Katoličko sveučilište želi pokrenuti svoj Pravni fakultet. S drugim dekanima analiziramo tu neobičnu vijest
Dekan zagrebačkog Prava Ivan Koprić smatra kako bi taj studij iz mnogobrojnih razloga i dalje trebao ostati samo na javnim sveučilištima
Hrvatsko katoličko sveučilište (HKS), jedno od tri privatna sveučilišta u Hrvatskoj, pokreće studij prava. Tako, barem, proizlazi iz izjave hrvatskog europarlamentarca Tomislava Sokola (HDZ) koju je prenio portal Lider s nedavnog druženja ovog zastupnika i novinara u Bruxellesu. Sokolova izjava, inače docenta na HKS-u, bila je prvi glas o tome da će ovo sveučilište pokrenuti studij prava, nakon što su prije dvije godine isto učinili sa studijem medicine.
Studiji prava zasad se u Republici Hrvatskoj izvode na četiri najveća javna sveučilišta, u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu. S HKS-a potvrđuju da uistinu proučavaju mogućnost pokretanja pravnog studija. S druge strane, dekani postojećih pravnih fakulteta koji su se odazvali Telegramovim upitima, ili nisu skloni osnivanju pravnih studija na privatnim sveučilištima ili apostrofiraju kako već i postojeći pravni fakulteti posljednjih godina muku muče sa smanjenim brojem upisanih studenata.
Složen proces osnivanja studija
S HKS-a za Telegram potvrđuju kako već neko vrijeme proučavaju mogućnost pokretanja studija prava. Pojašnjavaju, međutim, da još nisu pokrenuli za to predviđene formalne postupke “da bi se doista moglo govoriti o pokrenutoj inicijativi”. Zato, zaključuju, “nedostaju bitni elementi s osloncem na koje bi se javnost mogla utemeljeno informirati o ovoj temi”. Proces pokretanja novog studija propisan je Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju.
Studij mora proći tzv. inicijalnu akreditaciju, odnosno, HKS bi morao od Agencije za znanost i visoko obrazovanje zatražiti dopusnicu za izvođenje studija, uz to poslati prijedlog studijskog programa te dokaze o ispunjavanju propisanih prostornih, kadrovskih i financijskih uvjeta. Moraju pribaviti i mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada. U konačnici Agencija donosi odluku.
Problemi s brojem studenata
O HKS-ovim promišljanjima o pravnom studiju, upitali smo dekane sva četiri pravna fakulteta u zemlji. Do zaključenja teksta, odgovore smo dobili od dvojice. Tunjica Petrašević, dekan Pravnog fakulteta u Osijeku, kaže kako načelno nema negativan stav prema osnivanju novog pravnog ili bilo kojeg drugog studija, ako on udovolji svim zakonskim uvjetima. To će, veli dekan, procijeniti Agencija za znanost i visoko obrazovanje.
Petrašević, međutim, apostrofira: “Činjenica je da se sva četiri postojeća hrvatska pravna fakulteta već nekoliko godina suočavaju sa smanjenim brojem studenata na pojedinim studijskim programima o čemu svakako treba voditi računa”. Podsjeća kako je, sukladno zakonu, za osnivanje novog studija potrebno dobiti i mišljenje HZZ-a o usklađenosti studija s potrebama tržišta rada.
Pravo na javnim sveučilištima
Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić kaže kako iz medijskog odgovora s HKS-a proizlazi da tamo tek proučavaju mogućnost pokretanja pravnog studija. Dodaje kako niti HKS niti državna tijela nisu ni na koji način kontaktirala Pravni fakultet u Zagrebu “u vezi te eventualne buduće inicijative”. Podsjeća da se u Hrvatskoj pravni studiji izvode isključivo na javnim fakultetima. “Smatram da bi pravni studij, iz mnogobrojnih, dobro utemeljenih i opravdanih razloga, i dalje trebao ostati studij koji se organizira i izvodi na javnim sveučilištima”, kaže.
Upitali smo ga i o izjavi europarlamentarca Sokola, u kojoj se osvrnuo na Pravni fakultet u Zagrebu. Naime, najavljujući pokretanje pravnog studija na HKS-u, Sokol je u izjavi koju je prenio Lider dodao: “Pa vidite li na što liči postojeći Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu”. Koprić kaže kako nema osobitu potrebu reagirati na izjavu “bivšeg studenta i kolege (…) koji je kod nas diplomirao magna cum laude 2006. godine”.
Sokol: ‘Konkurencija može pomoći’
Ističe kako Pravni fakultet u Zagrebu “tijekom čitave svoje 246-godišnje neprekinute povijesti bez profesionalnih kolebanja obrazuje izvrsne pravnike” koji se kasnije afirmiraju u raznim područjima djelovanja. “Neki postaju uspješni političari pa i zastupnici u Europskom parlamentu, kao što pokazuje i primjer dr. sc. Tomislava Sokola. Mnoge od nas, pritom, naša Alma Mater čini ponosnima te ju s radošću i poštovanjem spominjemo”, zaključuje Koprić.
Javili smo se i zastupniku Sokolu, s molbom da pojasni svoju izjavu o Pravnom fakultetu u Zagrebu. “Prvo bih istaknuo da se radilo o nečemu što je izričito rečeno off the record, a svejedno je selektivno preneseno i izvučeno iz konteksta na neprofesionalan način”, kazao nam je na početku. Pojašnjava kako se njegov komentar odnosio na to da zdrava konkurencija može samo pomoći Pravnom fakultetu u Zagrebu, kao i drugim postojećim pravnim fakultetima, da budu još kvalitetniji u budućnosti.
Takvo je mišljenje, dodaje, iznosio i prije u javnosti, tako i na obilježavanju Dana Pravnog fakulteta u Zagrebu prošle godine, gdje je – kao izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora – održao govor upravo na tom tragu. “Ponosan sam što sam kao najbolji student završio ovaj fakultet koji je uvijek predstavljao pojam izvrsnosti u pravnom obrazovanju”, kaže Sokol i zaključuje kako ovaj fakultet ima dugu povijest i izvrsnu reputaciju “te želim da se nastavi dalje razvijati na tom tragu”.
Slučaj medicine na HKS-u
Spomenimo kako je Hrvatsko katoličko sveučilište tijekom 2021. godine dobilo dopusnicu za izvođenje studija medicine. Godinama su to najavljivali, a dekani javnih sveučilišta na kojima se studira medicina, inicijalno su se tome zajednički i oštro protivili. Argumentirali su kako je to nepotrebno i neopravdano. No, događa se preokret, o čemu je opširno izvještavao portal srednja.hr, pa zagrebački Medicinski fakultet potpisuje sporazum o suradnji s HKS-om.
Dva mjeseca kasnije, Ministarstvo znanosti izdalo je dopusnicu studiju medicine na HKS-u. HKS izvodi studije povijesti, psihologije, sociologije, komunikologije, sestrinstva, medicine, teologije. Njegovo djelovanje temelji se, među ostalim, “na načelima katoličkog nauka s visokim i posebnim zahtjevima slobode i odgovornosti”, kao i na “poštivanju i afirmaciji ljudskih prava u skladu s naučavanjem Crkve”.