se ne zna tko ih je platio, niti da su uopće – objavljeni.
Mogućnosti su prilično neograničene.
Transparentnost koja šteka
Stoga su posljednjih godina zapadne demokracije, uključujući i Europsku uniju, žestoko pritisnule najveće internetske društvene mreže i oglašivače da u izbornim kampanjama što transparentnije prikažu sve političke oglase na svojim servisima, izvor njihovog financiranja, ukupni trošak… Facebook, Google i Twitter obavezali su se na veću transparentnost, no stvar prilično šteka (mreže se, recimo, bore s tim kako spriječiti oglašivače da – lažu) i veliko je pitanje kako će sve skupa funkcionirati na izborima za Europski parlament koji su krajem svibnja, a za koje kampanja u Hrvatskoj počinje već za otprilike dva tjedna.
Prije mjesec dana Vijeće EU usvojilo je zaključke za osiguravanje slobodnih i poštenih izbora za Europski parlament. Među tim zaključcima, koje podržava i Hrvatska, stoji kako je potrebno poticati i razvijati transparentnost on-line političkog oglašavanja i komuniciranja, uključujući i njihovu namjenu, načine na koji su odabrane ciljane skupine za njihovo plasiranje i, naravno, njihovo financiranje.
Off-line Hrvatska
Prošlog tjedna na sjednici Europskog vijeća šefovi država su pozdravili postignute rezultate u osiguravanju zaštite integriteta europskih i nacionalnih izbora te pozvali na daljnje koordinirane napore u tom pravcu. Na toj sjednici bio je i Andrej Plenković.
Izborna pravila u Hrvatskoj još uvijek, manje od dva mjeseca pred europske izbore, uopće ne poznaju mogućnost financiranja političkih kampanja putem društvenih mreža.
Hrvatsko zakonodavstvo, naime, poznaje samo “medijsko oglašavanje”. Kako to funkcionira u on-line svijetu pokazat će činjenica da je neki dan donesena presuda u slučaju tvrtke Napredni modeli koju je HDZ angažirao za kampanju 2015. godine. Plaćeno im je 1.700.000 kuna, a usluge koje su odrađene uključivale su i one obavljane putem Facebooka. Troškova oglašavanja na Facebooku, međutim, nema u financijskom izvješću HDZ-a.
Šutnja institucija
GONG je zbog sveg toga jučer zatražio od Državnog izbornog povjerenstva i Ministarstva financija da u obrascima za izvještavanje i uputama o financiranju promidžbe propišu da je oglašavanje na društvenim mrežama medijsko oglašavanje i da kao takvo treba biti posebno iskazano u financijskim izvješćima o troškovima izborne promidžbe. Pitanje o tome kane li ispuniti taj GONG-ov zahtjev u DIP i Ministarstvo financija uputio je i Telegram, uz napomenu da bi to bilo u skladu s naporima EU oko transparentnosti financiranja izbornih kampanja. Odgovora još nema.
A nema ni spomena društvenih mreža u “Priopćenju o obvezama izbornih sudionika za financiranje izborne promidžbe na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske” koje je danas objavio DIP.
Slijepa točka
Stvar se možda, do samih izbora, još može popraviti pravilnikom koji se donosi kao podzakonski akt nedavno usvojenog Zakona o financiranju političke aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. No, taj pravilnik se mora donijeti do 23. travnja – dakle, u vrijeme kad će kampanja trajati već dva tjedna. Sva je prilika, a na nju upućuje i šutnja institucija, da će stoga i ovi izbori u Hrvatskoj biti provedeni s popriličnom slijepom financijskom točkom baš na mjestu na kojem je utvrđena posebna ranjivost moderne demokracije – u on-line oglašavanju.
Ostane li situacija ovakva, oglase putem društvenih mreža i on-line servisa moći će, bez posebnih komplikacija, financirati i strane države, tvrtke ili pojedinci. Što je, inače, zakonom zabranjeno – istim zakonom koji ne predviđa mehanizme za praćenje izvora financiranja političkih oglasa na društvenim mrežama.
Mogućnosti su, dakle, prilično neograničene. A Hrvatska svakako podržava europsku politiku očuvanja integriteta izbornog procesa.