Karamarko tvrdi da ministri nisu tražili nova zapošljavanja, ali ovih 7 izjava dokazuje da to baš i nije tako
Ministri su se žalili na podkapacitiranost u svojim resorima
Potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko jučer je u dva navrata naglasio kako ministri na sjednici Vlade nisu tražili zapošljavanja u svojim resorima.
“Nije istina da je većina ministara na današnjoj sjednici Vlade zatražila nova zapošljavanja. To nitko nije tražio”, rekao je Karamarko sinoć pred Banskim dvorima na direktan upit novinara.
Karamarko je isto to napisao i na svojem Facebook profilu u objavi pod imenom: “Nismo tražili nova zapošljavanja.”
Napisao je da ministri nisu tražili nova zapošljavanja, već da su samo upozorili na nesrazmjer u broju zaposlenih s važećom sistematizacijom radnih mjesta. Medije je optužio da pogrešno izvještavaju i drže stranu saborskoj oporbi.
[NISMO TRAŽILI NOVA ZAPOŠLJAVANJA] Na prvoj sjednici Vlade ministri su podnosili redovno izvješće o stanju kojeg su…
Posted by Tomislav Karamarko on 28. siječnja 2016
Međutim, iz snimki jučerašnje sjednice Vlade, vrlo je jasno kako je čak sedam ministara nedvosmisleno reklo kako traže nova zapošljavanja.
Evo koji su to ministri rekli kako razmišljaju o novim zapošljavanjima.
1. Miro Kovač, ministar vanjskih i europskih poslova
“Stanje koje sam zatekao u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova je sljedeće. Tamo ima 1098 zaposlenika, to je manje nego što je predviđeno. Znači, još ima prostora za zapošljavanje. Sistematizirano je 1344 radnih mjesta.”
2. Ante Šprlje, ministar pravosuđa
“Zaposlenost je u pravosuđu 13.588. Samo ministarstvo ima oko 4 i pol tisuće previđenih mjesta, s tim da je popunjenost oko 70 posto. Dakle, tu je potreban određen broj kadrova. Neki natječaji su u tijeku, uglavnom za pravosudne policajce. Radi se o nužnim zapošljavanjima.” Naglasio je i kako neki službenici već 7 do 8 godina rade na Ugovor o djelu što se mora regulirati.
3. Dubravka Jurlina Alibegović, ministrica uprave
“U samom ministarstvu sistematizirano je 185, a zaposleno je 130 službenika i namještenika što znači da je popunjeno 70 posto radnih mjesta. S obzirom da se očekuje niz reformskih poteza, vjerujem da će biti potrebno zapošljavati dodatne službenike u samom ministarstvu kako bi se svi planovi i ciljevi mogli ispuniti.”
4. Davor Romić, ministar poljoprivrede
“Jedno od vrlo značajnih pitanja je pitanje ljudskih resursa. Popunjenost je na razini od 80 posto, na neki način prostora imamo, što se tiče zapošljavanja.”
5. Tomislav Panenić, ministar gospodarstva
“Ono što mogu generalno reći je da je u ministarstvu podkapacitiranost u svim upravama, upravo na ključnim pozicijama, prvenstveno mislim na inspekcijama vezano za rudarstvo i te sektore. Morat ćemo razmisliti kako se možemo kadrovirati.”
6. Slaven Dobrović, ministarstvo zaštite okoliša i prirode
“Ono što moram odmah reći da sadašnji ljudski kapaciteti nisu dovoljni za taj obujam posla. Gruba procjena je da trebamo oko 137 osoba.”
7. Lovro Kuščević, ministar graditeljstva i prostornog uređenja
“Problem je i nedostatak stručnog kadra. Svugdje smo podkapacitirani, problem je naći stručni kadar. Popunjenost je 60 do 70 posto. Trebamo razmisliti o toj kadrovskoj politici.”
Kako je prošla Vlada funkcionirala?
Ako neki ministar kaže da u svom ministarstvu treba još ljudi, čak i ne spominjući ukletu riječ ‘zapošljavanje’ pitanje je na koji drugi način može osigurati potrebne kadrove? Stoga je pitanje zašto prvi potpredsjednik Karamarko umjesto packi medijima iste ne udijeli ministrima, barem onima iz svoje stranke, te ih tako upozori da nikakva nova zapošljavanja ne dolaze u obzir ili da barem pažljivije biraju riječi i formuliraju rečenice.
Osim toga, nameće se i pitanje kako je donedavna vlast uopće funkcionirala (i izgurala četiri godine mandata) s tako kadrovski potkapacitiranim ministarstvima?