Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Karta kojom si Mađarska prisvaja dio Hrvatske još jednom je pokazala: ova Vlada zbilja sve tolerira Orbanu

MVEP šalje službena priopćenja od Trsta do Beograda, ali Budimpeštu uporno izbjegava

ZADNJA IZMJENA: pro 18, 2019

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u zadnjih je pola godine gotovo pa na mjesečnoj razini objavljivalo priopćenja u kojima je polemiziralo s drugim državama. Od lipnja do kraja studenog, pokazuje arhiva na njihovim stranicama, poslali su barem šest takvih priopćenja: primjerice, osudili su „najoštrije” objavu jednog gradskog vijećnika iz Trsta, poslali Srbiji prosvjednu notu, pozvali Sloveniju na „staloženi” razgovor oko granice…

Povremeno ih ono što se zbiva u drugim državama toliko pogodi, čak i ako se ne radi o službenoj politici, da pišu opširna pisma. Krajem studenog si je, recimo, ministar Gordan Grlić Radman dao truda da njemačkoj televiziji ZDF na 11 stranica objasni što sve, po njegovom mišljenju, ne valja u dokumentarnoj seriji „Balkan u plamenu: Jugoslavija – bačva baruta”. I to šest mjeseci nakon što je dokumentarac prikazan. Odredišta MVEP-ovih javnih priopćenja kreću se, dakle, od Beograda do Trsta. Ali nekako redovito zaobilaze – Budimpeštu.

Bez službenih priopćenja

Kada je u lipnju ove godine Ured za međunarodnu komunikaciju mađarske vlade na Twitteru objavio kartu „povijesne” Mađarske, Ministarstvo nije na svojim internetskim stranicama objavilo javno priopćenje, nego je, kako je tada pisao Telegram, radila „tiha diplomacija”. U to vrijeme na čelu Ministarstva bila je Marija Pejčinović Burić. Medijima su tada pojašnjavali da jesu reagirali – stupili su u kontakt s mađarskom stranom i požalili se na „neprihvatljivost ovakve vrste objave”. Izostalo je, međutim, u nekim drugim slučajevima uobičajeno službeno priopćenje.

Slična se stvar, čini se, ponavlja i ovoga tjedna. Mađarski premijer Viktor Orban na Facebooku je objavio fotografiju sa stranačkog sastanka, na kojoj je vidljivo da je zid prostorije u kojoj se održavao sastanak predsjedništva Fidesza urešen spornim zemljovidom koji obuhvaća i dijelove Hrvatske. Kada su početkom lipnja mediji izvještavali da je gradski vijećnik grada Trsta objavio na Facebooku kartu Italije s pripojenom hrvatskom obalom, Ministarstvo je promptno objavilo priopćenje u kojem „najoštrije osuđuju” tu objavu i pišu da „ovakvi iredentistički ispadi jednog lokalnog političara (…) ne pridonose daljnjem jačanju dobrosusjedskih odnosa dviju država”.

No, u aktualnom slučaju, premijer Andrej Plenković i resorno Ministarstvo postupaju s osjetno više suzdržanosti. Plenković je, recimo, u utorak najavio da će Ministarstvo, kojim sada upravlja ministar Gordan Grlić Radman, „obaviti razgovore s mađarskom stranom”, poručivši da su hrvatske granice „takve kakve jesu” i da „moramo surađivati sa susjedima”. Viktora Orbana nije spominjao. Od objave ove informacije prošla su 24 sata, no na stranicama MVEP-a još nema ni spomena o ovoj temi.

HDZ uz Mađarsku

Nije isključeno da će tako i ostati – jer HDZ i Plenkovićeva Vlada i inače prema Budimpešti nastupaju u rukavicama. Epizoda iz Europskog parlamenta već je općepoznata: u rujnu 2018. godine, zastupnici HDZ-a glasovali su protiv vrlo kritički intoniranog izvješća EU parlamenta o Mađarskoj. Tim je izvješćem većina od 448 eurozastupnika – među njima i 114 zastupnika Europske pučke stranke, grupacije kojoj pripada HDZ – pozvalo Europsko vijeće da utvrdi da u Mađarskoj postoji rizik za ozbiljno kršenje temeljnih vrijednosti Europske unije.

HDZ-ovi zastupnici pravdali su se tada da nisu protiv poštivanja vladavine prava i temeljnih europskih vrijednosti, dapače, da i njih brine situacija u Mađarskoj. Ali su zamjerali što je postupak krenuo iz EU parlamenta, a ne, kako je uobičajeno, iz Europske komisije. I zaključili da bi trebalo pričekati pravorijek Suda EU koji je protiv Budimpešte vodio nekoliko postupaka.

HDZ je bio prilično tih i kada je unutar EPP-a otvorena rasprava o članstvu Orbanovog Fidesza u toj političkoj grupaciji. Sukob s Orbanom eskalirao je početkom godine nakon što je mađarska vlada pokrenula antimigrantsku kampanju targetiranu i protiv bivšeg predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i Georgea Sorosa što je ponukalo nekoliko članica EPP-a da traže suspenziju ili izbacivanje Fidesza.

Plenkovićeva vlada je dosljedna

Iz HDZ-a se, međutim, danima nije mogao dobiti odgovor podržavaju li takve mjere protiv Orbana, a šef HDZ-a Plenković, iako je ustvrdio da je Orban pogriješio, nije išao toliko daleko da bi dao nedvosmislen odgovor na pitanje treba li stranku mađarskog premijera zbog toga isključiti iz redova pučana. Naknadno je HDZ podržao kompromis koji su pučani sklopili s Fideszom, koji je privremeno suspendiran. Budućnost mađarske vladajuće stranke u EPP-u, napomenimo, još uvijek nije razriješena. Novi predsjednik EPP-a Donald Tusk nedavno je na stranačkom kongresu u Zagrebu, na kojem zbog suspenzije nije bilo Orbana niti njegovih stranačkih suradnika, najavio da će odluka biti donesena do kraja siječnja.

Mađarska je nedavno bila protagonist i jednog nesvakidašnjeg incidenta na sastanku Vijeća za opće poslove, ministarskog tijela EU-a. Kontra svim diplomatskim uzusima, glasnogovornik mađarske vlade uživo je tvitao s tog zatvorenog sastanka na kojem se raspravljalo o vladavini prava u Mađarskoj. Finsko predsjedništvo EU-a zato je zatražilo ispriku mađarske vlade, ali za naše prilike još je zanimljivije tko se sve uključio u raspravu o situaciji u Mađarskoj iza zatvorenih vrata. Utjecajni europski portal Politico.eu nabrojao je 11 država čiji su predstavnici sudjelovali u raspravi. Plenkovićeva vlada je, čini se, i u tom slučaju ostala dosljedna svojem pristupu prema Budimpešti: na Politicovom popisu, naime, nije bilo Hrvatske.

Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
314 članka Više o autoru
Više s weba