Kim Jong-un zabranio držanje pasa u kući, tvrdi da je to 'pokvareni trend buržoaske ideologije'

Prisiljava vlasnike da se odreknu kućnih ljubimaca, a iza svega stoji sasvim drugi problem

This picture released from North Korea's official Korean Central News Agency (KCNA) on January 13, 2016 shows North Korean leader Kim Jong-Un delivering a speech at a national awards ceremony for nuclear scientists who contributed to the country's latest nuclear test in Pyongyang on January 12, 2016. North Korea says last week's test was of a miniaturised hydrogen bomb -- a claim dismissed by experts who argue the yield was far too low for a full-fledged thermonuclear device.     REPUBLIC OF KOREA OUT     AFP PHOTO / KCNA via KNS   
 THIS PICTURE WAS MADE AVAILABLE BY A THIRD PARTY. AFP CAN NOT INDEPENDENTLY VERIFY THE AUTHENTICITY, LOCATION, DATE AND CONTENT OF THIS IMAGE. THIS PHOTO IS DISTRIBUTED EXACTLY AS RECEIVED BY AFP.     ---EDITORS NOTE--- RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT "AFP PHOTO/KCNA VIA KNS" - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS / AFP PHOTO / KCNA / KCNA
FOTO: AFP

Čim je sjevernokorejski diktator Kim Jong-un proglasio držanje pasa u kući “pokvarenim trendom buržoaske ideologije” te “simbolom kapitalističke dekadencije”, vlasti su krenule u energičnu akciju. Počele su identificirati kućanstva s kućnim ljubimcima te vlasnike prisiljavaju da ih se odreknu, javlja dnevni list The Chosun Ilbo koji u Seulu izlazi na engleskom jeziku. Ako ne pristanu predati svoje pse, tada ih oduzimaju na silu.

Takvu okrutnu mjeru, tvrde poznavatelji prilika u Sjevernoj Koreji, Kim Jong-un je donio jer je zemlja suočena s velikom nestašicom hrane pa se vlada u Pjongjangu nada da bi se nestašica mogla ublažiti psećim mesom. Posljednjih godina psi u Sjevernoj Koreji postali su neka vrsta statusnog simbola bogatih obitelji pa će ta mjera, nema sumnje, izazvati ogorčenje građana.

Telegramovom novinaru poslužili pseće meso

Za boravka u Sjevernoj Koreji potpisnik ovih redova odsjeo je u luksuznom hotelu za strance Yanggakdo International u Pjongjangu. Za jedne večere, proširio se glas da nam je poslužena sjevernokorejska delicija, pseće meso. S obzirom da smo već pojeli nekoliko zalogaja, ne treba posebno isticati kako smo se grozno osjećali. Naravno, odbili smo dalje jesti, što je naše domaćine iznenadilo jer se pseće meso dugo smatralo delicijom na cijelom Korejskom poluotoku.

Od tog trenutka više nismo željeli ručati i večerati u našem hotelu, već smo odlazili u restorane za koje su nam domaćini jamčili da ne poslužuju pseće meso. Budući da su svinjetina i govedina gotovo nečuveni luksuz za većinu običnih ljudi, posve je izvjesno da se oni i dalje hrane psećim mesom. Inače, domaćini su nas uvjeravali kako se pseće meso najbolje poslužuje u juhi ili raguu s povrćem, jer to drži tjelesnu temperaturu za zimskih hladnoća. A još je korisnije, tvrdili su, u vrućim i vlažnim ljetnim mjesecima jer daje energiju i izdržljivost.

Ublažavanje gladi koja je zahvatila zemlju

Za razliku od Sjeverne, u Južnoj Koreji pseće meso još se tek tu i tamo konzumira, ali je zapravo izbačeno s jelovnika u restoranima. Teško je međutim očekivati da će Kim Jong-un psećim mesom ublažiti glad koja je već zahvatila Sjevernu Koreju. Po izvješću američkog Odjela za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede, čak 59, 8 posto građana Sjeverne Koreje, od 25,5 milijuna stanovnika, pati zbog nestašice hrane.

Dok je prošle godine zbog nedostatka prehrambenih namirnica bilo ugroženo 57,3 posto stanovništva ili 14,6 milijuna ljudi, ove godine je došlo do rasta pa je s “raširenom nestašicom hrane” suočeno čak 15,3 milijuna ljudi. Dok je američko ministarstvo postavilo standard da je čovjeku potrebno, za održavanje aktivnog i zdravog načina života, 2.100 kalorija dnevno. Međutim u Sjevernoj Koreji ljudi u prosjeku dnevno unose svega 1670 kalorija, dakle imaju dnevni manjak od 430 kalorija po glavi stanovnika.

Međunarodne sankcije povećale glad

U prošlogodišnjem Izvješću UN-ovog Svjetskog programa za hranu objavljeno je kako je 10,1 milijuna stanovnika Sjeverne Koreje trebalo humanitarnu pomoć, a da svega 7 posto kućanstava u zemlji ima prihvatljivu prehranu s čestim unosom visokoproteinske hrane i voća. Dio nestašica hrane posljedica su strogih sankcija UN-a koje su izglasaane na inzistiranje SAD-a.

No ove godine situacija se dramatično pogoršala. U siječnju Sjeverna Koreja je zbog epidemije korona virusa zatvorila granicu s Kinom iz koje Peking većinom uvozi hranu. “Trgovina s Kinom u ožujku i travnju pala je za više od 90 posto,” izjavio je UN-ov specijalni izvjestitelj za ljudska prava u Sjevernoj Koreji Argentinac Tomas Ojea Quintana. Naglasio je kako “sve veći broj obitelji jede samo dva puta dnevno ili jede samo kukuruz, a postoje i izvještaji da neki gladuju.”

Stručnjak za ljudska prava također je ukazao na “štetni utjecaj” međunarodnih sankcija Sjevernoj Koreji te je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da preispitaju tu svoju odluku.

Rijeke se izlile i uništile usjeve

Stroge mjere zašite od korona virusa također su otežale opskrbu hranom, da bi završni udarac uslijedio nakon katastrofalnih poplava koje su izazvale monsunske kiše. Što zapravo ne čudi jer je u Sjevernoj Koreji zapravo sva infrastruktra potpuno zapuštena, a zaštite od poplava praktički i nema. Kad se vozi po širokim i praznim autoputovimKim priznao da je zemlja pretrpjela ozbiljnu štetua, svako toliko prolazi se pokraj širokih rijeka. No, nigdje nema niti metra nasipa pa za jačih kiša ne poplavi samo autoput nego i okolna naselja.

Autoput i sela u prosjeku su tek dva ili tri metra iznad razine rijeke. Zbog toga su ove godine izbrisani s lica zemlje gotovo svi usjevi u ključnim poljoprivrednim regijama. Strašne poplave, popriznanju Pjongjanga, uništile su više od 100.000 hektara obradive zemlje, od toga gotovo 40.000 hektara rižinog polja. Devastirano je diljem zemlje više od 20. 000 kuća, 179 stambenih blokova i više od 600 javnih zgrada, priopćila je državna agencija KCNA. Uz to teško su oštećeni brojni putevi, mostovi i željezničke pruge.

Kim priznao da je zemlja pretrpjela ozbiljnu štetu

Kolika je nebriga posrijedi pokazuje i to da je rijeka Kuryong poplavila najvažniji sjevernokorejski nuklearni kompleksi Yongbyon, koji je od životne važnosti za Kim Jong- una. Tu se nalazi najveći sjevernokorejski atomski reaktor snage 5 megavata koji služi obogaćivanje urana. Web stranica 38 North, američki istraživački centar koji nadzire Sjevernu Koreju, utvrdila je da je “voda stigla do dvije crpne stanice koje opskrbljuju reaktore”.

Za predsjedavanja sastankom politbiroa vladajuće Radničke partije Kim Jong-un prvi puta priznao je da je zemlja pretrpjela ozbiljnu štetu od nedavnih polava, što najbolje govori o dimenzijama prirodne katastrofe. No, na opće iznenađenje objavio je da njegova zemlja “neće prihvatiti nikakvu vanjsku pomoći zbog šteta koje su nastale u poplavama.”

Ponuđena pomoć – odbijena

Naime, vidjevši što se dogodilo, UN, Južna Koreja i SAD odmah su ponudili pomoć u hrani, no Kim Jong un je objasnio da odbija pomoć iz inozemstva jer bi se “paketima iz inozemstva u zemlju mogao unijeti koronavirus.” Zaključio je kako njegov hrabri narod ima snage prebroditi i tu nesreću.

Zbog toga su Ujedinjeni narodi već su izrazili krajnju zabrinutost zbog “daljnjeg produbljivanja nestašice hrane.” Po običaju Kim Jong-un ne mari za patnje svog naroda. Umjesto da mu olakša patnje, on će će i dalje ono malo novca trošiti na vojsku i oružje kako bi se održao na vlasti. Koliko je besćutan pokazuje i to da nije izvukao nikakve pouke iz tragedije devedesetih godina kad je njegov otac Kim Jong-il, odbio, da nakon slične prirodne katastrofe, stranu pomoć pa je od razorne gladi umrlo više od milijun ljudi.