Nekad je nužno odabrati stranu

Kina i SAD su se u trgovinskom ratu našle u pat poziciji. Nitko ne smije popustiti, a izlaz iz krize se ne nazire

U drugom tromjesečju gospodarski rast Kine iznosio je 6,2 posto što je najsporije posljednjih desetljeća

Do nedavno su inozemne turiste u kineskim gradovima najviše fascinirali bezbrojni neboderi, nevjerojatan promet te fantastično razvijena prometna infrastruktura. No, posljednje doba impresionira nevjerojatan tehnološki napredak koji je Kinu pretvorio u visoko digitaliziranu zemlju. Praktički na svakom prodajnom mjestu, od samoposluga do trgovačkih radnji preko restorana i hotela do autobusnih i željezničkih postaja, barem polovica kupaca plaća račune mobitelima, a ne gotovinom ili plastičnim karticama.

I najbizarnije: pametnim telefonima ne služe se samo mlađi ljudi, njih koriste svi pa i oni u vrlo poodmakloj životnoj dobi. Što potvrđuje podatak da čak 778 milijuna Kineza posjeduje mobitel, dok ih u SAD-u ima oko 290 milijuna. Više od 802 milijuna Kineza služi se internetom, a od toga njih 31 posto koristi ga za iznajmljivanje bicikla, 37 posto za kupnju avionskih, autobusnih i željezničkih karata te 44 posto za naručivanje taksija.

Ne šokira činjenica da će uskoro odbaciti plastične kartice

Zbog svega toga ne iznenađuju najave kako će se do kraja ove godine više od pola milijarde Kineza koristiti pametnim telefonima za plaćanje računa te da će u potpunosti odbaciti kreditne kartice. Tako je Kina izbila na prvo mjestu u svijetu po korištenju pametnih telefona kao sredstva plaćanja i pri tomu je daleko premašila SAD-a gdje je takav način poslovanja izmišljen prije tri godine. Istodobno, sve više konobara, zaposlenika u hotelima, osoblja u autobusima, vlakovima, zrakoplovnim lukama, bolnicama, a da o policiji i ne govorimo, nosi slušalice i mikrofone preko kojih neprestano komuniciraju.

Primjerice, u restoranu jednom konobaru naručujete, drugi vam donosi hranu i piće, a treći vam na odlasku naplaćuje račun, a takav sustav besprijekorno funkcionira zahvaljujući upravo tehnologiji. Dok sam u trgovini plaćao suvenire, prodavač me diskretno gurao prema blagajni, a potom mi je na gotovo teatralan način uručio račun. Kako se to ponovilo i u drugim trgovinama u Pekingu, upitao sam trgovce o čemu se radi.

Tada mi je jedan od njih pokazao kameru koja se nalazi iznad blagajne i koja bilježi je li prodavač napravio i predao račun kupcu. Još do prije godinu ili dvije u velikoj većini prodavaonica u Kini kupci nisu dobivali račune, no sada se situacija iz temelja promijenila, posebno u velikim gradovima. Trgovci se trude pokazati račun kako bi izbjegli kažnjavanje poreznih organa koji pregledavaju sve snimke kamera iznad blagajni.

Huaweijev OS će zasigurno zamijeniti Android u Kini

Weijian Shan, investitor i autor knjige “Van Gobija” iz Hong Konga, otkrio je da je Kina 2010. izradila najbrže superračunalo na svijetu i to s američkim mikroprocesorima. Obamina administracija odbila je 2015. izdati Intelu, američkoj kompaniji koja provodi mikroprocesore i namjenske integrirane krugove, dozvolu za prodaju mikroprocesorskih čipova koje su naručila četiri laboratorija za proizvodnju superračunala u Kini.

No već 2018. Kina je lansirala vlastito megaračunalo u kojemu su bili isključivo domaći mikroprocesori. Kina danas posjeduje 210 najbržih superračunala i tomu je prva na svijetu, dok je SAD na drugom mjestu sa 124 super računala. Nakon što se kineski tehnološki div Huawei našao na udaru američkih sankcija, smjesta je uzvratio udarac: nedavno je predstavio vlastiti operativni sustav koji će zamijeniti Googleov Android i, bez sumnje, uskoro g istisnuti s najvećeg tržišta na svijetu.

Alibaba je u minutu prodala robu za milijardu dolara

U gotovo fanatičnu opsjednutost Kineza novih tehnologijama najbolje se može uvjeriti za njihovog Dana samaca, kad se kupuju pokloni. Prošle godine samo je Alibaba, najveći kineski online trgovac, u jednom danu prodao roba u vrijednosti od nevjerojatnih 30,8 milijardi dolara, što je povećanje u odnosu na 2017. kad je vrijednost prodanih proizvoda iznosila 25,3 milijarde dolara. Na početku prodaje u samo 1 minutu i 25 sekundi prodana je roba u vrijednosti od milijardu dolara.

Male, srednje i veće kamere nalaze se na gotovo svim javnim mjestima, trgovinama, hotelima, kolodvorima, ulicama i raskršćima, u javnim i državnim zgradama i institucijama, što je često povod zapadnim medijima da optuže vlasti u Pekingu da tako kontroliraju život svojih građana. Hu Jaon, inženjer u jednoj IT tvrtki u Pekingu, smatra međutim da su te kamere najefikasnije oružje u borbi protiv kriminala i prometnih prekršitelja.

“Zbog toga se obični ljudi nemaju čega bojati. Uostalom, u Londonu ili nekom, pa i najmanjem gradu u Americi, na svakom koraku vide se nadzorne kamere, ali nikomu ne pada na pamet optužiti vlasti da time ugrožavaju privatnost građana. Pa ako to vrijedi u SAD-u i Velikoj Britaniji zašto ne bi i u Kini”, ističe.

Kina ima više od 300 milijardera

Još se jedna stvar u posljednje doba bitno promijenila u Kini: domaća kupovna moć ozbiljno je porasla, sve je manje falsificiranih i loših proizvoda, a sve više kvalitetnih roba. To je dovelo do povećanja cijena pa su, primjerice, cijene kvalitetne odjeće ili obuće već na razini europskih. S obzirom na golemo unutarnje tržište stručnjaci objašnjavaju kako se svaki iole kvalitetniji ili moderniji proizvod, može prodati u praktički neograničenim količinama pa nije čudno da su se mnogi proizvođači obogatili. Zbog toga danas u Kini ima već više od 300 milijardera te oko 5 milijuna dolarskih milijunaša i po tomu su drugi na svijetu iza SAD-a.

Zato sve one koji su se posljednjih godinu ili dvije imali prilike neposredno uvjeriti se u kolosalan gospodarski razvoj Kine nije iznenadila najnovija odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odgodi uvođenje novih carina na još jedan paket kineskih proizvoda. Predsjednik Trump, frustriran zbog nepopustljivog stajališta Pekinga u trgovinskim pregovorima, najavio je početkom kolovoza da će od 1. rujna nametnuti nove carine od 10 posto kineskim proizvodima u vrijednosti od 300 milijardi dolara pa bi tako uz već ranije takse, carine na kinesku robu dosegnule 550 milijardi dolara.

Trump je bio prisiljen odgoditi nove carine

Trump je objasnio: “Kao i obično, Kina je rekla da će kupovati proizvode naših farmera, ali do sada nisu učinili ono što su obećali. S uvođenjem novih carina možda će sve biti drugačije”, zaključio je Trump. Premda Kinezi nisu popustili pred najnovijim prijetnjama, Trump je ipak bio prisiljen odgoditi uvođenje carina za elektroniku, mobitele, prijenosna računala, odjeću, obuću, dječje igračke, utovarne kontejnere, dizalice do sredine prosinca. Istodobno, Bijela kuća ukinula je u potpunosti carine za 25 vrsta proizvoda, objašnjavajući da je ta odluka “temeljena na zdravlju, sigurnosti, nacionalnoj sigurnosti i drugim faktorima”.

Tako je Trump sam doveo u pitanje svoju mantru koju je neprestano ponavljao kako jedino Kinezi plaćaju ceh za uvođenje carina. Odgodu uvođenja novih carina Trump je objasnio željom da to ne pogodi američke potrošače za vrijeme božićnih kupovina. Ali je upozorio Kinu da se ne zavarava “jer će joj većim porezima prirediti pakao.” Ta je Trumpova odluka prvi jasan pokazatelj da od trgovinskog rata između dvije najveće ekonomske velesile svijeta štetu nema samo kinesko nego i američko gospodarstvo.

Naprosto Kina je postala ekonomski i gospodarski toliko moćna ne samo zbog izvoza, nego i zbog toga što ima tako golemo unutarnje tržište, koje u velikoj mjeri može amortizirati udarce zbog smanjenog izvoza. Sasvim je sigurno da je kineska ekonomija doživjela težak udarac nakon što su im Amerikanci uveli carine u visini od oko 250 milijardi dolara te da je usporen rast BDP-a, ali Trumpova protekcionistička politika ipak ne može slomiti kinesko gospodarstvo.

Zbog carina će američke obitelji morati trošiti 350 dolara više

Ryan Young, stariji istraživač iz američkog Instituta za konkurenciju, ustvrdio je kako je “odluka da se odgodi uvođenje novih carina prešutno priznanje da američki potrošači, a ne samo kineski proizvođači, plaćaju ceh uvođenja viših carina za kineske proizvode.”

Američka Porezna zaklada predviđa će zbog uvođenje viših carina za kinesku robu četveročlana obitelj morati trošiti godišnje 350 dolara više. Američka vlada, među ostalim, bila je prisiljena uplatiti na račune poljoprivrednika oko 16 milijardi dolara pomoći zbog toga što je Kina smanjila uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda. Američki poljoprivrednici, glavni Trumpovi birači, najteže su pogođeni trgovinskim ratom između dvije najveće svjetske ekonomije.

Ekonomski analitičari se ne slažu s Trumpom

Premda Trump stalno inzistira kako njegove tarife uspješno funkcioniraju jer pomažu američkom gospodarstvu te prisiljavaju Kineze na pregovore, ekonomski analitičari uvjeravaju da to nije točno. Iako ne osporavaju pravo Trumpu da traži od Kine da prestane tolerirati krađu intelektualnog vlasništva, prisilne transfere tehnologije, ogromne vladine subvencije i nerecipročni tretman američkih tvrtki u Kini, upozoravaju da više carine nisu rješenje jer sve više pogađaju američke kompanije.

Primjerice, Apple je najavio da “neće imati drugog izbora ako ne prestane trgovački rat Kine i SAD-a nego povećati cijene pametnih telefona za dodatnih 75 do 100 dolara po mobitelu.” Myron Brilliant, izvršni potpredsjednik Američke gospodarske komore, zatražio je pak od Bijele kuće da sjedne s Kinezima za pregovarački stol te pokuša pronaći prihvatljivo rješenje za obje strane. Zhang Jun, novi kineski veleposlanik pri UN-u, kratko je objasnio: “Kineska je pozicija vrlo jasna, ako SAD žele razgovarati, tada ćemo razgovarati, ako se žele boriti, tada ćemo se i mi boriti.”

Peking je priznao da su u problemima zbog sankcija SAD-a

Peking je ovih dana priznao kako drugo najveće svjetsko gospodarstvo usporava upravo zbog trgovinskih sankcija SAD-a. Nezaposlenost je u gradovima porasla na 5,3 posto, industrijska proizvodnja porasla je u lipnju za 4,8 posto, što je znatno manje od prošle godine kad je rasla po stopi od 6,3 posto. Trgovina na malo porasla je za 7,6 posto, što je pad u odnosu na prodaju u lipnju prošle godine koja je rasla po stopi od 9,8 posto.

U drugom tromjesečju gospodarski rast Kine iznosio je 6,2 posto što je najsporiji tempo posljednjih desetljeća. China International Capital Corp objavio je procjenu kako je u kineskom industrijskom sektoru u posljednjih godinu dana izgubljeno između 1,8 do 1,9 milijuna radnih mjesta zbog trgovinskog rata s SAD-om. S druge strane, Međunarodni monetarni fond povećao je svoju prognozu rasta za SAD ove godine s 2,3 posto na 2,6 posto, dok je za Kinu prognozu smanjio sa 6,3 posto na 6,2 posto.

Međutim, unatoč poboljšanju prognoze rasta, MMF je upozorio Bijelu kuću na moguće rizike zbog trgovinskog rata. “Države ne bi trebale koristiti carine za uravnoteženje bilateralne trgovinske bilance ili kao zamjenu za dijalog kako bi izvršile pritisak na druge.”

Trump i Xi u pat poziciji

Predsjednik Trump i kineski predsjednik Xi Jinping našli su se u pat situaciji: ni jedan ni drugi ne smiju popustiti zbog domaće javnosti, a izlaz iz krize uopće se ne nazire. Xi smatra da se ništa ne smije promijeniti te da će Kina u tomu uspjeti jer je dovoljno snažna, dok Trump želi sve promijeniti primjenjujući pri tomu najgrublju silu. Ekonomski analitičari smatraju kako se kineski suficit u trgovini s Amerikom ne može smanjiti višim carinama nego promjenom američke fiskalne politike, kamatnim stopama te smanjenjem potrošnje koja je nerealno visoka.

Upozoravaju također da je Trump pogriješio kad je krenuo sam u rat s Kinom, umjesto da je za svoju politiku pridobio američke azijske saveznike. No, to nije mogao učiniti jer je ranije odbio potpisati trgovinski sporazum Trans-Pacific Partnership s 12 najvećih pacifičkih ekonomija koje bi sada sasvim sigurno poduprle njegovu politiku spram Kine.