Kineski predsjednik naredio je vojnicima da svu svoju energiju ulože u pripremu za rat

Kina je počela demonstrirati moć

Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova upozorio je Washington da “odmah otkaže sve planove prodaje oružja Tajvanu”, državi za koju Peking tvrdi da je dio teritorija Kine. Televizijska postaja CNN objavila je kako je predsjednik Xi odbio isključiti mogućnost korištenja vojne sile ako će biti potrebno zauzeti Tajvan.

Zbog sve zaoštrenijih odnosa Kine i SAD-a ne čudi što Peking sve češće demonstrira svoju vojnu moć. Tako je kineska vojska nedavno izazvala pravu senzaciju kad je otkriveno da je lansirala prve balističke rakete na svijetu koje su sposobne uništiti velike i srednje ratne brodove. Zbog toga su projektili DF-26 i DF-21D dobili titulu “ubojica nosača zrakoplova” jer su ta plovila primarni ciljevi tih raketa.

Premda Peking nije komentirao tu vijest, list Global Times, službeno državno glasilo, objavio je kako Kina “mora pojačati svoje akcije na moru kako bi suzbila američku aroganciju te je poslala jasnu poruku Washingtonu da se Peking ne boji rata”. Testiranje je obavljeno samo mjesec dana nakon što su u Južnokinesko more uplovile dvije američke udarne skupine nosača zrakoplova, predvođene USS Nimitzom i USS Ronaldom Reaganom, koje su sudjelovale u kombiniranim vježbama.

Najopasnija točka na svijetu

Istodobno, u okviru rutinske ophodnje, koje se nazivaju operacijama slobode plovidbe, američki razarač naoružan teledirigiranim projektilima stigao je u blizini Paracelskih otoka, na kojima su Kinezi, na podvodnim grebenima, izgradili sedam pomorskih vojnih baza koje su Amerikanci otkrili tek kad su bile završene.

Viceadmiral Scott Conn, zapovjednik Treće flote američke mornarice, priznao je da američka mornarica u indo-pacifičkoj regiji i Južnokineskom moru ima 38 ratnih brodova. Južnokinesko more kroz koje prolazi više vitalnih međunarodnih pomorskih putova smatra se trenutno najopasnijom točkom na svijetu te potencijalnim izvorom vojnog sukoba između SAD-a i Kine.

Izvješće Pentagona

U godišnjem izvješću Ministarstva obrane SAD-a na 200 stranica opisuje se kako Kina ima “zapanjujuće” količine novog vojnog hardvera, te da je po tomu “u nekim područjima već ispred SAD-a.“ Predviđa se također da će se do 2025. kineske zalihe kopnenih interkontinentalnih balističkih raketa udvostručiti, dok će zalihe nuklearnih bojevih glava narasti s 200 na više od 400.

Istodobno do 2023. Kina će,upozorava Pentagon, dovršiti gradnju svog drugog nosača zrakoplova te velikog palubnog amfibijskog ratnog broda. Oba ta dva iznimno tehnološki složena broda domaće su proizvodnje. Chad Sbragia, zamjenik pomoćnika ministra obrane SAD-a za Kinu, priznao je da su SAD “zabrinute najbržeg širenja i diverzifikacije nuklearnog arsenala u kineskoj povijesti”.

Koliko troše na vojsku?

U Washingtonu smatraju kako se u posljednjih 8 godina udvostručio kineski vojni proračun te da sada prelazi više od 200 milijardi dolara. Inače, SAD troše na vojsku gotovo četiri puta više novaca. Najviše sredstava, zbog situacije u Južnokineskom moru, Peking troši na jačanju mornarice koja već broji više od 350 ratnih brodova.

Iako se u Washingtonu procjenjuje kako se Kina intenzivno priprema za invaziju Tajvana, no u Pentagonu smatraju kako je takva intervencija malo vjerojatna jer bi izazvala reakciju međunarodne javnosti.

U izvješću Pentagona posebno se upozorava kako Kina proširuje sudjelovanje u bilateralnim i multilateralnim vojnim vježbama. Peking je 2017. izgradio svoju prvu i jedinu prekomorsku vojnu bazu u Džibutiju, a sada, tvrdi se u Washingtonu, “već razmatra i planira gradnju dodatnih prekomorska vojno-logistička postrojenja.”

‘Razočarani’ anketom

Pretpostavlja se da je Peking bacio oko na Mianmar, Tajland, Singapur, Indoneziju, Pakistan, Šri Lanku, Ujedinjene Arapske Emirate, Keniju, Sejšele, Tanzaniju, Angolu i Tadžikistan. Cilj je ometati američke vojne operacije i pružiti potporu mogućim napadnim operacijama protiv SAD-a, zaključuje se u izvješću Pentagona.

U Kongresu je trenutno na raspravi više od 200 zakona koji se tiču odnosa s Kinom, a u anketi Pew Research Center-a 73 posto Amerikanaca loše ocjenjuje Kinu, a samo 22 posto dobro. U 2011. godini 51 posto ispitanika imalo je pozitivno mišljenje o Kini, a samo 36 posto negativno. Cui Tiankai, kineski veleposlanik u SAD-u, ustvrdio je kako se zbog toga kineski narod osjeća vrlo razočarano.

Strateško rivalstvo

Premda se mnogi nadaju da će se sukob između SAD-a i Kine uskoro smiriti te da će se stvari vratiti u normalu, to je ipak malo vjerojatno. Sukob koji je počeo oko carina, nastavio se na polju tehnologije, sve se više širi na tešku industriju te proizvodnju robe široke potrošnje, a posebno je zaoštrena retorika oko poštivanja ljudskih prava u Kini. Do sada je poslovna logika prevladavala nad strateškim rivalstvom, sada se događa međutim suprotno.

Premda se Amerikanci trude zaustaviti razvoj Kine, list New York Times upravo je objavio kako je, unatoč američkih sankcija, kineski udio u ukupnom svjetskom izvozu 2018. bio 12,8 posto, 2019. 13,1 posto, a u drugom tromjesečju 2020. iznosio je čak 20 posto. S obzirom na to da danas u Kini oko 400 milijuna ljudi pripada, uvjetno rečeno, srednjoj klasi, jasno je kolika je njihova kupovna moć privlačna svjetskim kompanijama koje proizvode robu široke potrošnje.

Nakon američke prijetnje da će obustaviti izvoz soje u Kinu, Peking je, primjerice, odmah počeo kupovati soju u Rusiji. Tek što su Amerikanci bitno ograničili studiranje kineskih studenata na univerzitetima u SAD, ove godine više od devet tisuća kineskih počelo je pohađati Sveučilištu Lomonosov u Moskvi.

Veleposlanica o ‘hladnom ratu’

Kineska veleposlanica u Hrvatskoj Xu Erwen ocijenila je kako je u posljednje vrijeme u svijetu vrlo aktivna sila, koja pokušava spustiti novu “željeznu zavjesu” za svijet i stvoriti novi “hladni rat”.

“Namjerno izazivaju ideološku konfrontaciju na međunarodnom planu, otvoreno zastrašuju druge zemlje da odaberu stranu i guraju svijet u previranja i podjele. Većina zemalja odbija biti vezana, svi razmišljaju o tome kako zajedničkim snagama prevladati epidemiju, spasiti živote i obnoviti gospodarstvo”, kaže Erwen i dodaje:

“Njih ne zanima upuštanje u ideološko sučeljavanje i poticanje na ‘novi hladni rat’ ili čak nešto gore. Kina nikada ni s kim nije htjela voditi ‘novi hladni rat’, a u eri globalizacije ne može biti ‘hladnog rata. Nemoguće je svijet podijeliti u dva ili tri tabora. Zemlje su se međusobno stopile i postale zajednica interesa. U budućnosti bismo trebali zajednički izgraditi zajednicu zajedničke budućnosti za čovječanstvo za koju se zalaže predsjednik Xi Jinping.”

O Južnokineskom moru

Na pitanje zašto je toliko sporova oko Južnokineskog mora, veleposlanica Xu Erwen je kazala kako Kina ima dovoljnu povijesnu i pravnu osnovu za suverenitet i suverena prava nad otocima u Južnokineskom moru.

“Kineski zahtjevi su dosljedni. Nisu se mijenjali i neće se mijenjati. Nisu se povećali, ali neće se ni umanjiti. Kina se drži politike dobrosusjedstva i prijateljstva i uvijek je bila predana igranju konstruktivne uloge u pitanju Južnokineskog mora. Kina je već 2002. godine potpisala ‘Deklaraciju o ponašanju stranaka u Južnokineskom moru’ sa zemljama ASEAN-a, koja je predviđala da se sporovi trebaju rješavati mirnim putem, dijalogom i savjetovanjem izravno uključenih strana, a ne poduzimanjem radnji koje bi komplicirale ili pogoršale situaciju, niti upotrebom sile ili prijetnje silom”, priča Erwen i dodaje:

“Kineska izgradnja otoka i briga oko grebena u posljednjih nekoliko godina trebala je poboljšati životne uvjete, osigurati javna dobra za Južnokinesko more, a također i zbog potrebe održavanja vlastite sigurnosti. Suočeni s eskalirajućim vojnim pritiskom zemalja izvan regije, zasigurno imamo osnovna prava samozaštite suverenih država.”

Najveći trgovinski partneri

Veleposlanica Xu Erwen upozorila je kako su Kina i zemlje članice ASEAN-a međusobno najveći trgovinski partneri te da je unatoč širenju epidemije i globalnom ekonomskom padu, ukupan opseg trgovine između Kine i ASEAN-a dosegao 299 milijardi dolara u prvoj polovici ove godine, što je porast od 5,6 posto nasuprot globalnim trendovima. Prošle je godine čak 60 milijuna ljudi putovalo i boravilo na relaciji Kina – ASEAN.

“Spremni smo surađivati sa zemljama u regiji kako bismo dobro iskoristili mudrost Istočnjaka, nastavili ispravno rješavati pomorske sporove, održavati slobodu plovidbe u skladu sa zakonom i aktivno razvijati suradnju kako bismo stvorili dobre uvjete za dugoročnu stabilnost u istočnoj Aziji. Nadamo se da će zemlje izvan regije u potpunosti poštovati želje i očekivanja regionalnih zemalja i igrati konstruktivnu ulogu za regionalnu stabilnost, a ne obrnuto.”

Upozorenja zbog ljudskih prava

S obzirom na to da sa Zapada stalno stižu upozorenja o kršenju ljudskih prava u Hong Kongu, Tibetu i provinciji Xinjiang, veleposlanica Xu Erwen istakla je kako se Kina uvijek držala pet načela: uzajamnog poštivanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, međusobne neagresije, neuplitanja u međusobne unutarnje stvari, jednakosti i uzajamne koristi, miroljubivog života i mirnog suživota, razvijajući prijateljske i suradničke odnose s drugim zemljama svijeta.

“Neuplitanje u unutarnje stvari osnovna je norma međunarodnih odnosa i važna odredba Povelje UN-a, a sve zemlje su je dužne pridržavati. Pitanja koja uključuju Hong Kong, Xinjiang i Tibet povezana su s kineskim suverenitetom i teritorijalnim integritetom, kao i s ključnim interesima i dostojanstvom naroda Kine. Kina će ih čvrsto braniti. Nema prostora za kompromis i nije dopušteno miješanje vanjskih snaga.”

U posljednje doba posebno su žestoke kritike na račun Pekinga zbog kršenja ljudskih prava muslimana u autonomnoj regiji Xinjiang. Kineska veleposlanica Xu Erwen prije je svega istaknula da se radi o kineskim unutarnjim poslovima i strane države se nemaju pravo miješati.

O regiji Xinjiang

“Nikad se ne miješamo u unutarnje stvari i poslove drugih zemalja, jer vjerujemo da će vlade svih zemalja izvršavati svoje dužnosti. Drugo, kad se promatra i komentira kineske poslove, ono se mora temeljiti na činjenicama i ne može biti djelomično ili površno, a kamoli lažno.”

Potom je veleposlanica Xu Erwen objasnila da je Xinjiang autonomna regija Kine koja graniči s Afganistanom i nekada je bila kanal za ulazak međunarodnih terorističkih snaga u Kinu. “U posljednjih nekoliko godina u Xinjiangu su se dogodile tisuće nasilnih i terorističkih incidenata, sa stradanjima stotina nevinih ljudi. Naravno, kineska vlada mora preuzeti odgovornost zaštite života ljudi i odlučno se boriti protiv terorizma”, govori Erwen i nadovezuje se:

“Istodobno, više pažnje posvećujemo preventivnom protuterorizmu i postižemo deradikalizaciju kroz obrazovanje. U posljednje tri godine otprilike, u Xinjiangu nije bilo nasilnih i terorističkih incidenata. Društvo je mirno i skladno, a ljudi žive i rade u miru i zadovoljstvu. U posljednjih 40 godina, ujgursko stanovništvo u Xinjiangu povećalo se s 5,5 na 11 milijuna. Ljudi iz Xinjianga uživaju slobodu vjerovanja. Trenutno u Xinjiangu postoji 24 000 džamija. U prosjeku na 530 muslimana u Xinjiang dolazi jedna džamija. Ovaj omjer premašuje omjer mnogih muslimanskih zemalja,” zaključila je veleposlanica Erwen.