Preskočio ih je omikron

Premda vlasti javljaju o tek nekoliko smrtnih slučajeva, val zaraze omikronom već je zahvatio gotovo cijelu zemlju te je došlo do prave eksplozije broja zaraženih i umrlih od koronavirusa. Wall Street Journal izvijestio je kako su se njegovi novinari uvjerili da je jedan od pekinških krematorija za pacijente s covidom bio preplavljen mrtvim tijelima.

Zbog toga se sada pod hitno grade privremene bolnice u kojima će se liječiti zaražene osobe, a postojeće zdravstvene institucije postavljaju nove krevete kako bi primili očekivanu lavinu bolesnika. Problem je, među ostalim, što u Kini ima samo sedam kreveta u intenzivnoj njezi na 100.000 stanovnika, za razliku od SAD gdje ih ima 25.

Kineske vlasti do sada su se hvalile da je relativno mali broj smrtno stradalih dokaz superiornog modela upravljanja državom. No sada kad je 0mikron napao relativno nezaštićenu populaciju došlo je do toliko dramatičnog pogoršanja da je nemoguće saznati prave razmjere pandemije. Zbog kineske politike relativno se malo stanovništva zarazilo virusom, pa u Kini nije ostvarena visoka stopa takozvanog hibridnog imuniteta koji donosi masovno cijepljenje i preboljenje.

Nove varijante?

Međutim, najveća je međutim opasnost da će virus, zbog toga što se nesmetano širi, mutirati i stvarati nove, puno opasnije varijante. Ako se to dogodi neizbježno je da će se novi virus vrlo brzo proširiti svijetom.

Najugroženija je za sada Indija, premda vlasti u New Delhiju tvrde da je većina ranjive populacije cijepljena te da postoji hibridni imunitet zbog prethodne infekcije i cijepljenja. Zbog toga je vlada odmah pozvala sve koji se nisu cijepili da to učine. Problem je, međutim, tvrde stručnjaci, što omikron nije prošao kroz Kinu jer se striktno slijedila politika nultog covida.

Premda je još u rujnu, šef Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus, najavio skori kraj pandemije, zbog razornog vala koji je pogodio Kinu, sada je promijenio prognozu pa je izjavio da se kraj pandemije možda nazire tek krajem 2023.

Slaba procijepljenost starijeg stanovništva

U jednoj studiji predviđa se da će posljedice ublažavanja mjera protiv korone biti fatalne te da će do proljeća iduće godine umrijeti „samo“ pola milijuna ljudi, a da će do kraja 2023. biti ukupno 1,6 milijuna smrtnih slučajeva. Epidemiolog pak predviđa da će uskoro oko 9000 ljudi umirati svakog dana.

Premda je vlada najavila da će cijepiti sve starije od 60 godina četvrtom dozom cjepiva, čini se da je to nemoguća misija. U Kini, naime, ima više od 260 milijuna ljudi starijih od 60 godina, a njih oko 50 posto nije dobilo ni treću dozu. Osim toga u zemlji ima više od 160 milijuna dijabetičara, a najmanje osam milijuna starijih od 80 godina nisu uopće primili cjepivo.

Postoji i izračun da bi se broj umrlih do proljeća mogao drastično smanjiti na oko 290.000, ali pod uvjetom da se ponovno vrate neka od ograničenja koja su ukinuta. A to znači opet uvođenje redovitih testiranja, karantene za oboljele, nošenje maske… I, dakako, visoke stope cijepljenja trećom i četvrtom dozom te liječenje antivirusnim lijekovima za rizične skupine. „Nema sumnje da Kinu čeka nekoliko loših mjeseci,“ napominje James Wood, stručnjak za zarazne bolesti na Sveučilištu New South Wales u Australiji. Politički analitičari i dužnosnici u EU i SAD upozoravaju da bi nova kriza u Kini mogla još više ugroziti i potkopati svjetsko gospodarstvo te dodatno usporiti opskrbne lance.

Trogodišnja blokada

Zbog mogućih negativnih posljedica po svijet zbog ukidanja strogih mjera, zavladala je prava panika među poslovnim ljudima i zdravstvenim djelatnicima. Pa oni koji su do sada osuđivali Kinu zbog prestroge politike u borbi protiv korone, sada je napadaju zbog popuštanja tih mjera. Ben Cowling, glavni profesor epidemiologije na Školi javnog zdravlja Sveučilišta u Hong Kongu, optužio je Peking da problem korone sada gleda „kroz hladniju ekonomsku prizmu, pri čemu se ekonomska cijena održavanja nulte razine covida smatra većom od one koja će se morati platiti zbog popuštanja mjera.“

Na taj se potez Peking odlučio, tvrdi, jer su fatalne posljedice koronavirusa prisutnije kod starijih osoba koje nisu zaposlene ili su umirovljenici. „Hospitaliziraju se u većem broju samo stariji ljudi, a ne radno sposobne odrasle osobe, što vladi odgovara.“

Nakon gotovo trogodišnje blokade normalnog života, ukinuto je pravilo obveznog testiranja pri ulasku na većinu javnih mjesta te strogo poštivanje karantena za sve oboljele. Osobe koje su pozitivne na covid-19, ali imaju blage ili asimptomatske simptome i ispunjavaju određene uvjete, mogu ostati u karanteni kod kuće, umjesto da budu prisiljene ići u centralizirane karantenske centre. S ulica se uklanjaju kabine za testiranje te znakovi za skeniranje zdravstvenih kodova. Vlasti su također ukinule aplikaciju za praćenje virusa i potpuno su odustale od prijavljivanja asimptomatskih infekcija. Istodobno ljudima je dopušteno da sami koriste antigenske testove i izoliraju se kod kuće ako imaju simptome.

Nagla promjena politike

Nakon što su vlasti dugo plašile građane zbog opasnosti od korone, sada predlažu da se omikron varijanta naziva „prehladom od koronavirusa.“ Ulice i trgovački centri u Pekingu uglavnom su, kao i do sada, pusti, jer ljudi ostaju kod kuće kako bi se oporavili od covida ili kako bi izbjegli zarazu.

Nagla promjena stroge politike prema covidu, pokazala je međutim da Kina nije spremna za tako nagli porast broja oboljelih. Bolnice, primarna liječnička zaštita te ljekarne nisu očekivale tako drastičan zaokret te su posve zatečene novonastalom situacijom. Kreveta u bolnicama nema dovoljno, ljekarne su rasprodale lijekove za temperaturu i prehladu, a antivirusnih lijekova nema ni za pacijente u bolnicama.

Osim što su učetverostručene cijene ibuprofena, zbog nestašice poskupjeli su i svi ostali lijekovi za borbu protiv virusa. Istodobno zbog nestašice, ljekarne više ne prodaju kutije lijekova, već tablete prodaju pojedinačno.

Najveći svjetski proizvođač lijekova

Kina je jedan od najvećih svjetskih proizvođača lijekova te pokriva trećinu svjetskih potreba za ibuprofenom, lijekom protiv bolova i temperature. Kada je kineska online ljekarna ponudila antivirusni lijek Paxlovid, rasprodan je za nekoliko sati. Vlada je u posljednja dva tjedna odobrila četiri domaća cjepiva protiv korone te je dopustila uvoz i distribuciju oralnog lijeka Paxlovid, koji značajno smanjuje rizik od hospitalizacije i smrti. Odobrenje uvoza Paxlovida u suprotnosti je s dosadašnjom kineskom politikom zabrane uvoza stranih cjepiva i lijekova protiv covida.

Unatoč slabljenja mjera, kineske tvornice suočavaju se sada sa sličnim problemima kao i kad im je bio zabranjen rad: radnika je sve manje, jer sve češće obolijevaju i ne mogu dolaziti na posao. Tomu pridonosi odluka u nekim provincijama da ljudi s blagim simptomima korone mogu dolaziti na posao, da više nema bez testiranja i izolacije bolesnih. Sustavi „zatvorene petlje“ prema kojima su radnici bili izolirani danima ili tjednima u svojim tvornicama također su ukinuti.

Kina će morati proći sličan put kao i druge države

Eric Zheng, predsjednik Američke gospodarske komore u Šangaju kazao je da kompanije sada moraju same nabavljati cjepivo za zaposlenike, ali i lijekove, antigenske testove, maske…

William Schaffner, profesor zaraznih bolesti na Medicinskom centru Sveučilišta Vanderbilt u SAD-u, objasnio je da se Kina našla između čekića i nakovnja te da nema dobre opcije za izlazak iz krize. Napomenuo je da će Kina „morati proći kroz razdoblje patnji zbog nekontroliranog širenja omikrona, radi enormnog rasta oboljelih i umrlih, ali i stresa zbog nedovoljnih kapaciteta, cjepiva i lijekova, s kojim će se suočiti zdravstveni sustav.“

Svi se ipak nadaju da će Kina, unatoč svemu, uspjeti nadvladati te probleme, kao što su to uostalom učinile i druge države koje su prošle sličan put. Nevolja je samo u tomu što Kina ima 1,4 milijarde stanovnika pa će njena borba protiv korone biti neusporedivo teža.