Kineski veleposlanik u Hrvatskoj osvrnuo se na gradnju Pelješkog mosta i odnose između dvije zemlje

Gradnja Pelješkog mosta

“Kompanija China Road i Bridge Corporation, CRBC, pobijedila je na međunarodnom natječaju za gradnju Pelješkog mosta, strateški važnog infrastrukturalnog projekta koji će povezati sjeverni i južni dio Hrvatske. To je ujedno i najveća kineska investicija u Hrvatsku u posljednjih 26 godina, od kada su uspostavljeni diplomatski odnosi između dvije države. Tijekom boravka u Hrvatskoj u svibnju, potpredsjednik Stalnog odbora Nacionalnog narodnog kongresa Kine, gospodin Cao Jianming, posjetio je gradilište na Pelješcu te potaknuo poduzeća dviju zemalja da izgrade most najviše kvalitete kako bi on bio još jedan jasan pokazatelj sposobnosti i sve kvalitetnije suradnje između dviju zemalja.

Kulturna događanja

“U Hrvatskoj smo 2018. uspješno organizirali proslavu kineske Nove godine. Povodom manifestacije ‘Sretna kineska nova godina’ održana je plesna predstava Nuo and Love u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te u Kulturnom centru Gervais u Opatiji. Na tim događanjima bila je nazočna ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, bivši predsjednik Stjepan Mesić i mnogi Kinezi koji žive i rade u Hrvatskoj. U čast kineske Nove godine, na glavni zagrebački trg, odnosno njegove fontane, postavljen je kineski crveni Vermilion. Noću su crvene laterne i reflektori bili upaljeni, a kineska nacionalna zastava bila je projicirana na vodenoj zavjesi koju je stvarala fontana.

Reakcija građana na investicije

“Ugledna agencija napravila je prvu anketu javnog mnijenja u povijesti o kinesko-hrvatskim odnosima. To je za nas bio iznimno važan projekt jer je javna potpora koju su građani dali odnosima Hrvatske i Kine bila veća od očekivane. Izvješće je objavljeno 6. ožujka i pokazalo je da hrvatski narod ima vrlo dobar odnos i dojam o Kini, da pozorno prate njen razvoj te da su vrlo optimistični što se tiče njene budućnosti. Čak 89 posto Hrvata smatra da je Kina prijateljska zemlja, njih 85 posto smatra Kinu pouzdanim partnerom, a 86 posto podržava njena nastojanja da poveća ulaganja u Hrvatsku.”

Odlična turistička suradnja

“Prva skupina prekomorskih Kineza dobili su potvrde turističkih vodiča i oni su vrlo ponosni na te certifikate. To je prvi puta da su državljani zemalja izvan EU-a dobili takav dokument. S obzirom na uspješan razvoj prijateljske suradnje između Kine i Hrvatske, očekujemo da će doći do značajnijeg rasta turističke razmjene. Broj kineskih turista koji su prošle godine posjetili Hrvatsku povećao se u odnosu na 2016. za gotovo 60 posto. Dolazi zlatno doba kinesko-hrvatske turističke suradnje”.

Summit inicijative 16 plus 1

“Hrvatska će organizirati slijedeći summit inicijative 16 plus 1, pa će razvoj kinesko-hrvatskih odnosa dobiti nove mogućnosti. Aktivno sudjelovanje u inicijativi 16 + 1 i sveobuhvatan razvoj kinesko-hrvatskih odnosa glavni su razlozi zbog kojih je Hrvatska odabrana za zemlju domaćina slijedećeg summita. Time se ne promovira samo Hrvatska i njen gospodarski razvoj, već se pokazuje da odnosi Kine i Hrvatske daleko prelaze bilateralne opsege te da će se to odraziti i imati značajan utjecaj na regionalnoj i međunarodnoj razini.”

Zajednička policijska patrola

“Kina i Hrvatska organizirale su prvu zajedničku policijsku patrolu u turističkoj sezoni, a kineska policija ostavila je pozitivan dojam. Kineski policajci boravili su u Hrvatskoj od 15. srpnja do 14. kolovoza gdje su zajedno s hrvatskim kolegama patrolirali u turističkim mjestima na Jadranu. Svečanost na kojoj je započelo zajedničko patroliranje održana je na središnjem trgu starog grada Dubrovnika, svjetski poznatog turističkog grada uz Jadransko more. To je privuklo pozornost brojnih stranih turista. Kineski policajci blisko su surađivali s hrvatskim kolegama, ozbiljno su obavljali svoje dužnosti i igrali aktivnu ulogu u jačanju osjećaja sigurnosti kineskih turista, čuvanju legitimnih prava prekomorskih Kineza i promicanju suradnje s hrvatskom policijom u provedbi zakona.”

Susret dvojice ministara

“U Hrvatskoj je održan sastanak na visokoj razini o turističkoj suradnji organizacije 16 + 1, a istodobno započele su pripreme za 2019. godinu koja je godina kulture i turizma Kine i Hrvatske. Sudionici sastanka potpisali su „Zajedničku izjavu četvrtog 16 + 1 sastanka na visokoj razini o turističkoj suradnji“. Kina i Hrvatska također su potpisale Memorandum o razumijevanju o turističkoj suradnji te su započele pripremama za kinesko-hrvatsku godinu kulture i turizam u 2019. Kineski ministar kulture i turizma Luo Shugang i hrvatski ministar turizma Gari Cappelli sudionicima sastanka pročitali su pisma koja su im uputila kineski premijer Li Keqiang i hrvatski premijer Andrej Plenković.”

Plenković posjetio Kinu

Predsjednik Vlade Andrej Plenković prvi je hrvatski premijer koji je posjetio Kinu u posljednjih 13 godina. Tu je priliku iskoristio za posjet prvom Kineski međunarodnom uvoznom sajmu u Šangaju, a boravio je još u Pekingu i Hangzhou. Tijekom boravka u Kini premijer Plenković imao je srdačan razgovor s predsjednikom Xi Jinpingom te je održao službeni sastanak s premijerom Li Keqiangom. Premijer Plenković izjavio je kako je sajam China Import Expo omogućio bolje razumijevanje pozicije Kine u novom dobu te je bila izvrsna prilika za Hrvatsku da pronađe mogućnosti za proširenje gospodarske i trgovinske suradnje s Kinom. Premijer Plenković postigao je veliki uspjeh jer je otvorio novo poglavlje u kinesko-hrvatskim odnosima.

Kineski sportaši na školovanju u Hrvatskoj

“U Senju je 20. studenoga održana svečana ceremonija početka radova na izgradnji Vjetroparka Senj koje će izvoditi kineska tvrtka Norinci International Corporatipon. To je također još jedan dokaz stalnog rasta kineskih privatnih investicija u Hrvatsku. Riječ je o do sada najvećem investicijskom projektu kojeg je izvela jedna kineska tvrtka. U svom govoru, premijer Plenković kazao je kako je vrlo zadovoljan što je svjedočio cijelom procesu najvećeg kineskog investicijskog projekta, od potpisivanja ugovora do početka radova. I taj projekt još je jedan primjer velikog napretka hrvatsko-kineske gospodarske i trgovinske suradnje. Prethodno je China Aoyuan Group, još jedna kineska privatna tvrtka, kupila 75 posto dionica Zadarskog teretnog terminala. Sredinom prosinca službeno je otvoreno predstavništvo Kineske trgovinske komore u Hrvatskoj koje će produbiti gospodarske i trgovinske odnose dviju zemalja.”

“Potpredsjednik Kine Sun Chunlan boravio je u službenom posjetu Hrvatskoj od 21. do 24. studenog, pa je i zahvaljujući tome suradnja između Kine i Hrvatske sveobuhvatno poboljšana. Potpredsjednik Sun sastao se s premijerom Andrejem Plenkovićem i zamjenicom premijera i ministricom vanjskih poslova i europskih poslova Pejčinović Burić. Razmijenili su mišljenja te dubinski analizirali suradnju u području obrazovanja, zdravstva, sporta, kulture i turizma. Potpredsjednik Sun Chunlan također je posjetio nogometaše, košarkaše, rukometaše koji studiraju na Beijing Sports University, a koji se sada nalaze na školovanju u Hrvatskoj. Ovaj posjet odigrao je važnu ulogu u promicanju sveobuhvatnog i temeljitog razvoja kinesko-hrvatske suradnje”, zaključio je veleposlanik Hu Zhaomoing.

Obećanje oko Pelješkog mosta

Valja istaknuti da je veleposlanik Hu Zhaoming osobno uložio puno truda kako bi došlo do unapređenja odnosa između dviju države, a posebno se angažirao u realizaciji projekta Pelješki most. Taj samozatajni diplomat, što je za njega posve neuobičajeno, čak je početkom godine sazvao konferenciju za novinare kako bi reagirao na žalbe koje su austrijske tvrtke Strabag i talijansko-turski konzorcij Astaldi i Ictasa uložile na odluku Hrvatskih cesta da gradnju Pelješkog mosta dodijele kompaniji China Road and Bridge Corporationom.

Veleposlanik Hu Zhaoming tada je upozorio kako “Strabag, Astaldi i Ictas svojim optužbama ne napadaju kineske tvrtke, nego dovode u pitanje nadležnost hrvatskih i europskih institucija.” Također je kazao kako je odluka o dodjeljivanju gradnje kineskoj tvrtki “ pozitivan signal za kinesku stranu jer pokazuje da hrvatska vlada pozdravlja ulaganja iz Kine.” Tim svojim istupom veleposlanik Hu pokazao je da je pitanje gradnje Pelješkog mosta za Kinu preraslo ekonomsku i gospodarsku dimenziju te je dobilo izniman politički značaj. Veleposlanik Hu obećao je tada kako će to biti “najbrže i najkvalitetnije izgrađen most te da će to biti dokaz jako dobrog odabira.” Hrvatske ceste odlučile su se kineskog izvođača radova jer je ponudio najnižu cijenu, od 2,08 milijardi kuna. Austrijski Strabag dao je ponudu od 2,6 milijardi kuna, a talijansko-turski konzorcij Astaldi i CT Ictas od 2,5 milijardi kuna, dok je Ministarstvo prometa procijenilo vrijednost radova na 1,8 milijardi kuna.

Promjene u odnosima između dvije zemlje

Veleposlanik Hu Zhaoming rodom je iz Yangzhoua, grada prijatelja Korčule, diplomirao je i magistrirao međunarodne studije na Sveučilištu u Pekingu. Radio je na Kineskom institutu za međunarodne studije te kao novinar za kinesku državnu televiziju CCTV. Potom se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova, a 1995. postaje član stalne misije Kine pri Ujedinjenim narodima. Radio je u veleposlanstvima u SAD-u i Indiji i sada je osmi kineski veleposlanik u Hrvatskoj

Goleme promjene u političkim, a posebno u gospodarskim odnosima između dvije države, podudarile su se prije nešto manje od dvije godine upravo s dolaskom veleposlanika Hua. Do tada službeni Zagreb nije pokazivao posebno zanimanje za suradnju s Kinom, premda su tvrtke iz te zemlje pokazivale veliki interes za ulaganja u Hrvatsku. Primjerice, samo u Srbiju kineske kompanije do sada su uložile oko 3,5 milijardi eura. Istodobno, prema procjenama agencije Bloomberg, koja se bavi objavljivanjem i analizom gospodarskih i ekonomskih pokazatelja u svijetu, oko 670 kineskih kompanija uložilo je posljednjih desetak godina u Europu više od 318 milijardi dolara te su, među ostalim, kupili oko 360 tvrtki. Među njima su četiri zračne i šest pomorskih luka, vjetrenjače u devet zemalja,13 profesionalnih nogometnih momčadi…

EU i SAD boje se rasta kineskih investicija u svijetu

U Bruxellesu su se ozbiljno zabrinuli jer je Kina počela ugrožavati monopolnu poziciju najrazvijenijih članica EU u jugoistočnoj Europi. One su do sada diktirale uvjete kreditiranja, visinu kamata, rok otplate, na koje su države jugoistočne Europe morale pristajati ako su se željele dokopati stranog kapitala. Kineski kapital međutim dolazi u Europu pod povoljnijim uvjetima i to je glavni razlog zašto je postao toliko zanimljiv čak i najrazvijenijim državama članicama EU. Paradoksalno je da je EU izrazila nezadovoljstvo trgovinskim ratom koji je američki predsjednik Donald Trump započeo protiv Kine, dok istodobno Bruxelles, koji se zalaže za slobodnu trgovinu i protok kapitala, nastoji ograničiti dolazak kineskih kompanija i ulaganja u Europu.

Iako se gospodarska suradnja između dvije države počela intenzivirati tek prije godinu, dvije, još je puno je prostora za ulazak kineskog kapitala, posebice u turizmu, građevinarstvu, energetskim objektima. Nedavno je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović primila izaslanstvo tvrtke »China Railway Group Limited« na čelu s predsjednikom Zhangom Zongyanom. Ta je velika kompanija pokazala ozbiljan interes za sudjelovanjem na natječajima za buduće velike infrastrukturne projekte u Hrvatskoj. Među ostalim, spominje se mogućnost kineskog ulaganja u modernizaciji pruge Rijeka-Zagreb-Budimpešta.

Kineski turisti golemi turistički potencijal

Nije teško odgovoriti na pitanje od kuda Kini toliki kapital. Kina je najveći izvoznik na svijetu, samo 2017. izvezla je roba u vrijednosti od čak 2.270 milijardi dolara. Od izvoza računala kineske tvrtke ostvarile su prihod od 173 milijardi dolara, televizora 160 milijardi, telefona 109 milijardi, integriranih krugova 64,6 milijarde dolara. Najviše roba izvezla je u SAD, 436 milijardi dolara, u Hong Kong za 250 milijardi, u Japan za 148 milijardi, Njemačku 99 milijardi, Južnu Koreju 87,2 milijarde dolara. Istodobno uvezla je proizvoda u vrijednosti od 1.850 milijardi dolara. Samo u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om ostvarila je višak od 258 milijardi dolara. Stoga ne čudi što su krajem 2017. devizne rezerve Kine iznosile čak 3.140 milijardi dolara, a samo tijekom te godine za 129,5 milijardi dolara. Istodobno vrijednost kineskih zlatnih rezervi porasla je na 76,4 milijarde dolara.

Koliki su kineski turisti golemi turistički potencijal najbolje govori podatak da je oko 145 milijuna Kineza u 2017. potrošilo na putovanja u inozemstvo više od 300 milijardi dolara. Hrvatsku je pak 2017. posjetilo čak oko 200.000 kineskih turista. Povećanom zanimanju kineskih turista za Hrvatsku pomogla je popularna informativna emisija Tian Tian Xing Shang emitirana na kineskoj televiziji u kojoj su, u punih 90 minuta, predstavljene ljepote Hrvatske, Zagreba i Dubrovnika. Emisiju gledalo je oko 300 milijuna Kineza, a dodijeljenja je i glavna nagrada, putovanje u Hrvatsku. Posebno je istaknuto da je Hrvatska sigurna zemlja za odmor, a gledateljima je savjetovano kako se najbrže može dobiti viza.

Kinezi žele uložiti još 13 milijardi eura u Hrvatsku

Na Investicijskom forumu koji je održan u Pekingu održan 3. studenoga kineski investitori pokazali su interes za ulaganja u Hrvatsku oko 13 milijardi eura. Kineski investitori zanimaju se za gradnju lučkog kontejnerskog terminala za solarnu tehnologiju, otvaranje Centra za poravnanja u kineskoj valuti za međunarodno financijsko tržište, rekonstruiranje brodograđevne industrije, gradnju prvog svjetskog stadiona sa solarnom tehnologijom, utemeljenje kinesko-hrvatske filmske akademije, razvoj programa proizvodnje vina, unapređenje željezničke mreže…

S obzirom da su Kinezi naučeni dugoročno planirati i ulagati, valja iskoristiti njihovo zanimanje za investiranje Hrvatsku jer to Pekingu omogućava pristup tržištu Europske unije. I ne treba se previše osvrtati na sve učestalije zahtjeve Bruxellesa da Zagreb smanji suradnju s Kinom, jer se, primjerice, Italija, Grčka, Portugal, ali i sve ostale članice EU sve više otvaraju prema kineskom kapitalu. Ako mogu one zašto ne bi Hrvatska ako je to u funkciji njenog razvoja. Uostalom, Hrvatska nije obvezna prihvaćati samo europske investicije, kojih je, iskreno rečeno, daleko premalo.