Kina je, doslovno, napisala knjigu o trgovinskom ratu s Amerikom. Ne spominju Trumpa, ali jasno je da ga krive za sve

Do trgovinskog rata je došlo nakon kineskog suficita

Do zaoštravanja trgovinskog rata između dva najveća svjetska gospodarstva došlo je u trenutku kad je objavljeno da je Kina 2018. ostvarila suficit u robnoj razmjeni s SAD-om od rekordne 323 milijarde dolara, 17 posto više nego 2017. Kineski izvoz u SAD je tijekom 2018. skočio za 11,3 posto, dok je uvoz porastao tek 0,7 posto. Premda je SAD sredinom prošle godine uveo carine za kinesku robu u visini od 50 milijardi dolara, kineski suficit u trgovini s SAD-om u kolovozu povećan je za 9,5 posto i iznosio je 50,1 milijardu dolara. Do povećanja suficita došlo je zbog smanjenja uvoza američkih civilnih zrakoplova i soje, a kineski izvoz dosegnuo rekordno visoku razinu te je na godišnjoj razini porastao za 13,2 posto.

Sve to ogorčilo je američkog predsjednika Trumpa koji je odlučio uvesti dodatne carine za tisuće kineskih proizvoda. Takva Trumpova politika odmah je dala rezultata: na početku 2019. deficit SAD-a u robnoj razmjeni s Kinom smanjen je za 28,2 posto na 24,8 milijardi dolara. Američki izvoz u Kinu porastao je za 18,2 posto na 8,4 milijarde dolara, dok je uvoz iz Kine smanjen za 20,2 posto te je pao na 33,2 milijarde dolara.

Istodobno u Pekingu je objavljeno da je rast kineskog BDP-a u 2018. iznosio 6,6 posto što je najniži ekonomski rast u posljednjih 28 godina. Zbog toga se predsjednik Trump nada da će nove carine natjerati Kinu da pristane potpisati novi trgovinski sporazum s SAD-om koji bi bio neusporedivo povoljniji za Washington nego do sada.

Kina optužuje Ameriku za lažno optuživanje

U Bijeloj knjizi se pak tvrdi da je američka vlada “lažno optužila Kinu za krađu intelektualnog vlasništva i prisilni transfer tehnologije te je uvela carine u vrijednosti od oko 300 milijardi američkih dolara. Zbog obrane svog nacionalnog dostojanstva i interesa svojih građana, Kina je morala odgovoriti te je uvela carine na uvoz američkih roba u vrijednosti od 110 milijardi dolara.” Potom se u kineskoj Bijeloj kući navodi:

“Provodeći politiku ‘America First’, sadašnja američka administracija usvojila je niz jednostranih i protekcionističkih mjera, redovito primjenjujući carine kao ‘veliku batinu’ kojom je prisiljavala druge zemlje da prihvate njene zahtjeve. Trgovinsko zlostavljanje SAD-a šteti svijetu jer protekcionističke mjere koje poduzima SAD suprotne su pravilima WTO-a, nanose štetu multilateralnom trgovinskom sustavu, ozbiljno remete globalne industrijske i opskrbne lance, potkopavaju povjerenje na tržištu i predstavljaju ozbiljan izazov globalnom gospodarskom oporavku kao i trendu globalizacije.

Drugo, mjere SAD-a ugrožavaju globalni gospodarski rast. Izazivajući ekonomske i trgovinske sporove te povećanjem carina, SAD je isprovocirao odgovarajuće poteze zemalja koje su time bile pogođene. Time je narušen globalni gospodarski i trgovinski poredak, usporen je oporavak svjetske ekonomije, potkopava se razvoj poduzeća i dobrobit ljudi u svim zemljama, gurajući svjetsko gospodarstvo u ‘recesijsku zamku'”.

Kina je vrijedna i inovativna nacija

Svjetska gospodarska perspektiva koju je Svjetska banka objavila u siječnju 2019. revidirala je prognozu globalnog gospodarskog rasta na 2,9 posto, ističući trgovinske sporove kao glavni rizik. Međunarodni monetarni fond također je smanjio svoju projekciju svjetskog gospodarskog rasta za 2019. na 3,3 posto u odnosu na procjenu iz 2018. godine od 3,6 posto. Zbog kinesko-američkog trgovinskog rata WTO je smanjio svoju prognozu rasta svjetske trgovine u 2019 s 3,7 posto na 2,6 posto.

Posebna pozornost u Bijeloj knjizi posvećena je zaštiti intelektualnog vlasništva. Među ostalim kaže se kako je Kina uložila goleme napore i ostvarila nevjerojatan napredak u zaštiti intelektualnog vlasništva i poboljšanju poslovnog okruženja za strane ulagače. Krajnje je neutemeljeno optuživanje Kine za krađu intelektualnog vlasništva i prisilni prijenos tehnologije. Kineska tehnološka inovacija temelji se na samopouzdanju. Kina je inovativna i vrijedna nacija. Stvorila je visoko sofisticiranu civilizaciju i znatno pridonijela ljudskom napretku tijekom 5000 godina.

Imaju preko 1300 milijuna izuma godišnje

Povijesni zapisi potvrđuju da dostignuća Kine u znanstvenim i tehnološkim inovacijama nisu temeljena na krađi tuđeg vlasništva. Optuživanje Kine za krađu intelektualnog vlasništva kako bi ostvarila vlastiti razvoj neutemeljena je izmišljotina. Bivši ravnatelj WIPO-a Arpad Bogsch istakao je da su dostignuća Kine “bez premca u povijesti zaštite intelektualnog vlasništva”, dok je Američka gospodarska komora prepoznala da Kina ostvaruje konkretan napredak u zaštiti intelektualnog vlasništva.

U Bijeloj knjizi objavljeno je također da su u 2017. ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj u Kini dostigla su 145 milijardi dolara i po tomu je druga u svijetu. Prijavljeno je 1382 milijuna izuma, po čemu je na sedmom mjesto u svijetu već sedmu godinu zaredom. Broj odobrenih patenata dosegao je brojku od 327.000, što je za 8,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Mjere nisu dobre ni za Kinu ni za SAD

U Bijeloj knjizi se potom upozorava kako SAD zatvarajući oči pred prirodom gospodarske strukture i stupnja razvoja u Kini i SAD-u, kao i stvarnosti međunarodne industrijske podjele rada, ustrajavaju na optužbama da je Kina “nepoštena” i te da iskorištava SAD. Pri tomu ne želi priznati da je upravo politika stvorila trgovinski deficit u bilateralnim trgovinskim razmjenama.

Zapravo, u današnjem globaliziranom svijetu, kineska i američka ekonomija su visoko integrirane i zajedno čine cijeli industrijski lanac, a izjednačavanje trgovinskog deficita s iskorištavanjem je pogreška. Ograničavajuće mjere koje su SAD nametnule Kini nisu dobre za Kinu i SAD, a još su gore za ostatak svijeta.

Knjiga ipak podsjeća da su Kina i SAD veliki partneri

Bijela knjiga također podsjeća da su Kina i SAD najveći trgovinski partneri na svijetu. “Tijekom 2018. bilateralna trgovinska razmjena roba i usluga premašila je vrijednost od 750 milijardi dolara, a obostrana izravna ulaganja približila su se iznosu od 160 milijardi dolara. Robna razmjena između Kine i SAD-a porasla je s manje od 2,5 milijardi dolara u 1979., kad su dvije zemlje uspostavile diplomatske odnose, na 633,5 milijardi dolara u 2018. godine”.

Prema Ministarstvu trgovine SAD-a, Kina je 2018. bila najveći trgovinski partner SAD-a, a najviše je uvezla američkih zrakoplova, soje, automobila, integriranih krugova i pamuka. Tijekom deset godina od 2009. do 2018. godine, Kina je bila jedno od najbrže rastućih izvoznih tržišta za američke proizvode, s prosječnim godišnjim rastom od 6,3 posto, a ukupnim rastom od 73,2 posto. Prema kineskim podacima, obostrana trgovina uslugama porasla je s 27,4 milijarde dolara u 2006., najranijoj godini s dostupnim statistikama, na 125,3 milijarde dolara u 2018. godini.

Nije baš sasvim točno da Kina iskorištava SAD

U 2018. kineski deficit trgovinske razmjene usluga s SAD-om dosegnuo je 48,5 milijardi dolara. Tijekom proteklih četrdeset godina međusobna ulaganja Kine i SAD-a narasla su s gotovo nule na oko 160 milijardi dolara. Prema MOFCOM-u, do kraja 2018. kineska izravna ulaganja u SAD premašila su 73,17 milijardi dolara. Brzi rast kineskih ulaganja u SAD-u pridonio je američkom gospodarskom rastu, stvaranju radnih mjesta i poreznim prihodima. Istodobno prema MOFCOM-u, američke kompanije investirale su do 2018. u Kinu 85,19 milijardi dolara.

U 2017. ukupni godišnji prihodi američkih tvrtki u Kini iznosili su 700 milijardi dolara, a ostvarili su dobit veću od 50 milijardi dolara. Stoga, ako se uzme u obzir trgovina robom i uslugama, kao i obostrana ulaganja, trgovinski i ekonomski odnosi između Kine i SAD-a obostrano su korisni te nije točno da Kina iskorištava SAD. Američka administracija uvela je dodatne carine na kinesku robu koja se izvozi u SAD, ometajući trgovinsku i investicijsku suradnju i potkopavajući ekonomsku stabilnost u obje države, ali i na globalnoj razini.

Kineske investicije u SAD nastavljaju padati

Američke dodatne carinske mjere dovele su do smanjenja kineskog izvoza u SAD, koji je u prva četiri mjeseca 2019. pao za 9,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Budući da je Kina morala nametnuti carine kao protumjeru zbog udara iz Washingtona, američki izvoz u Kinu pada već osam mjeseci zaredom. Nesigurnost koje su donijeli američko-kineski ekonomski i trgovinski sukobi, dovela je do zastoja u međusobnim ulaganjima.

Kineske investicije u SAD nastavljaju padati, a stopa rasta američkih ulaganja u Kini je usporena. Izravna ulaganja kineskih tvrtki u SAD 2018. iznosila su 5,79 milijardi dolara, što je za 10 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U 2018. američka ulaganja u Kinu dosegnula su 2,69 milijardi dolara, što je za samo 1,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Tijekom 2017. taj rast bio je 11 posto.”

Načinjena je ozbiljna šteta američkom gospodarstvu

U analizi kineske vlade stoji da trgovinski rat nije ‘učinio Ameriku sjajnom’ niti su povećane carine povećale američki gospodarski rast. Umjesto toga, učinili su ozbiljnu štetu američkom gospodarstvu. Prvo, znatno su povećale troškove proizvodnje za američke tvrtke jer mnogi proizvođači ovise o kineskim sirovinama i intermedijarnim proizvodima. Budući da im je u kratkom roku teško pronaći dobre alternativne dobavljače, one će snositi troškove povećanih carina.

Drugo, veće carine dovele su do povećanja cijena u SAD-u. Uvoz robe široke potrošnje iz Kine ključan je faktor dugoročne niske inflacije u SAD-u. Nakon što su uvedene dodatne carine, cijene kineskih proizvoda su porasle, a ti troškovi su svaljeni na leđa američkih potrošača. Prema istraživanju američke Nacionalne federacije za maloprodaju, uvođenje dodatnih carina od 25 posto samo na kineski namještaj stajat će američke potrošače dodatnih 4,6 milijardi dolara godišnje.

BDP će nastaviti padati

Treće, dodatne carine imaju utjecaj na gospodarski rast SAD-a i na život ljudi. Zajedničko izvješće američke Gospodarske komore i skupine Rhodium u ožujku 2019. pokazalo je da bi se, zbog kinesko-američkih gospodarskih i trgovinskih nesuglasica, američki BDP u 2019. i sljedeće četiri godine mogao smanjiti za 64 do 91 milijarde dolara, dakle za oko 0,3-0,5 posto američkog BDP-a.

Prema istraživanju koje je u veljači 2019. objavio Trade Partnership, američki think-tank, ako SAD uvedu 25 posto carina na sve kineske proizvode, američki će se BDP smanjiti za 1,01 posto, odnosno za trilijun dolara u sljedećih deset godina te izazvati gubitak od 2,16 milijuna radnih mjesta s dodatnim godišnjim troškom od 2,294 USD godišnje za sva četveročlanu američku obitelj.

Četvrto, Američko-kinesko poslovno vijeće objavilo je da je u deset godina, od 2009. do 2018. zahvaljujući američkom izvozu u Kinu u SAD-u otvoreno više od 1,1 milijun radnih mjesta. Najteže međutim su pogođeni farmeri na Srednjem zapadu. Izvoz američkih poljoprivrednih proizvoda u Kinu smanjio se za 33,1 posto na godišnjoj razini, uključujući pad izvoza soje od čak 50 posto.”
U zaključku Bijele knjige stoji kako razvoj Kine možda više neće ići glatko.

Nudi se i rješenje

“Teškoće ili čak opasnosti neizbježne su. Što god budućnost može donijeti, Kina je uvjerena da će se moći nositi s izazovima, pretvoriti rizike u mogućnosti i otvoriti nova poglavlja. Kina ostaje predana vlastitom putu bez obzira na to kako se mijenja vanjsko okruženje.”

Temeljno rješenje je jačanje reformi i otvaranje. S ogromnom potražnjom na domaćem tržištu, dublja strukturna reforma na strani ponude sveobuhvatno će povećati konkurentnost kineskih proizvoda i tvrtki. Još uvijek imamo dovoljno prostora za razvoj fiskalne i monetarne politike. Kina može održati dobar zamah za održiv i zdrav gospodarski razvoj, a njezini gospodarski izgledi su sjajni. Kina će nastaviti s produbljivanjem reformi i otvaranjem. Kineska vrata neće biti zatvorena, otvorit ćemo ih još šire. Otvorenija Kina unaprijedit će razvoj i prosperitet Kine i svijeta”, stoji u knjizi.