Kako je došlo do velikog preokreta u Njemačkoj: mjesec dana prije izbora, socijaldemokrati vode u anketama

Mjesec dana do izbora

Za mjesec dana Nijemci biraju novu vlast, prvi puta nakon 16 godina bez Angele Merkel. Sve donedavno, stranačka scena u najmoćnijoj europskoj državi bila nam je lako prepoznatljiva: socijaldemokrati koji se muče u anketama, zeleni koji su hit među biračima, vladajući demokršćani koji, bez obzira na sve, uspijevaju držati vodeću poziciju.

A onda je krenulo na gore. Ili na bolje. Ovisno, naravno, iz čije perspektive gledate.

Kako se sreća okrenula

Negdje od sredine kolovoza kao da se politička sreća naglo okrenula. Nekad gotovo otpisani SPD, mainstream stranka lijevog centra koja je zadnjih osam godina provela kao manji partner u velikoj koaliciji na vlasti, izjednačila se u anketama s koalicijskim partnerima, demokršćanskom unijom CDU/CSU ( i Zeleni su vrlo blizu, na 17 do 19 posto podrške).

U dva istraživanja SPD je zaostao tek jedan do dva postotna boda, u okviru, dakle, statističke pogreške. U dvije ankete imali su izjednačen rejting, 22, odnosno 23 posto. A onda su u jednoj prešli u vodstvo.

Prvi put u 15 godina

Istina, minimalno, tek jedan postotni bod – u okviru, dakle, statističke pogreške. Ali se radi o prvom takvom preokretu u tom konkretnom političkom barometru koji za RTL/ntv radi istraživački institut Forsa. SPD je u odnosu na prethodni tjedan rastao dva boda, CDU/CSU pao jedan bod i tako je ovoga tjedna skor 23:22 za socijaldemokrate.

U ovoj se anketi, podsjećaju mediji, tako nešto zadnji puta dogodilo 2006., prije punih 15 godina. A u ovu izbornu godinu stranke su ušle s dramatično drugačijim rejtingom: konzervativci su u siječnju imali 35 posto podrške, socijaldemokrati tek 15 posto.

Dva bitna elementa

SPD je i ranije znao preskočiti Uniju u istraživanjima javnog mnijenja, na primjer, tijekom proljeća 2017., koja je u Njemačkoj također bila izborna godina. Tada se govorilo o tzv. Schulz efektu, pozitivnom utjecaju tadašnjeg SPD-ovog kandidata za kancelara Martina Schulza na rejting stranke. Schulz na kraju nije maknuo Angelu Merkel s kancelarske dužnosti. Dapače, nakon izbora i mukotrpnih koalicijskih pregovora, povukao se iz visoke politike.

No, u ovom slučaju, okolnosti su drugačije u barem dva bitna elementa. Prvo, kada su socijaldemokrati 2017. prešli u anketno vodstvo, do izbora je bilo još sedam mjeseci. Sada su izbori za četiri tjedna.

Drugo, Martin Schulz natjecao se protiv aktualne kancelarke Merkel koja je uživala i visoki osobni rejting među biračima. Angela Merkel se na ovim izborima ne natječe. Stoga je Olafu Scholzu, kojeg je SPD ovoga puta nominirao za kancelara, pozicija utoliko jednostavnija.

Birači skloniji SPD-ovcu

Iz anketa je vidljivo da se promijenjena politička sreća socijaldemokrata dijelom može pripisati problemima koje u kampanji imaju konzervativci. Ne radi se toliko o strelovitom rastu popularnosti SPD-a, koliko o padu rejtinga CDU/CSU-a. Ali, parafrazirajući izraz koji su mediji koristili pred prošle izbore, čini se da ne treba zanemariti i nekakav „Scholz efekt“.

Barem tako sugeriraju istraživanja javnog mnijenja u kojima njemački birači, sad već redovito, u mnogim ključnim temama više vjeruju SDP-ovom kandidatu, nego Arminu Laschetu, kandidatu Unije za nasljednika Angele Merkel. Kada bi mogli izravno birati šefa vlade, Nijemci bi, sugeriralo je već nekoliko anketa, radije birali Scholza nego Lascheta.

41 Prozent der Befragen im aktuellen #DeutschlandTrend würden Olaf #Scholz (SPD) direkt zum Kanzler wählen, wenn das ginge. Für Armin #Laschet (CDU) sprachen sich 16 Prozent aus, für Annalena #Baerbock (Grüne) als Kanzlerin zwölf Prozent. pic.twitter.com/6S0qezLvqm

— ARD Morgenmagazin (@ardmoma) August 20, 2021

Kompetencije kandidata

Rejting SPD-ovog kandidata bolji je i od rejtinga same stranke (ali, kancelara se, dakako, ne bira direktno). S druge strane, Laschet, čini se, nikako ne uspijeva uvjeriti njemačke birače u svoje kancelarske vještine. „Spiegel“ je, primjerice, objavio rezultate istraživanja po kojem 39 posto ljudi smatra Scholza kompetentnim u vanjskoj politici, a svega 16 posto isto misli za Lascheta te kandidatkinju Zelenih Annalenu Baerbock.

Kad se, pak, radi o borbi protiv klimatskih promjena, birači, više očekuju od kandidatkinje Zelenih, ali SPD-ovac im je i na ovom pitanju uvjerljiviji od Lascheta. I vanjska politika i klimatske promjene bitne su u ovoj izbornoj kampanji: kriza u Afganistanu upravo je eskalirala, a Njemačka se nedavno borila s dramatičnim poplavama.

Teški gafovi u kampanji

Kao i kad se radi o popularnosti stranaka, i u slučaju kancelarskih kandidata Scholza su zasigurno „pogurali“ problemi i gafovi političkih suparnika. Armin Laschet je imao vrlo neugodnu situaciju kada su ga kamere snimile kako se smije tijekom obilaska poplavljenih područja. Kancelara se, naravno, ne bira izravno.

No, rejting CDU-ovog kandidata očito izaziva zabrinutost i unutar stranke, pa i potpiruje razne spekulacije. Markus Söder, bavarski premijer koji se natjecao protiv Lascheta za kancelarsku nominaciju, nedavno je čak javno objašnjavao da demokršćani neće sada, u zadnji čas, zamijeniti vodećeg kandidata.

Tko umjesto Angele Merkel?

Annalena Baerbock, koja je proljetos slovila kao ozbiljna pretendentica na kancelarsku poziciju, imala je također nekoliko gafova. Morala se, na primjer, opravdavati jer su u njezinom online životopisu nađene neke netočnosti. U Hrvatskoj smo se možda navikli da dužnosnici netočno ispunjavaju, recimo, imovinske kartice. U Njemačkoj se takve stvari ne toleriraju.

Sve je to pridonijelo dinamičnim promjenama svega nekoliko tjedana prije izlaska na birališta. Ishod izbora potpuno je neizvjestan. Znamo jedino da Angela Merkel neće više biti njemačka kancelarka. Tko će je zamijeniti? Sve su opcije i dalje otvorene.