Kina je predstavila novi vojni dron; kopirali su Amerikance, dosta je sličan njihovom, ali i duplo jeftiniji

CH-5 Rainbow dvostruko je jeftiniji od američkog Reapera

FOTO: YouTube

Nakon što je potkraj prošle godine zadivila svjetske vojne stručnjake demonstrirajući sposobnosti najnovijeg ratnog zrakoplova domaće proizvodnje J-20, a potom u travnju ove godine porinula u more prvi nosač zrakoplova težine 50.000 tona koji su sagradile domaće tvrtke, Kina je ovih dana ponovno demonstrirala svoju sve veću vojnu moć: predstavila je javnosti vojni dron CH-5 Rainbow do sada najubojitiji model drona koji je namijenjen inozemnom tržištu.

CH-5 Rainbow koji se naziva još i Caihong 5, zapravo je kopija najnovijeg američkog drona MQ-9 Reaper: ima gotovo iste performanse, ali je upola jeftiniji. MQ-9 Reaper stoji 16,9 milijuna dolara, dok se CH-5 može kupiti za manje od 8 milijuna dolara. Američki stari model Predator stoji 5 milijuna dolara, a kineska verzija može se nabaviti za svega milijun dolara.

Dron CH-5 Rainbow proizvela je tvrtka China Aerospace Science and Technology Corporation, koja je do sada prodala u više od desetak država oko 200 modela dronova CH-3 i CH-4. To su do sada bili najpopularniji vojni dronovi na svijetu. Zbog veličine i sofisticiranosti novog modela CH-5 pretpostavlja da se da ih se u početku neće moći izgraditi više od dvadesetak modela godišnje.

Kineski dronovi sudjelovali u više od 300 napada

CH-5 može nositi do 24 rakete zrak-zemlja, ima radijus kretanja od oko 10.000 kilometara i može ostati u zraku oko 120 sati, objasnio je Shi Wen, glavni dizajner tog drona, u intervjuu za Global Times. Američki vojni stručnjaci međutim procjenjuju da može napadati ciljeve koji su udaljeni više do 3.000 kilometara od njegove baze. CH-5 ima i neke druge prednosti: s njim se može upravljati nakon samo dva ili tri dana treninga, jer su operacije polijetanja i slijetanja potpuno automatizirane. Kineski dron CH-5 ima i jednu manu: može letjeti do visine od 9.000, pa je relativno lak plijen za proturaketnu obranu, dok se američki Reaper može kretati na visinama između 12.000 i 15.000 metara.

Shi Wen, glavni dizajner Rainbowa China Aerospace Science i Technology Corp., izjavio je kako su njihovi dronovi izvezeni na Bliski Istok, Afriku i Aziju povrdili svoju kvalitetu “na bojnom polju”, gdje su prošle godine s projektilima kineske izrade pogodili čak 300 ciljeva. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, nakon što su ih odbili Amerikanci, kupili su kineske dronove i sada ih koriste u ratu u Jemenu. Egipatska vojska s njima napada islamske militante, a zaraćene skupine u Libiji služe se s njima u krvavim međusobnim obračunima. Sjevernokorejski dron koji je 2014. oboren nad Južnom Korejom bio je kineske proizvodnje. Irak je tukao po položajima islamskih radikalista iz kineskih dronova, a Nigerija ih koristi u ratu protiv islamističkog pokreta Boko Harama.

Novi kineski dron zabrinuo američki vojni vrh

Sve su to bili modeli CH-4 Rainbow i CH-3 Rainbows. Sada Kinezi pregovaraju s Meksikom i Francuskom o prodaji modela CH-5. Istih kvaliteta, a upola jeftiniji od američkih dronova. Pentagon procjenjuje da će Kina do 2023. proizvesti gotovo 42.000 dronova vrijednih na međunarodnom tržištu više od 10 milijardi dolara. No, istodobno je umirio svoju javnost ocjenom da su američki dronovi i dalje najučinkovitiji zbog superiorne američke satelitske infrastrukture. Kina i Saudijska Arabija potpisale su u ožujku sporazum o zajedničkoj proizvodnji 100 Rainbow dronova i to onih najvećih verzija. Budući su Amerikanci znali da će Kinezi izbaciti na tržište novo moćno oružje, ovih dana počeli su uvoditi u svoje jedinice novi model ubojitog drona MQ-9 “Reaper”.

Unatoč tome, predstavljanje novog kineskog drona dodatno je zabrinulo američki vojni vrh, ali i uznemirilo poslovne krugove SAD-a. Naime, CIA i američki vojni obavještajci posljednjih su mjeseci otkrili da je u bliskoistočnim zemljama koje su izravno ili neizravno upletene u ratove u Jemenu, Siriji, Iraku, sve više kineskih vojnih dronova koji se koriste u ratnim operacijama. U Saudijskoj Arabiji uočena su tri drona tipa Wing Loong, kineske replike američkog Predatora, koji mogu nositi rakete i bombe. U Jordanu je pak otkriven kineski vojni dron tipa CH-4 Rainbow, a više takvih modela uočeno je u Egiptu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima te još nekim državama Srednjeg istoka i Afrike.

Strah da će dronovi pasti u ruke terorista

Američki obavještajni izvori procjenjuju da Egipat ima 18 kineskih dronova, Irak 4, Jordan 2, sve modeli CH-4. U Kazahstanu su 2 Wing Loong drona, u Mijamaru čak 12, u Nigeriji i Pakistanu po 5, u Saudijskoj Arabiji 20, u Turkmekistanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima po dva. Kinezi su iskoristili priliku koju su im pružili Amerikanci koji odbijaju prodavati svoje najmodernije i najsnažnije dronske letjelice u inozemstvu, kako bi svojim modelima, upola jeftinijim od američkih, zadovoljili potrebe svjetskog tržišta. SAD ne želi da njihovi dronovi padnu u neprijateljske ruke i da se koriste u vojnim operacijama protiv američke vojske, boje se da bi ih se mogli dokopati teroristi, da bi ih države mogle zloporabiti za suzbijanje nereda ili da bi mogli ugroziti sigurnost Izraela. Uostalom, nedavno su Amerikanci oborili dva iranska drona u Siriji koji su bili prijetnja koaliciji koju predvodi SAD.

“Američka izvozna politika potiče naše saveznike da kupuju kineske dronove što pogađa američke strateške interese na više načina. Takva politika ima pogubne komercijalne posljedice jer priječi američkim tvrtkama prodaju svojih proizvoda, a istodobno šteti politčkim odnosima s našim partnerima”, požalio se Paul Scharre, bivši dužnosnik Pentagona.
Stoga američki proizvođači i političari lobiraju kod Trumpove administracije da im što prije odobri izvoz dronova kako bi zaustavili kinesku ekspanziju na svjetskom tržištu. Thomas Bossert, pomoćnik šefa za Domovinsku sigurnost i protuterorizam, naglasio je da će Trumpova administracija pomoći američkoj industriji, vodeći pri tomu računa o zaštiti vlastitih interesa i sigurnosti.

Za Obamine vlade dronovi ubili od 384 do 807 civila

Američki poslovni krugovi predbacuju svojim političarima da su zbog brojnih zabrana koje su uveli na izvoz oružja, omogućili Kini, kako je to ustvrdio Međunarodni institut za mirovne studije iz Stockholma ili SIPRI, da postane treća najveća izvoznica oružja na svijetu, iza SAD-a i Rusije.
Inače, bespilotne letjelice počele su se koristiti u vojne svrhe 1995. isključivo za izviđanje i špijuniranje. Već 1999. konstruiran je model MQ-1, koji je mogao nositi rakete tipa “Hellfire” i zbog toga je nazvan “tihi ubojica”. Dronovi tipa Predator ušli su od 2002. u širu uporabu u Afganistanu 2002.

Ured za istraživačko novinarstvo ustvrdio je da su za dva mandata Baracka Obame izvršena 563 udara od kojih je većina bila sa smrtnim posljedicama. Ubijeno je između 384 i 807 civila u Afganistanu, Iraku, Jemenu, Libiji, Siriji, Somaliji, Pakistanu… Od svoje inauguracije Trump je odobrio najmanje 36 udara u 45 dana. Da su dronovi postali najubojitije i najpopularnije oružje Pentagona, pokazuje podatak da u američkoj vojsci ima više od tisuću specijalno obučenih pilota dronova, dok je 889 pilota transportnih aviona C-17 te 803 pilota koji upravljaju borbenim avionima F-16.

Radi se na razvoju oružja za uništavanje dronova

Nema sumnje da dronovi predstavljaju pravu revoluciju u načinu vođenja ratnih operacija te je danas teško predvidjeti kakve će to promene donijeti u budućnosti. Naime, neograničene su mogućnosti korištenja dronova za terorističke akcije, ugrožavanje zračnog prometa, za iznenadne napade na civilne objekte… Zbog toga se intenzivno radi na razvoju oružja koje će uništavati dronove deaktiviranjem odašiljača ili uništavanjem elektronike uz pomoć directed energy ili usmjerene energije.

Ovih dana veliko zanimanje izazvao je video na kojemu je prikazano kako je američki vojnik neobičnom puškom onesposobio tijekom leta dron tipa Parrot. Ta je puška zapravo cyber oružje, koja koristi antenu, wi-fi radio i široko dostupno i krajnje jeftino Raspberry Pi mini računalo. Cijena puške je svega 150 dolara, a konstruirao ju je kapetan Brent Chapman s Instituta Army Cyber na West Pointu.