Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Kim Jong un stigao je u Vladivostok, uskoro se sastaje s Putinom. Što možemo očekivati?

Kim Jong-un se nada da će Putin biti jamac za ostvarenje SAD-ovih obećanja

ZADNJA IZMJENA: tra. 24, 2019

Sjevernokorejski lider Kim Jong-un danas je stigao u ruski grad Vladivostok, gdje će se sutra sastati s predsjednikom Vladimirom Putinom. Kim Jong-un je svojim oklopnim vlakom iz Pjongjanga krenuo u utorak, a put od granice svoje zemlje i Rusije do Vladivostoka prevalio je za devet sati. Ovo je prvi posjet sjevernokorejskog lidera sjevernom susjedu. Za četvrtak je predviđen sastanak s Putinom, ali već je najavljeno da neće biti potpisani nikakvi sporazumi te da nakon sastanka neće biti zajedničkih izjava dvojice državnika.

Pregovori bi se mogli održati u sveučilišnom kampu kojeg posljednjih dana čuvaju brojni vojnici i policajci. Osim toga u Vladivostoku je već nekoliko dana Kim Chang-son, de facto šef Kimovog osoblja, koji je zadužen za organizaciju diktatorovih putovanja u inozemstvo te je bio njegov šef protokola za nedavnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Hanoju. To će biti prvi Kimov posjet Rusiji nakon što je preuzeo vlast u prosincu 2011. Predsjednik Putin već je više puta isticao kako je spreman na susret s Kim Jong-unom.

Sjeverna Koreja treba Rusiju kao jamca za SAD

Dolaskom u Vladivostok sjevernokorejski vođa dao je do znanja da će se Rusija još izravnije uključiti u pregovore o denuklearizaciji Korejskog poluotoka. Do sada su o tomu odlučivali isključivo Donald Trump, južnokorejski predsjednik Moon Jae-in te Kim Jong-un. Sada će im se, nema sumnje, priključiti i Vladimir Putin. Iz ureda predsjednika Moona stiglo je priopćenje u kojemu se kaže kako je “Kimov posjet Rusiji prirodan i očekivan uoči nastavka pregovora o denuklearizaciji, a ako taj summit donese pozitivan učinak to će biti dobra stvar i za Južnu Koreju”.

Premda je Kim Jong-un prošle godine održao čak četiri sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, od toga za Pjongjang nije bilo pretjerane koristi jer Peking nije poduzeo nikakve konkretne korake da se ublaže sankcije protiv Sjeverne Koreje. Zbog toga Kim se sada okreće Moskvi te traži potporu Putina.

Za Kima je najvažnije nagovoriti predsjednika Putina da se založi kod Donalda Trumpa za ublažavanje sankcija. Nakon čega bi Pjongjang zatražio od Kremlja da postane jamac koji će kontrolirati hoće li se Washington, ako dođe do denuklearizacije Sjeverne Koreje, pridržavati obećanja da će Pjongjangu za uzvrat pružiti ekonomsku i financijsku pomoć. Kim Jong-un također očekuje da će nakon propasti pregovora s predsjednikom Trumpom u Hanoju, uspostaviti tješnju suradnju s predsjednikom Putinom te da će Rusija dati Pjongjangu čvršću potporu kako bi se mogao oduprijeti sve većim pritiscima Washingtona.

Sjevernokorejski radnici u Rusiji važan izvor deviza

Putin će bez sumnje prihvatiti ponudu da bude angažiraniji u političkim zbivanjima na Korejskom poluotoku te da bude jedan od potpisnika mogućeg sporazuma o denuklearizaciju. Time će time ojačati poziciju Rusije u Aziji, te stati uz bok Pekinga po političkom utjecaju u tom iznimno turbulentnom dijelu svijeta. Kim Yeol-soo, profesor sigurnosti na Korejskom institutu za vojna pitanja, smatra kako postoji mogućnost da Putin i Kim potpišu sporazum u kojem bi se zahtijevalo djelomično ublažavanje sankcija Sjevernoj Koreji budući da se pridržava dogovora o suspenziji nuklearnih testova i lansiranja balističkih interkontinentalnih raketa.

Ako Putin pristane na takav prijedlog bit će to velika pobjeda i olakšanje za Kim Jong-una. Sjevernokorejski lider zamolit će Moskvu da ne vraća kući sjevernokorejske radnike iz Sibira kojih tamo ima više od 30.000. Njihove plaće u devizama važan su izvor prihoda za Kimov režim. Nakon uvođenja međunarodnih sankcija dio država odbio je produžiti vize sjevernokorejskim radnicima što je bio ozbiljan financijski udarac za Pjongjang.

Unatoč pomoći Rusije i Kine, Kim i dalje treba SAD

Zbog summita Putina i Kima u Moskvi je ovih dana boravio Stephen Biegun, koji je u Trumpovoj administraciji zadužen za pregovore sa Sjevernom Korejom. On se kod zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Igora Morgulova raspitivao o poziciji Rusije u razgovorima sa Sjevernom Korejom. Nakon pregovora ruska strana je priopćila kako su Biegun i Morgulov razgovarali o načinima ostvarivanja konačne, potpuno verificirane denuklearizacije Sjeverne Koreje. Inače Washington već duže vrijeme upozorava kako je Moskva počela kršiti međunarodne sankcije protiv Sjeverne Koreje te da joj ilegalno šalje naftu i hranu.

Zbog toga je, tvrde Amerikanci, Kim Jong-un postao tako tvrd u pregovorima s predsjednikom Trumpom. Kimovoj odlučnosti, procjenjuje se u Washingtonu, u velikoj mjeri pridonosi i Kina koja je, zbog trgovinskog rata sa SAD-om, kako bi se osvetila Bijelo kući, također počela opskrbljivati Sjevernu Koreju nužno potrebnom naftom i hranom. Unatoč toj pomoći, gospodarska situacija u Sjevernoj Koreji više je nego dramatična pa zbog toga Kim, unatoč odbijanju svih prijedloga Bijele kuće, ipak priželjkuje nastavak pregovora i postizavanje dogovora.

Južna Koreja nudi model denuklearizacije Kazahstana

Dok SAD i Kina s dosta podozrenja gledaju na posjet Kim Jong-una Rusiji, dotle u Južnoj Koreji s velikom nadom očekuju rezultat pregovora u Vladivostoku. Seulu je od životne važnosti ukloniti sjevernokorejski nuklearni Damoklov mač nad svojom glavom, pa čak nude Pjongjanu model denuklearizacije Kazahstana. Naime, Kazahstan, koji je naslijedio nuklearno oružje od Moskve, nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., vratio je u 4 godine Rusiji 1.410 nuklearnu bojevu glavu, 104 interkontinentalne balističke rakete te biološko oružje.

Zbog dobrovoljnog odricanja od nuklearnog oružja Kazahstan je bogato nagrađen. Od međunarodne zajednice i SAD-a dobio je razne vrste pomoći koje su mu omogućilo strelovit gospodarski rast, a samim time i političku stabilnost. Washington je Astani, kao i Svjetska banka, dodijelio milijarde dolara vrlo povoljnih kredita zahvaljujući kojima je Kazahstan postao jedna od vodećih ekonomija u regiji. U međuvremenu se Kim, razočaran propašću razgovora s Donaldom Trumpom, odlučio na malu, ali ipak ne preopasnu niti previše rizičnu provokaciju u nadi da će nagnati američkog predsjednika da se vrati za pregovarački stol.

Jačanje samopouzdanja i domaćeg gospodarstva

Državna korejska novinska agencija objavila kako je 17. travnja “veliki vođa Kim Jong-un nazočio lansiranju nove vrste taktički vođenog oružja s moćnom bojnom glavom”. Ubrzo se međutim pokazalo da nije testirana interkontinentalna balistička raketa, što bi zabilježili radarski sustavi, već je ispaljen mali protutenkovski projektil maksimalnog dometom od oko 25 kilometara. Stoga taj Kimov ispad SAD, Japan i Južna Koreja nisu doživjeli previše ozbiljno.

Kim je međutim tom demonstracijom sile želio pokazati Washingtonu da je Sjeverna Koreja, unatoč sankcijama, i dalje sposobna razvijati razne vrste oružja. Kim Dong-yub, profesor na Institutu Sveučilišta Kyungnam u Južnoj Koreji, smatra kako je tim izazovom Kim želio podići samopouzdanje žiteljima svoje zemlje te im pokazati da ne trebaju biti zabrinuti zbog propasti pregovora u Hanoju jer on i dalje vodi računa kako se što efikasnije obraniti od mogućih agresora. Istodobno, Kim je u nekoliko posljednjih javnih nastupa pozvao Sjevernokoreance da se, što je više moguće, usredotoče na jačanje domaćeg gospodarstva ističući da je to sada apsolutni prioritet.

Inače, Sjeverna Koreja prekinula je testiranje nuklearnog oružja i interkontinentalnih raketa još potkraj 2017. čime je omogućen početak pregovora o denuklearizaciji Korejskog poluotoka. Premda su službeni mediji u Sjevernoj Koreji više puta optužili Washington da je odgovoran za slom pregovora u Hanoju, ipak niti jednom za to nisu izravno optužili Donalda Trumpa. Umjesto njega na udaru se našao državni tajnik Mike Pompeo za kojeg Pjongjang traži, da zbog ratobornosti, više ne sudjeluje u pregovorima. Da bi na kraju, unatoč sve oštrije retorike, ipak moglo doći do novog susreta Trumpa i Kima pokazuje i to što su oba lidera više puta ponovila kako su zainteresirani za što skoriji nastavak izravnih pregovora.

Mladen Pleše
Novinar
445 članaka Više o autoru
Više s weba