'Kao šef države koja je 30 puta ratovala s Rusijom molim članice NATO-a: dosta ratoborne retorike, ali budite pripravni za ruski napad'
Predsjednik Finske Alexander Stubb smatra da bi se svi u NATO-u trebali ponašati malo više finski
Novi finski predsjednik Alexander Stubb upozorio je druge lidere zemalja članica NATO-a da budu manje “ratoborni” u svojoj retorici spram Rusije i da se umjesto toga uhvate priprema svojih vojski za mogući sukob. Stubb je za Financial Times rekao kako javno izricanje upozorenja da bi Rusi mogli izvršiti agresiju i dalje od Ukrajine služi samo odvraćanju od onoga na što bi se europske zemlje zaista trebale usredotočiti – hitnu pomoć Kijevu i pripremu svojih oružanih snaga.
Ipak, Stubb ne vjeruje da bi Moskva napala neku članicu NATO-a prije 2030. godine. “Malčice me brine ta prilično ratoborna retorika o tome da će Rusija testirati Članak 5 NATO-ove povelje o kolektivnoj obrani i da je Europa sljedeća na redu. Mislim da bismo se trebali pripremati za to, ali mislim i da je takav scenarij vrlo malo vjerojatan”, rekao je Stubb, koji je preuzeo dužnost prošlog mjeseca.
“Duboko vjerujem da bi sve europske države trebale postati više kao Finska. Drugim riječima, trebale bi biti pripremljenije. Morate se pripremiti za najgore kako biste ga izbjegli”, dodao je.
‘Sanjarsko’ razmišljanje Europe
Podrška Kijevu u sljedećim mjesecima je od presudne važnosti, smatra Stubb, upozoravajući da se Vladimir Putin osjeća prilično samouvjereno te iskorištava ovu priliku da do rujna slomi ukrajinske obrambene linije.
Dugi niz lidera europskih zemalja, od Poljske, Njemačke i Švedske do Ujedinjenog Kraljevstva i Estonije, od početka ove godine upozorava da bi Rusija mogla napasti neku članicu NATO-a u iduće tri do deset godina. Retorika francuskog predsjednika Emmanuela Macrona također je postala znatno oštrija prema Rusiji proteklih mjeseci, a šef vanjske politike EU-a Josep Borrell rekao je ovog tjedna da europski rat izvan Ukrajine “više nije fantazija”.
Ova upozorenja temelje se na prelasku Moskve na ratnu ekonomiju, značajnom povećanju ruskog vojnog budžeta kao i najavama raspoređivanja dodatnih trupa duž svojih granica s državama NATO-a. Stubb smatra da Europa ima nekoliko godina da promijeni svoje “sanjarsko” razmišljanje iz posthladnoratovske ere koje podrazumijeva stav da rata biti neće. “Za NATO savez i Europsku uniju nužno je da ne budu samo zemlje na prvoj crti pripremljene, već da su svi pripremljeni. Dobra vijest je da smo mi pripremljeni”, rekao je referirajući se na svoju zemlju.
Uvođenje obveznog vojnog roka
Među mjerama koje bi druge europske zemlje trebale razmotriti, Stubb je spomenuo i vojni rok, koji je obavezan u Finskoj. On je priznao da je ovakav njegov istup pomalo nekarakterističan za jednog Finca jer je njegova država dugi niz godina bila poznata po svojoj vojnoj neutralnosti i odmjerenom pristupu vanjskoj politici. No, dodao je da je Finska imala više od 30 ratova i manjih sukoba s Rusijom od 14. stoljeća.
Finska je postala članica NATO-a prošle godine i tako sa sebe maknula epitet “neutralnosti”. Zahtjev za članstvom podnijela je par tjedana nakon početka rata u Ukrajini. Nakon pridruživanja, izravna granica Alijanse s Rusijom proširila se za 1340 km.
Na pitanje o planovima Rusije za povećanje prisutnosti svojih vojnika duž finske granice, Stubb je odgovorio da zbog toga uopće nije zabrinut, ali da je zemlja spremna.
Maksimalna pomoć Ukrajini
Dodao je da je kako se Finska vodi time da će do 2030. Rusija i dalje imati autoritarnog lidera i da “će do tada obnoviti svoju vojsku i dovesti je na otprilike istu razinu kao prije početka rata”.
Stubb je pozvao zemlje NATO-a da podrže Ukrajinu koliko god je potrebno i čime god mogu kako bi odbili rusku proljetnu ofenzivu. “Rusi shvaćaju da imaju vremena za djelovati do kraja kolovoza, početka rujna. Zato sada hitno moramo pomoći Ukrajini”, rekao je. Ustvrdio je i da Finska u tu svrhu kratkoročno prazni vlastite zalihe oružja i municije.
FT piše da su finski mediji Stubba opisali kao “NATO predsjednika”, budući da njegov prvi inozemni državni posjet nije bio tradicionalno neutralnoj Švedskoj, koja se nedavno također odrekla tog statusa, nego dugogodišnjoj članici Alijanse Norveškoj. Prije Stockholma posjetio je i Kijev, a ovoga tjedna je i u Bruxellesu, na sastanku s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom.